DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1937 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Dolazim do pitanja, da li je za pogon generatora odnosno motora bolje upotrijebiti drvo ili drvni ugalj. Općenito može se reći, da je drvo, za srednje i velike stabilne motore racionalnije, dok se za male i naročito prevozne motore preporučuje drvni ugalj. Kod izbora goriva odlučuju uostalom mjesne prilike i zahtjevi, koji se stavljaju na pogon motora. Mi u Teslicu upotrebljavamo za pogon stabilnog plinskog motora od 320 k. s. vrlo racionalno retortni drvni ugalj iz vlastite tvornice. U Vojvodini naprotiv nalaze se mnogi traktori u pogonu sa drvetom. Poznato je, da bi opća upotreba domaćih goriva — drveta i drvnog uglja — prema potrošku nafte, petroleja i benzina donosila sa sobom ogromne materijalne uštede. Ako se pomisli, da otprilike 500 g drvnog uglja ili 1000 g drveta zamjenjuju 200 g nafte ili 300 g benzina, onda se tek pravo može shvatiti veliko značenje ovog važnog privrednog pitanja. Iz slijedeća dva karakteristična primjera može se vidjeti izvanredna ekonomičnost pogona na plin: Stabilni motor od 100 k. s. treba kod 10-satnog dnevnog rada najmanje 60.000 kg nafte na godinu, što odgovara izdatku od ca. 180.000 Din. Isti efekat može se postići s 300.000 kg drva u obliku otpadaka, za koju se količinu plaća najviše samo 60.000 Din. Ušteda bi u tom slučaju bila oko 120.000 Din. godišnje. Drugi primjer. Teretni auto od 5 tona treba za 100 km ca. 30 kg benzina po 10 Din. kg. Ako taj auto prevali put od recimo 30.000 km na godinu dana, ima vlasnik trošak od 90.000 Din. samo za benzin. Nakon pregradnje na plin iznosi potrošnja oko 14.000 kg drvnog uglja po 1 Din. prosječno, što znači izdatak od 14,000 Din. Pribrojimo li k tomu svotu od 2.000 Din. za dodani benzin, onda iznosi godišnja ušteda oko 74.000 Dinara. Upotreba domaćih čvrstih goriva (drva i drvnog uglja) ima veliko značenje za naše šumarstvo. Povećanje potrošnje tih goriva pružilo bi mogućnost zarade vlasnicima šuma, jer bi se moglo unovčiti drvo, koje ostaje u šumi, a za koje se prema sadanjim prilikama ne isplati izvoz. I našim šumskim radnicima pružila bi se nova prilika zarade. Nadalje se preporučuje, da šumska poduzeća za svoje motore upotrebljuju vlastita goriva, koja su za njih tako reći besplatna. Ne mogu se svi tipovi motora pregraditi na upojni plin, tako na pr. dvotaktni motori, kojima efekat jako opada. Koje se vrste motorskog pogona mogu s uspjehom pregraditi na generatorski pogon? U prvom redu mali, stabilni motori, koji danas još skoro svi rade na benzin. U koliko se radi o četverotaktnim motorima, mogu se svi ti strojevi vrlo lako pregraditi na plin. Takovih motora imamo u izobilju u zemlji u rukama malih obrtnika i poljoprivrednika. Opća upotreba domaćih goriva baš bi tim materijalno slabim krugovima donijela nesumnjivo mnogo koristi. Potrebno je, da se donesu na tržište dobri i jeftini generatori za male motore i to najbolje za drvni ugalj. Kod srednjih i velikih stabilnih motora ne dolazi benzinski pogon uopće u obzir, nego samo Dieselov motor, koji troši mnogo jeftiniju naftu. U ovoj grupi nalazi se već odavno velik dio originalnih motora na upojni plin, jer su dotični vlasnici uvidjeli velike prednosti toga po 138 |