DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Banovinska dažbina za općinska lovišta iznosila je u 1935. godini oko 500.000 Din. Izdano je lovnih karata 5.122 i za njih je ušlo u državnu kasu 134.992.50 Din., dok je banovinska taksa iznosila 233.734. Din. Podaci o broju ulovljene divljači, i ako (razumije se) ne mogu (biti potpuno tačni, daju sliku o rezultatima lova. Dosta je napomenuti samo nekoliko podataka: 96 jelena (sa košutama), 3606 srnjaka i srna, 401 divojaraca i divokoza, 32.212 zečeva, 225 velikih tetrebova, 48 malih tetrebova, 10.170 fazana, 1.689 lještarki, oko 15.000 poljskih jarebica, preko 2.1O0 lisica i t. d. Lovna banovinska zaklada vrši svoje zadatke i iz nje se plaćaju nagrade za ulovljene divlje svinje i vukove, potpore onima, čije su usjeve uništile divlje svinje, potpora kinološkom savezu i tome slično. Stanje lovišta je izneseno po srezovima. Dani su razlozi, zbog kojih su nekoja lovišta slaba i istaknuto, što . trebalo provesti, da se prilike u lovištu poprave. Razlozi, koji su utjecali na lovne prilike, nisu svuda isti. U jednom slučaju utječu na lovne prilike prirodni činioci, specijalno klimatske prilike, a u drugom poglavito organizacija lovuo-čuvarske službe. Interesantna je činjenica, da se u jednim krajevima javlja divljač, koje ranije nije tamo bilo (kamenjarke), a da se iz drugih srezova divljač povlači. Za budućnost je ovo svakako od važnosti ne «amo za lovca i za unovčenje lovišta, nego i za svakoga, koji ima jačega interesa za prirodu i pojave u njoj. Sa gledišta šumarsko-političkoga naročito je interesantno poglavlje o osoblju. Prema tome je na području Dravske banovine bilo u 1935. godini ovo šumarsko i pomoćno osoblje: 1. Kod opće nprave 15 šum. inžinjera i 17 potšumara; 2. kod uprave državnih šuma 15 šum. inžinjera, 12 potšumara i 19 čuvara šuma. 3. kod komesara za agrarne operacije 1 šumarski inžinjer; 4. kod odsjeka za uređivanje bujica 6 šum. inžinjera; 5. kod uprave šuma imovne općine križevačke (Donja Lendava) 1 šum. inžinjer i 7 čuvara šuma; 6. na privatnim šumarskim posjedima bilo je od 62 upravna činovnika 29 kvalifikovanih, 22 nekvalifikovana, a 11 ih je imalo kvalifikaciju za pomoćnu službu; pomoćnih organa bilo je 47, a čuvara šuma 497. Prema tome je na privatnim šumskim posjedima bilo šumarskoga osoblja u svemu 606. Govoreći o raznolikoj službi, koju vrše šumarski organi opće uprave, treba istaći i naročite osobine Dravske banovine u šumarskom pogledu. Od njih zavisi i raznolikost posla. To je prije svega obilje samostalnih individualnih malih šumskih posjeda, a onda blizina državne granice na tri strane, alpinski značaj najvećega dijela šume, te vrlo razvijena drvna industrija. Stručnu upravu u privatnim šumama nisu vršili sreski šumarski referenti, jer to nije u skladu sa njihovim službenim dužnostima, šumarski referenti, međutim, izradili su za male nadarbinske šumske posjede vrlo velik broj gospodarskih programa. Zasebno je opterećenje za šumarski odsjek učešće u privremenoj državnoj upravi ekspropriiranih šuma. Te poslove vrše organi šumarskoga odsjeka besplatno. U radu sreskih šumarskih referenata naročito se ističe njihov kontakt i sa šumoposjednicima i sa širokim narodnim slojevima. Taj kontakt dao je mogućnosti za uspješan rad oko unapređivanja šumskoga gospodarstva uopće. Naročito se ističe održavanje dječjega dana za p o š u m 1 j a v an j e, a onda održavanje tečajeva i predavanja. U pogledu uredovanja šumarskoga odsjeka ističe se, da je većina akata bila takve prirode, te nije bilo priziva na Ministarstvo šuma i rudnika. Banska uprava je u najviše slučajeva donosila konačno riješenje odnosno stranka je imala pravo tužbe na Upravni sud. I u literarnom pogledu nije bio šumarski odsjek pasivan. Šef šumarskog odsjeka ing. Šivic u saradnji sa pravnim referentom Žnidaršićem pripremio je zbirku 205 |