DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1937 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Bio je odličan i strastven lovac, te je kao takav bio dugogodišnji pretsjednik
novogradiškog Lovačkog društva. Da je bio dobar Ličanin, svjedoči nam činjenica, da
je u svojoj dubokoj starosti obnašao čast prvog predsjednika Društva Ličana u Novoj
Gradiški.


Pokojnik ostavlja iza sebe ožalošćenu suprugu i pokćerku.


Prof. Dr. A. Petračić.


KNJIŽEVNOST


Dr. Leo Tschermak: DIE NATÜRLICHE VERBREITUNG DER LÄRCHE IN
DEN OST-ALPEN (Mitteilungen aus dem forstlichen Versuchswesen Österreichs, svezak
43, Mariabrunn, 1935).


Ova radnja o naravnom pridolasku ariša u Istočnim Alpama obuhvaća ca 350 str.
oktav-formata sa jednom većom kartom na kraju knjige, te dvije karte i 58 fotografija
u tekstu. Pisac smatra ovu radnju kao prilog za daljnje upoznavanje zahtjeva ariša
na stojbinu. Istočne su Alpe (počam od zapadne austrijske granice na istok) smatrane
ovdje kao geofrafska cjelina bez obzira na političku pripadnost. Prema tome su u ovoj
radnji sadržane Alpe u Austriji, Italiji,1 posve mali dio švicarskih i bavarskih Alpa, te
Alpe u Jugoslaviji.2


Prof. Tscherma k razdijelio je gradivo ove radnje u dva poglavljia. U prvom
poglavlju opisuje naravno rasprostranjenje ariša u pojedinim pokrajinama Austrije i
susjednim zemljama, osim Italije. Za svaku pokrajinu (zemlju) navada podatke o horizontalnom
i vertikalnom rasprostranjenju, klimi i tlu, daje usporedbu sa rasprostranjenjem
bukve i ostalih vrsta drveća, daje dokaze za naravno rasprostranjenje ariša,
prikazuje vrste mješovitih sastojina i šumskih tipova, postignutu starost ariša, umjetne
kulture izvan područja naravnog rasprostranjenja. U drugom poglavlju raspravlja o
naravnom rasprostranjenju ariša općenito i o njegovim zahtjevima na stanište. U ovom
poglavlju raspravlja pisac o svim faktorima, koji uplivišu na naravni pridolazak ariša.
Završava se ovo poglavlje sa raspravom o formama ariša, o usporedbi alpskih i sudetskih
ariša, o štetama na arišu, o trajnosti ariševog drveta, a konačno su u zadnjem
poglavlju doneseni zaključci.


Medu zaključcima, koji proizlaze iz ovih istraživanja na ovako velikom području
kao što su cijele Istočne Alpe, najvažniji su slijedeći:


1 Dio Alpa u Italiji obradio je prof. dr. L. F e n a r o 1 i u Firenzi. Ovih je dana
izdao g. prof. Fenarol i posebnu veliku knjigu o pridolasku ariša u talijanskim
Alpama pod naslovom: »II Larice nelle Alpi Orientali Italiane«, Firenza, 1936.


2 Za prilog o naravnom rasprostranjenju ariša u jugoslavenskim Alpama imao
je g. prof. dr. Tscherma k na raspolaganju mnoge podatke, koje je sakupio g. Ing.


A. Šivic , šum. inspektor u Ljubljani, a koje je nakon prevoda na njemački jezik
sredio i u posebne nacrte u mjerilu 1 :750.000 ur.isao za kartu na kraju knjige i za
nacrt (Abb. br. 50) prof. dr. A. Petrači ć u Zagrebu.
156