DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1937 str. 53 <-- 53 --> PDF |
a) Ariš pridolazi od naravi tamo, gdje ima dosta vlage, koja je njemu nužna radi njegove obilne transpiracije; b) Ariš pridolazi u glavnom u predjelima sa kontinentalnom termičkom klimom, tj. gdje su ljeta toplija, a zime hladnije nego u predjelima, gdje ariš ne pridolazi; c) Za dobro uspijevanje treba ariš svježe, dovoljno duboko tlo, a dobro uspijeva na svim tlima od neutralnog do kiselog. Najbolje uspijevanje pokazuje kod pH = 5,0 — 8,85; d) Kod usporedbe pridolaska ariša i bukve opažena je činjenica, da bukve nema ondje, gdje ariš najbolje uspijeva (termička kontinentalna klima), t. j . u centralnom području Istočnih Alpa, gdje pridolazi ariš u čistim sastojinama ili miješan sa smrekom, dok na rubovima Alpa pridolazi u glavnom u mješovitim sastojinama t. j . smreka + + jela + ariš + bukva. Ovim je svojim vrijednim djelom g. proi. dr. Tscherma k upotpunio dosa-danju literaturu o naravnom pridolasku ariša i mnogo doprinio što boljem poznavanju njegovih zahtjeva na stanište. Proi. Dr. Petračić. ZAKON O LOVU. (Tumač Ing. A. Š i v i c — Fr. 2 n i d a r š i č). Pred kraj godine 1936. izašao je u Ljubljani nov tumač našeg zakona o lovu od 5. XII. 1931. god. u samo´založbi poznatog šumarskog stručnjaka ing. A. Živica , šefa šumarskog otseka Dravske banovine, uz saradnju pravnika g. Frana 2 n i d a r š i č a, sekretara polit, uprave. Već ime g. Šivica , autora tolikih naših stručnih knjiga i brošura, uliva nam povere-nje, da je i ovaj komentar k zakonu o lovu na savremenoj visini i izrađen sa svom potrebnom tačnošću i savesnošću. Baš to nam daje i potstreka da o toj knjizi iznesemo nekoliko redaka u našem >-Šumarskom listu«, zajedničkom glasilu ´jugoslpvenskih šumara i lovaca. Pored prvog tumača zakona o lovu, iz pera g. Dr. Milovana Zoričića , predsednika Upravnog suda u Zagrebu, izašlog 1935. godine, koji obuhvata Uredbe o lovu Savske i Dunavske banovine uz naredbu Bana Savske banovine br. 5173—7/35., knjiga je g. Šivica i dr. prvi upotpunjen i sa svima dosadašnjim novim propisima o lovu snabdeven, te upravo iscrpan komentar novog zakona o lovu. Pored 5 pravilnika Ministarstva šuma´i rudnika sadrži naravno uredbe i naredbe, pravilnike i uputstva Dravske banovine. Takode je napisan u slovenaokom jeziku. Ali odlike toga komentara su tolike, naročito u obrazloženju pojedinih članova zakona o lovu, da će" ga moći korisno «potrebiti svi stručnjaci Jugoslavije, šumari i pravnici, koji dođu u državnom administrativnom aparatu do praktičnog primenjivanja toga zakona, kaosvi vlasnici i zakupnici lovišta, opštinske uprave, stručno osoblje, čuvari lova i organi žandarmerije. Obrada pojedinih paragrafa je kratka i zbijena, uz to neverovatno potpuna, skoro iscrpna, bez ikakvih popularnih pripovedanja. Ona je zapravo ono, što čovek danas, u stalnoj oskudici vremena, želi i treba. Nov zakon o lovu je gotovo prvi zakon Jugoslavije, koji vodi stvarno računa o dekoncentraciji uprave i povlašćivanju samouprava, o kojoj se inače toliko čita i piše, a u praksi tako retko šta vidi. Istina je, da takvo zakonodavstvo dovodi do vrlo zamršenog i komplikovanog pravnog stanja u zemlji, ali ima tu veliku i željenu vrlinu, da se prilagođuje lokalnim prilikama pojedinih banovina. Time postizava ono, što je centralističkom zakonodavstvu u nas do sada tako slabo uspevalo. 157 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1937 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Takvi zakoni sa svojom samoupravnom razradom, uredbama, pravilnicima etc. doduše važe samo za područje svoje banovine, ali imaju ipak tu uzajamnu korist, da mogu da posluže kao uzor za regulisanje pojedinih pitanja u drugim banovinama ili da daju potstreka za to, da se regulišu izvesni odnosi, koji bi ostali bez primera neuređeni, U tome, kao što mislim, moći će, bar na polju lovačkog zakonodavstva, knjiga g. Šivica i Znidaršića pružati najbolju pomoć tako u pogledu pravilnog shvatanja zakonskog teksta, kako i u pogledu davanja potstreka za iscrpno i stručno regulisanje lovačkih pitanja uopšte. Banska uprava u Ljubljani izdala je o lovu već toliko naredaba, pravilnika i inih propisa, da je popunila sve praznine zakona o lovu, sve nejasnoće jednoobrazno protumačila, a najosnovnija lokalna pitanja regulisala. U tome nosi zaslugu također g. Šivic, ne samo kao izdavač tumača, već kao šef šumarskog otseka Dravske banovine. Sve ovo proizlazi iz njegove knjige. Oseća se, da je pisac sav taj složeni kompleks pitanja o lovu u praksi proučio i izveo do kraja. Nigde u knjizi ne opažaš nervoznu ili površnu ´brzinu, koja tragom prati skoro sve komentare naših novih zakona. Nerna tu gradiva, koje bi bilo sa simpatijom obrađeno i preopširno, dok bi drugo ostalo zanemareno. Svako je pitanje po svojoj važnosti i obimnosti obrađeno objektivno, stvarno i razborito, da se čoveku mili, ikad knjigu čita. Praktični lovci, sudije, advokati i administrativni činovnici, koji nisu imali vremena da se u pojedina pitanja zakona o lovu upuste do kraja, naći će u ovom komentaru odgovor i na zapletene i neobične stručne probleme. Tumač zakona o lovu g. A. Šivica je dakle prvi iscrpni, u celinu sabrani komentar novih lovačkih propisa. I sama ipodela materije je jasna, razgovetna i za priručnik vrlo prikladna. Savesno zaokružen sadržaj u početku snaedeven je rasporedom sa tumačem kratica, uz nekoliko ispravaka. Na kraju je dodat »stvarni rečnik«, veoma brižljivo i savesno sastavljen, da omogućava vrlo brzo pronalaženje svih traženih predmeta. Predgovor sadrži jedan u detalje iscrpan prikaz komplikovanog pravnog stanja u pogledu propisa o lovu u Jugoslaviji ante legem. Primerno razrađen je § 1, koji objašnjava sadržaj, obim i suštinu prava lova. Kod § 2, gde zakon taksativno nabraja lovnu divljač, komentar vrlo poučno ukazuje na naučnu pozadinu zoološke sistematike životinjskog carstva. Naročito lepo raščlanjen je § 3. o pravu izvršlvanja lova, koji ističe izvesne finese u razlikovanju toga prava. Kompleks odredaba o sopstvenim lovištima, o zakupu opštinskih lovišta i lovištima države, javnopravnih korporacija i društava (§§ S—15.) sa pitanjem arondacije protumačen je tako sistematski, jasno i iscrpno, da će svako moći dobiti određene poglede po ovim inače dosta komplikovanim stvarima. Primerno je obrađen § 17. o lovostaji i izuzecima. Vrlo poučno su analizovani paragrafi o nadzoru i zaštiti lova (§§ 40—49.), kako bi čuvari lova, žandarmi i uopšte organi vlasti pravilno shvatili svoje dužnosti i prava, a da ne zagaze u tako česta prekoračenja istih. Poglavlje o dužnosti naknade štete načinjene u lovu i od divljači sadrži takođe mnogo interesantnih i praktički potrebnih uputstava, koja će svakom lovcu, a naročito članovima izbornih sudova dobro doći. Pored sve naučne težine izvadanja su ipak napisana u vrlo jednostavnom stilu, da ih može svako lagano razumeti. Na kraju zakonskog teksta nisu zaboravljene izmene, koje su do sada donete finansijskim zakonima od 1934/35. i 1936/37. godine.Lovačka uredba Dravske banovine propraćena je napomenama ispod crtice na dotičnim stranama, gde je trebalo skrenuti pažnju na izvesnu važnu stvar. U čl. 13. uredbe taksativno su nabrojene sve korisne ptice, koje stoje pod zakonskom zaštitom. U »Dodatku« se mogu iste naći razvrstane po azbučnom redu. 158 |