DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1937 str. 32 <-- 32 --> PDF |
te da kasnije, kad dođe do jačeg svjetla, nastavi intenzivno prirašćivati u visinu. 3) Kraška preborna šuma daje mu odličnu zaštitu od mraza, tako da su u njoj uzrasli jaseni rijetko kada rašljavi. 4) Jasenova stabla, uzrasla u sklopu zajedno sa jelom i bukvom, visoka su i jedva malo granata, te daju veći procenat drveta sposobnog za tehničku izradu. Navešću još nekoje uzgojne mjere, koje bi bile potrebne da se orovedu u svrhu njegovog što bržeg rasprostranjcnja u budućoj kraškoj prebornoj šumi — ne ulazeć pri tom u tehničku stranu njihove izvedbe. Unatoč toga, što bijeli jasen često i obilno rodi sjemenom, ne možemo se više osloniti na njegovo prirodno pomlađenje, jer danas ima razmjerno malo starijih stabala. Stoga nam preostaje, da ga u sastojine na umjetni način unesemo. Kod toga u prvom redu dolazi u obzir sjetva jasenovog sjemena u svim starim sječinama, u kojima je intenzitet sječe bio prevelik. U slučaju da je tlo zaraslo korovom, kupinom, paprati ili bujadi, biće (uz prethodnu mjestimičnu obradu tla) uspješna sadnja biljaka. U svakom slučaju valjaće izbjegavati podizanje pretežno jasenovih sastojina, a isto tako nije dobra ni pojedinačka smjesa sa jelom i bukvom. Pretežno jasenove sastojine slabe produktivnu snagu tla, dok mu je u pojedinačkoj smjesi, uslijed prevelikog zasjenjivanja po jeli i bukvi, znatno manja produkcija drvne mase. Najkorisnije je, da se u jelovim i bukovim sastojinama obrazuju i odgoje male skupine od 1 do 2 ara. Kada te skupine odrastu do debljine u prsnom promjeru od 20 do 30 cm, biće potrebno da se oslobode od krošanja susjednih jelovih i bukovih stabala, da mogu za vremena svoje krošnje pravilno razviti i povećati prirast drvne mase. Isto ćemo tako postupati, ako prigodom čišćenja ili redovite sječe u sadanjim sastojinama naiđemo na ovakove skupine nastale prirodnim pomlađenjem. Kada se bijeli jasen jednom primi, tada brzo raste i uspješno napreduje. Kako u sklopu kraške preborne šume nema za njegov daljnji razvoj većih zapreka, to bi se u razmjerno kratkom vremenu — uz malo pažnje, njegovanja i čuvanja od brsta — njegovo učešće u sastavu tih šuma sve.do najviših regija znatno povećalo, a time bi porasla i njihova kvalitativna vrijednost. Résumé. Quelques réflexions sur l´habitat du frene dans le domain du Carst, su/ ses possibilités de croissance dans ce meme domain et sur les mesures a prendre, pour faire cette essence — aussi dans ces stations — bien rentable. , 136 |