DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1937 str. 11 <-- 11 --> PDF |
u godini: konja: goveda: koza: ovaca: svinja: 1895. 3.498 16.879 59.526 123.547 7.915 1931. 3.654* 8.896 2.965 51.913 1.238 U srezu duvanjskomistim godinama ovakovo: (Tomislav grad) bilo je stanje stoke u tim u godini: konja: goveda: koza: ovaca: svinja: 1895. 1.770 17.254 23.444 91.003 2.957 1931. 3.187** 7.184 2.208 28.179 694 U oba sreza uništene su i šume i pašnjaci, pa je stanje naroda očajno. Iz Duvna vidimo po svoj državi najviše prosjaka i vrlo velik broj torbara, koji svu svoju imovinu nose o remenu. K tomu pridolazi i loš geografski položaj duvanjskog sreza, koji leži na visoravni od 1000 metara nadmorske visine. Radi toga se u njemu još mnogo teže osjeća oskudica drveta, po čemu se može navesti, da je u njemu pitanje drvarenja ujedno i životno pitanje. Da bi se bar donekle ublažila bijeda i oskudica drveta, izlučen je još prije rata dobar dio šume u Malovanu iz sreza bugojanskog, a isto tako i Mučinovac iz sreza mostarskog i dodijeljen Duvnu za podmirivanje potreba pravoužitnika. U ovom srezu ide se i po 30 do 40 km daleko u šumu po drva, pa na kratkom zimskom danu dolazi se kući s tovarom drva tek treći dan, a dok je šume teklo, mogao je svaki do tovara drva doći i dva puta u danu. Nije trebao ni sam toliko dangubiti ni ulagati truda, a ni blaga izmarati kao danas, kad je ostao bez šume, pa za opskrbu sa drvima troši svu svoju radnu snagu (si. 2). ! SI. 2. Istočni dio Duvanjskog polja; u pozadini ogoljela Oran-planina. Osim toga oba ova sreza strašno su poharana i pašom stranog blaga, a najviše na pograničnim pašnjacima s dalmatinske strane. Pa pošto danas nemaju ni šume ni pašnjaka, a u susjedne srezove nemaju kuda, kao što nemaju šta ni na pašu goniti, jer su drugi već davno i planine zaposjeli, jasno je, da je moralo slijediti rapidno opadanje blaga, * Od toga 75% magaradi. ** Većinom magaraca. 115 |