DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 8 <-- 8 --> PDF |
2. Plemenske šume. Ove se nalaze u zetskoj banovini, dakle na teritoriju bivše Crne Gore. Raspis o šumama (šumski zakon) za Kraljevinu Crnu Goru od 15 aprila 1904 god. br. 2404 podijelio je sve šume na državne, plemenske, općinske, seoske, crkvene i na privatne. Komunalne šume (plemenske općinske i seoske) stavljene su i po tom zakonu pod državni nadzor i u granicama nadzora država im ograničava pravo raspolaganja. Taj se nadzor odnosi naročito na eksploataciju, kako ona ne bi bila na štetu javnih interesa. Državi je povjerena zaštita svih općih interesa. Između tih općih interesa dolazi ovdje u prvom redu interes plemena, općina ili sela kao javno-pravnih zajednica, koje su u raspolaganju sa svojom imovinom vezane za naročite zakonske propise i podložne nadzornoj državnoj vlasti (vidi 51. 711 općeg imovinskog zakonika za Crnu Goru). Država je dakle ne sarno u pravu, već je ona i dužna da čuva interese plemena, općine ili sela kao javno-pravnih zajednica. Radi se dakle o općem narodnom dobru, a ne o dobru pojedinaca, privatnika. Ovo ogranićavanje u iskorišćavanju imovine u javnom interesu potpuno je recipirano sadanjim zakonom o šumama (§ 56 i slijedeći). Opći imovinski zakonik za Kraljevinu Crnu Goru od 25 marta 1888 god. (stvarno građanski zakonik) normira odnose plemena i bratstva na slijedeći naćin: »Svako se pleme smatra pravnim imaonikom za sve, što se tiče opšte plemenske zajednice (komun).« »U toj je zajednici najglavnije: gora (šuma), paša, voda ...« Plemenskim imanjem upravlja plemenski zbor, ili onaj koga zbor dogovorno za to odredi.« »Uprava i uživanje plemenskih dobara biva po zakonu, po običaju i po naredbama i pravilima koje običnim načinom zbor postavlja.« »Nijedan plemenik ne može ni prodati ni inače ustupiti odjelito svoja prava na plemensku nepodjeljenu imovinu«. »Kad plemenici, općim dogovorom, razdijele neki dio ili neku vrstu plemenskoga imetka, ujedno s tim dijelovima prelaze na pojedina sela ili bratstva ili kuće, sva prava i dužnosti koja su s tim dijelovima spojena«. »0 imaoništvu bratstva, širih i užih, o upravi i uživanju zajednićke bratstveni5ke imovine, treba se vladati po podobju pravila koja su o tome za plemena postavljena«. »Bratstvo se odnosi na manji broj domova ili dio plemena. Sa bratstveni5kom imovinom upravlja se na isti na5in kao sa plemenskom«. Ako su bratstvenici suvlasnici, ne potpadaju šume pod naro5iti javni nadzor, već samo ako se bratstvo pojavljuje kao pravno lice. Kao suvlasnićke šume ne padaju pod naročiti javni nadzor po zakonu o šumama, već pod ustanove općeg imovinskog zakonika kao privatne šume. Taj zakonik smatra dakle pleme i bratstvo kao naročitu ekonomsku organizaciju bez ikakve političko-upravne funkci´je i postavlja je kao naročit pravni subjekt. 54 |