DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1937 str. 20 <-- 20 --> PDF |
taka i prihoda i sastaviti kalkulaciju teška je stvar. Ako to uzmemoonako, kako to narod shvaća i na hranu računa minimalnu svotu ili ništa, dobićemo u svakom slučaju pozitivan rezultat i vrlo niske prihode, koje ni jedna druga domaća životinja ne može dati. Ovo je svima stočarima dobro poznato, pa zato i drže mnogo koza svi oni, koji o drugom i o općim interesima ne vode brige. Uzevši u kalkulaciju samo ono, s čime stočar (kozar) računa, izgledao bi račun prema današnjim prilikama za jednu kozu ovako: Izdaci: !.. Vrijednost Din. 100.— ukamaćena sa 6% = . . . Din. 6.— 2. Hrana u lisniku u zimsko doba 20 bremena a Din. 3.— » 60.— 3. Čobanija i čuvanje » 25.— 4. Ostali rashodi i gubici 10% » 9.10 Ukupno Din. i 00.10 Prihodi: 1. Prihod u priplodu 1 jare Din. 30.— 2. 112.50 litara mlijeka a Din. 1.— .... . . » 112.50 3. Vi´kg kostrijeti a Din. 10.— » 5.— Ukupni prihodi Din. 147.50 Prema prednjem računu ostaje čista dobit . . . » 47.40 U ovom računu svakako su uzete niske i okrugle cifre, pa nije moguće tvrditi ispravnost kalkulacije, no kako rekoh, htio sam taj račun bar približno prikazati. Doklegod ne znamo i ne možemo obračunati vrijednost potrošene hrane, pa bilo po količini ili po prirastu, koji koze obrste, ne može se tačan račun sastaviti. Jedno je tačno, a to je, prihoda nose, a najmanje od njega zahtijevaju. Bilo kako, mi moramo u našim specijalnim prilikama sa kozom i sa sirotinjom na kršu računati, pa ograničiti broj koza na faktične potrebe naroda, a prekobrojno držanje koza pod svaku cijenu zabraniti. Mjerilo nam u tome mora biti, da u skladu održimo broj koza, stanje posjeda i ziratne zemlje i stanje šume, bez koje nema na kršu života ni čovjeku ni kozi. Uviđajući sve potrebe naroda, a vodeći računa i o šumama i o pašnjacima, državne su vlasti do sada u više navrata (a medu njima prednjačila je Direkcija Šuma u Sarajevu) donosile ograničenja u pogledu koza u drž. šumama, od kojih — iz političkih razloga — nijedno nije u naravi provedeno, kao što se ni § 33 Zakona o šumama (koji govori o kozama) nije mogao održati na snazi. Osim toga cijeli postupak od strane nadležnih ´državnih vlasti nije bio ni jednoličan ni dosljedan. Razumije se, da ovakvi nedosljedni postupci nisu mogli ostati bez jačeg upliva na cijelu akciju, usprkos toga što se je cijeli rad šumara kretao u granicama zakona. Svake godine od 1931. donošena su od strane Ministarstva šuma i rudnika naređenja u pogledu pašarinskih taksa i prekobrojnog držanja 124 |