DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 40 <-- 40 --> PDF |
obračuna. Prilikom zaključenja posla izvoznici su računali sa kurzom lire od Din. 3.75 do Din. 3.60, a najmanje Din. 3.40. U toku ljeta je međutim izvoz iz Italije u našu zemlju vrlo pao, pa je naglo porastao naš klirinški saldo prema Italiji. Uređivanje klirinških potraživanja išlo je vrlo sporo. Kad su došle sankcije, u Italiji je zamrzio potraživanje naših izvoznika u vrijednosti od trista miliiona dinara. Veliki su dio imali izvoznici drveta iz Dravske banovine. Narodna banka isplaćuje potraživanja po kronološkom redu računajući 3,15 Din. za liru. Izvoznici gube više, nego bi iznosio dobitak, koji su mogli očekivati pri zaključku izvoza drveta. Kako Italija sama podiže postrojenja za preradivanje drveta, odrazuje se to prije svega u šumskom .gospodarstvu Dravske banovine. Tako u posljednje vrijeme Talijani sami prerađuju bukovu oblovinu u testone i tavolete za palkovanje južnoga voća. A to je od velikoga utjecaja baš na izvoz bukovoga drveta iz Dravske banovine. Kriza na drvnom tržištu osjetljivo pogađa vlasnike šuma. Cijena je na panju, ukoliko se uopće drvo može prodati, osjetljivo pala. Kako su u Dravskoj banovini u najvećoj mjeri mali posjednici, zahvata kriza baš najšire narodne slojeve. Razumljivo je, da je kriza naročito teško pogodila šumoposjednike u planinskim krajevima, koji su glavni prihod crpli baš iz šuma, jer drugih izvora dobara i nemaju. Obična je pojava, da su planinska naselja zbog toga zagazila duboko u dug. U vezi krize na drvnom tržištu, a onda u vezi velikih poteškoća, u koje je zapao mali slovenački šumoposjednik, izvještaj se s pravom osvrće na Uredbu o zaštiti zemljoradnika i na Uredbu o olakšavanju zemljarine za poreznu godinu 1935, koje ne vode računa o malim šumskim posjednicima. Obavještenja, koja nam daje ovaj izvještaj o proizvodnim troškovima, o prodajnim cijenama, o eksportu drveta, daju nam dokumentovane razloge za mnoga nastojanja, koja su preduzimali zainteresovani krugovi iz Dravske banovine, da se omogući što bolje unovčenje drveta. Kako je Italija blizu, ona je u doba konjunkture glavni potrošač, pa se je izvozilo u Italiju oko 80% drveta proizvedenog u Dravskoj Banovini. Međutim već i prije sankcija bilo je poteškoća sa izvozom u Italiju. Dajući carinske i tarifne olakšice Austriji, potisnulo je austrijsko drvo, naročito u sjevernoj i srednjoj Italiji, izvoz iz Jugoslavije. Kako je u te krajeve Italije dolazilo baš drvo iz Dravske banovine, potiskivanje sa talijanskoga tržišta pogodilo je šumoposjednike iz te Banovine. Slučaj sa sankcijama protiv Italije još je više pogoršao stanje. Dok je drvarska industrija iz drugih naših krajeva nalazila mogućnosti da unovči svoju proizvodnju na drugim stranama (primjerice u prekomorskim državama, pa u Engleskoj), iz Dravske banovine nije bilo mogućnosti za to, jer je izvoz kretao preko Sušaka i Splita, pa je transport i suviše skup. Da bi se moglo osigurati svjetsko tržište, ističe se potreba za ustanovljenje Centralne organizacije, koja bi vodila kontrolu o izvozu. U izvještaju nalazimo navode i o i s k o r i š ć a v a n j u n u z g r e d n i h proizvoda iz šume. Iskorišćavala se je smrčeva kora za domaće potrebe po cijeni od 16—40 Din. po 1U0 kg; iskorišćavalo se i nešto smole. Najviše se šumskog sjemenja nabralo na Qorenskom. Gotovo svuda seljaci iskorišćavaju šumsku prostirku za nastor i za đu´brenje. Šumska paša je važan činilac ´u narodnom gospodarstvu izuzevši srezove ljubljanski, logaški, mariborski i sloveugradski. Narod izbije nešto koristi pobirajući gljive, maline, jagode, borovnice, brusnice i razno ljekovito bilje. Šumsk e štet e su raščlanjene prema njihovom uzročniku. Prvo su štete od klimatskih činilaca, drugo od bilja i gljivica, treće od životinjskog svijeta (od domaćih životinja, od divljači i od insekata), a četvrto od čovjeka. Navodeći detaljne podatke o štetama, izvještaj navodi i mjere, koje se mogu preduzeti, da se štete svedu na minimum. 202 |