DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 37 <-- 37 --> PDF |
dakle u izvjesnoj mjeri iznad potreba i zahtjeva pojedinaca. Šuma je dobro, koje ne treba ljudska zajednica samo danas, nego koje će čovječanstvo sigurno trebati i u buduće. Može napredak tehnike potisnuti šumu odnosno umanjiti shvatanje o šumi kao izvoru materijala za ogrjev i tehničkog materijala, ali je sigurno, da tehnika neće i ne može potisnuti trajnu potrebu, da nam šuma daje nebrojena druga dobra, bez kojih ne bi bilo moguće ni zamisliti normalan život čovječanstva. Iz izvještaja banskih uprava treba da osjetimo b´ilo šume i šumskoga gospodar stva na teritoriji banovine. Jasnu sliku, koja nam je potrebna, da možemo na osnovu nje govoriti bilo o bogatstvu bilo o siromaštvu u pogledu šume, da možemo kousta tovati napredak ili nazadak u šumskom gospodarstvu, teško možemo zamisliti bez autentičnih podataka sa strane banskih uprava. U banskoj se upravi sastaju svi mo menti, o kojima treba da vodi računa opća upravna vlast, a koji treba da u pravoj slici pokažu sve, od čega zavisi život naroda, prije svega socijalni i gospodarski. Izvještaj o prilikama u šumskom gospodarstvu sastavni je dio te slike. U vezi ovih napomena obraćamo pažnju pomenutom izvještaju šumarskoga otsjeka Dravske banovine. Materija je ,u izvještaju razvrstana u 22 poglavlja: 1. Površina Dravske banovine, produktivna površina, šumska površina po katastru, stvarna šumska površina, šume po kategoriji svojine; 11. šumski posjedi po veličini; III. katastar šuma; IV. zaštitne šume; V. servituti u šumama; VI. krčenje šuma; VII. iskorišćavanje šuma; VIII. štete u šumama; IX. prijedlozi šumarskoga osoblja; X. šumski rasadnici; XI. pošumljavanjc; XII. zaštita prirode; XIII. stanje šumarskoga osoblja; XIV. poslovanje šumarskoga osoblja uopće; XV. privremena državna uprava ekspropriranih šuma veleposjeda; XVI. državna niža šumarska škola u Mariboru; XVII. izvadak iz lovnoga katastra; XVIII. lovačko osoblje; XIX. lovne karte; XX. ulovljena divljač; XXI. banovinski lovački fond; XXII. lovne prilike. ´Prije nego se makar i samo ukratko usvrnem na izvjesna poglavlja ovoga izvještaja, napominjem, da je u uvodu istaknuto jasno i određeno shvatanje šumarskoga odsjeka o zadacima odnosno o poslovanju, koje šumarski odsjek kao sastavni organ opće uprave ima provoditi na svojoj teritoriji. Uzimajući za podlogu prije svega od redbe zakona o šumama, zakona o lovu i zakona o banskoj upravi iz uvoda se jasno vidi ovo: Glavni je cilj poslovanja šumarskih organa opće uprave, da se osigura posto janje šuma i da se po mogućnosti spriječi sve, što bi ugrozilo šumu i šumsko gospo darstvo, da se podigne uzgajanje i njegovanje šuma i osigura na vrijeme pošumlja vanje, da se unapređuje šumsko gospodarstvo i da se djeluje svim podesnim sred stvima, kako bi se što više probudila i utvrdila u narodu odnosno u šumskih posjednika ona pažnja i briga za šume i njihov opstanak, koja je potrebna u interesu općem, državnom, u interesu općekulturnom, a onda i u privatnom interesu pojedinoga šumo posjedniika. Predstavnici državnoga nadzora — opće upravne vlasti — budno paze, da šumo posjednici ne prekorače mogućnosti, koje im dopušta zakon u pogledu crpljenja koristi iz šume; oni budno paze, da šumoposjednici izvršavaju sve što je normirano pozi tivnim zakonskim odredbama u interesu šume, kako bi se na šumskom zemljištu osigu rala što intenzivnija, kvantitativno i kvalitativno što bolja proizvodnja. Zadaci su opće uprave u pogledu šumarstva zaista veoma delikatni. Sa radom na raznim po dručjima socijalnoga i privrednoga života treba dovesti u sklad i rad . gospodarstvu nastojeći pored toga, da šumsko gospodarstvo što više donese i s obzirom na potrebe i interese šumoposjednika i s obzirom na potrebe zemlje. Kako je proizvodnja u šumskom gospodarstvu vezana na jednoj strani uz velik niz vegetacionih perioda, sadržavajući u sebi sve osobine konzervativnosti, a kako je na drugoj strani posjednik veoma često upućen da namakne novčana sredstva za razne životne potrebe, 199 |