DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1937 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Dolazim do pitanja, da li je za pogon generatora odnosno motora
bolje upotrijebiti drvo ili drvni ugalj. Općenito može se reći, da je drvo,
za srednje i velike stabilne motore racionalnije, dok se za male i naročito
prevozne motore preporučuje drvni ugalj. Kod izbora goriva
odlučuju uostalom mjesne prilike i zahtjevi, koji se stavljaju na pogon
motora. Mi u Teslicu upotrebljavamo za pogon stabilnog plinskog motora
od 320 k. s. vrlo racionalno retortni drvni ugalj iz vlastite tvornice.
U Vojvodini naprotiv nalaze se mnogi traktori u pogonu sa drvetom.


Poznato je, da bi opća upotreba domaćih goriva — drveta i drvnog
uglja — prema potrošku nafte, petroleja i benzina donosila sa sobom
ogromne materijalne uštede.


Ako se pomisli, da otprilike 500 g drvnog uglja ili 1000 g drveta
zamjenjuju 200 g nafte ili 300 g benzina, onda se tek pravo može shvatiti
veliko značenje ovog važnog privrednog pitanja.


Iz slijedeća dva karakteristična primjera može se vidjeti izvanredna
ekonomičnost pogona na plin:


Stabilni motor od 100 k. s. treba kod 10-satnog dnevnog rada najmanje
60.000 kg nafte na godinu, što odgovara izdatku od ca. 180.000
Din. Isti efekat može se postići s 300.000 kg drva u obliku otpadaka, za
koju se količinu plaća najviše samo 60.000 Din. Ušteda bi u tom slučaju
bila oko 120.000 Din. godišnje.


Drugi primjer. Teretni auto od 5 tona treba za 100 km ca. 30 kg
benzina po 10 Din. kg. Ako taj auto prevali put od recimo 30.000 km na
godinu dana, ima vlasnik trošak od 90.000 Din. samo za benzin. Nakon
pregradnje na plin iznosi potrošnja oko 14.000 kg drvnog uglja po 1 Din.
prosječno, što znači izdatak od 14,000 Din. Pribrojimo li k tomu svotu
od 2.000 Din. za dodani benzin, onda iznosi godišnja ušteda oko 74.000
Dinara.


Upotreba domaćih čvrstih goriva (drva i drvnog uglja) ima veliko
značenje za naše šumarstvo. Povećanje potrošnje tih goriva pružilo bi
mogućnost zarade vlasnicima šuma, jer bi se moglo unovčiti drvo, koje
ostaje u šumi, a za koje se prema sadanjim prilikama ne isplati izvoz.
I našim šumskim radnicima pružila bi se nova prilika zarade. Nadalje
se preporučuje, da šumska poduzeća za svoje motore upotrebljuju vlastita
goriva, koja su za njih tako reći besplatna.


Ne mogu se svi tipovi motora pregraditi na upojni plin, tako na pr.
dvotaktni motori, kojima efekat jako opada.
Koje se vrste motorskog pogona mogu s uspjehom pregraditi na
generatorski pogon?


U prvom redu mali, stabilni motori, koji danas još skoro svi rade
na benzin. U koliko se radi o četverotaktnim motorima, mogu se svi ti
strojevi vrlo lako pregraditi na plin. Takovih motora imamo u izobilju
u zemlji u rukama malih obrtnika i poljoprivrednika. Opća upotreba
domaćih goriva baš bi tim materijalno slabim krugovima donijela nesumnjivo
mnogo koristi. Potrebno je, da se donesu na tržište dobri i
jeftini generatori za male motore i to najbolje za drvni ugalj.


Kod srednjih i velikih stabilnih motora ne dolazi benzinski pogon
uopće u obzir, nego samo Dieselov motor, koji troši mnogo jeftiniju
naftu. U ovoj grupi nalazi se već odavno velik dio originalnih motora
na upojni plin, jer su dotični vlasnici uvidjeli velike prednosti toga po


138