DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1937 str. 35 <-- 35 --> PDF |
gena. Osim toga pregradilo se u zadnje vrijeme mnogo Dieselovih motora na plin. Unatoč toga ima u zemlji još mnogo postrojenja za naftu, koja bi se sva morala pregraditi na plin. Tu bi se također moglo mnogo uštediti, jer se radi o velikim motorima i prema tome velikim količinama goriva. Pregradnja Dieselovih motora može se kod nas lako provesti, budući da imamo u zemlji dovoljno odličnih stručnjaka, koji imaju odgovarajuću praksu i poznavanje motora. Troškovi pregradnje su prilično visoki, ali se već za kratko vrijeme amortiziraju. Za svaki pojedini slučaj treba prije konačne odluke poduzeti tačna istraživanja i proučavanja, da li je drvo podesnije za pogon ili drvni ugalj. Kako sam već spomenuo, bio bi kod do sada opisanih grupa motora u glavnom smanjen uvoz nafte, jer su pravi potrošači benzina motorna vozila. Slijedeća vozila najpodesnija su za pregradnju na plin: Pokretne pumpe, cirkularne pile, kompresori, agregati za proizvodnju struje, drobiliee za kamen, miješalice za beton i t. d., dakle m itori, koji su do sada u glavnom trošili benzin, a samo djelomično petrolej ili naftu. Nadalje spadaju ovamo traktori i motorni lokomobili za poljoprivredne i druge svrhe. Uslijed skupog tekućeg goriva i niskih cijena poljoprivrednih produkata obustavio se naročito u Vojvodini rad skoro svih traktora. Danas je već u tim krajevima velik dio tih strojeva pregrađen na plin i tako imaju poljoprivrednici jeftinu motornu snagu. Osim toga imamo velik broj Dieselovih motornih valjaka za ceste, koji su većinom stavljeni izvan pogona- radi nedostataka na motoru. Kad bi se ovi strojevi pregradili na plin, odstranile bi se ujedno i te pogreške na motoru. Vrlo velike mogućnosti pregradnje na plin pružaju teretni automo bili i autobusi, premda je već priličan broj ovih vozila pregrađen i dje lomično već godinama u pogonu. Najčešće se upotrebljava drvni ugalj za njihov pogon. Sada slijede motorna vozila na tračnicama, na pr. motorne loko motive, motorna željeznička kola i motorne drezine. Pogon tih vozila, koja se kod nas sve više i više uvode, mogao bi se znatno pojeftiniti. Francuske državne željeznice izvele su pokuse sa željezničkim motor nim kolima, te su ustanovile, da takova kod efekta od 200 ks troše 1.)0 kg drvnog uglja na 100 km. Potrošak benzina bio bi oko 50 kg. Cijene goriva odnosile bi se za naše prilike kao 80 Din. prema 500 Din. Preostaju još osobni automobili, koji troše najveći dio benzina. U inostranstvu postoje već upotrebivi tipovi generatora za pogon osobnih kola, kao n. pr. »Imbertov« generator za drvo, koji je pokazao odličan uspjeh na alpskoj konkursnoj vožnji i talijanski »Dux«-generator za drvni ugalj. Za vrijeme moga naučnog putovanja u Italiju u julu o. g. imao sam prilike, da se u takovim kolima vozim. Vožnja se nije naročito razlikovala od benzinskog pogona. Samo se u unutrašnjosti auta osje ćala dosta jaka toplina generatora. No to bi se dalo odgovarajućim mje rama svesti na minimum. Interesantan je bio vješt i nenapadan smještaj generatora na kolima. Malo je poznato, da bi se velik broj brodskih motora mogao pre graditi na domaće gorivo, u prvom redu oni, koji su sada udešeni za benzinski pogon. 139 |