DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1937 str. 9 <-- 9 --> PDF |
3. Šume krajiških imovnih općina. Po svojoj genezi, veličini i organizaciji one se naročito odvajaju od ostalih vrsta komunalnih šumskih ustanova kod nas i u ostaloj Evropi.4 Do godine 1881 postojala su u Hrvatskoj dva razna upravna područja, građansko (civilno) i graničarsko, krajiško vojno područje uz medu sa susjednim otomanskim carstvom. Dok je u vojnom području vlasnik sve zemlje dakle i svih šuma do godine 1850 bio car kao lenski gospodar, u građanskom su dijelu lenski gospodari bili veliki privatni šumski posjednici. Prema tomu razvijali su se drugačije i šumski posjedovni odnosi. Na teritoriji bivšega vojnoga područja nastale su razrješenjem servitutnog odnosa krajiške imovne općine. Graničari, stanovnici t. zv. vojne Krajine ili granice imali su za svoju naročitu vojničku službu i naročite razne pogodnosti. Između ostaloga davala im je vojna uprava iz carskih šuma potrebno građevno i ogrjevno drvo i pašu kao i lenskim podanicima, a kasnije, kad su ukinućem vojno-feudnog odnosa po novom krajiškom temeljnom zakonu od 7 maja 1850 postali vlasnicima zemljišta, koja do tada nisu bila njihova, već su ih uživali kao lenski podanici, priznato im je pravo servituta besplatnog drvarenja i besplatne paše u državnim šumama. Po izvršenom demilitarizovanju vojne Krajine donesen je zakon od 8 juna 1871 »o ustanovama za otkup prava na drvlje, pašu i uživanje šumskih proizvoda, što krajiški stanovnici imaju u državnim šumama, nalazećim se u vojnoj Krajini«. ITa su prava otkupljena tako, da je polovina šuma po vrijednosti predana u vlasništvo krajiškim općinama, a druga je polovina ostala u vlasništvu države. Zbog preuzimanja izlučenih šuma i uprave sa prihodima tih šuma određeno je zakonom od 15 juna 1873 o imovnim općinama u hrv. slav. vojnoj Krajini, da sve krajiške mjesne općine, koje su do tada spadale jednom pukovnijskom kotaru, imaju činiti jednu posebnu samostalnu imovnu općinu. * Segregirana je površina od 662.229 kat. jutara u vrijednosti od 122,748.904 zlatna forinta za 10 krajiških imovnih općina: otočku, ogulinsku, slunjsku, I bansku, II bansku, đurđevačku, križevačku, gradišku, brodsku i petrovaradinsku. Lička imovna općina nije organizovana, jer servitutni ovlaštenici nisu pristali na diobu. Imovnu općinu- predstavlja zastupstvo. Članovi ne biraju to zastupstvo neposredno, već svaka politička općina između već izabranih zastupnika delegira po jednoga svoga zastupnika u zastupstvo imovne općine. Mandat zastupnika traje 4 godine. Najviše ih ima petrovaradinska imovna općina, jer se njezino zastupstvo sastoji iz delegata 58 političkih općina. Zastupstvo bira pretsjednika i gospodarski odbor, koji zastupa imovnu općinu u svim njezinim pravnim poslovima. Ono drži u pravilu dvije skupštine u godini: proračunsku, da se ustanovi proračun, i revizionu, da se pregledaju godišnji zaključni računi. ´Pobliže vidi Van i ček Fr.: Specialgeschichte der Militärgrenze, Wien 1865., Scliwicker : Die üeschichte der Militärgrenze, Wien, Šumarski List Zagreb, više godišta, Brošure: Nanicini, Maslek-Metlaš, Perušić, Monografije: D. Ilić, H. Begna, B. Hajek, A. 55 |