DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1937 str. 33 <-- 33 --> PDF |
LUJO JAEGER (TESLIĆ) : UPOTREBA DOMAĆIH GORIVA ZA POGON EKSPLOZIVNIH MOTORA* (L´EMPLOI DE NOS PROPRES COMBUSTIBLES POUR LA MISE EN ACTION DES MOTEURS A L´ EXPLOSION) Posljednjih godina počelo je da se pokazuje, ne samo kod nas nego u skoro svim državama, interesovanje za upotrebu domaćih, jeftinih, čvrstih goriva za pogon eksplozionih motora, te ću pokušati da vam pružim kratak i jasan pregled o ovoj temi. U našoj zemlji nemamo izvora nafte, nego moramo uvoziti sirovo ulje, petrolej i benzin, što predstavlja velik teret za privredu i veliku zavisnost od inostranstva. Za pogon velikog broja naših motora moglo bi se upotrijebiti drvo, kojeg imamo u našoj zemlji u suvišku, a priroda ga i neprestano naknaduje, ili drvni ugalj, koji se može kod nas proizvoditi u svim potrebnim količinama. Naša domaća čvrsta goriva ne mogu kod pogona motora direktno sagorijevati kao na pr. pod parnim kotlom, nego se moraju u odgovarajućim aparatima pretvoriti u takav oblik, koji odgovara pogonu eksplozivnih motora. Taj je oblik plinovito agregatno stanje, u koje benzin mora biti pretvoren, da bi — smiješan sa zrakom — izgarao u motoru. Pretvorba krutih goriva u gorivi plin vrši se u t. zv. generatorskim postrojenjima (gazoženima), koji se mogu graditi za stabilni ili prevozni pogon. Razvoj postrojenja za upojni plin razmjerno je mlad prema ostalim izvorima energije. Prije ca. 45 godina gradio se zapravo prvi generator na upojni plin. Generatori za prevozni pogon pojavili su se tek poslije svjetskog rata. Isprva su se za pogon generatora upotrebljavala samo goriva bez bitumena, kao što su koks, antracit i drvni ugalj. Tek kasnije se pokušala upotreba bituminoznih goriva za pogon motora, kao n. pr. drvo. Prvo konstruktivno riješenje ove vrsti uspjelo je u god. 1912. tvornici Humboldt - Deutzmotoren A. G., Köln - Deutz. To je bio velik napredak u razvoju generatora, jer su se produkti suhe destilacije — i to para, katran i sirćetna kiselina — odstranjivali mehaničkim putem. Kasnije se pokušalo, da se u samom generatoru odstrane te škodljive sastojine. Ovi su pokusi uspjeli i doveli do principa silaznog rasplinjavanja, o kojem ću još kasnije opširnije govoriti. Generatorska postrojenja za motorna vozila bila su iz početka posve slična onima za stabilni pogon. U novije doba interes je za te generatore toliko porasao, da su današnji aparati vrlo savršeni, premda su konstrukteri imali da riješe neobično teška pitanja. * Predavanje održano dne 5. IX. 1936. na šumarskoj izložbi u Ljubljani. 137 |