DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1937 str. 49     <-- 49 -->        PDF

(Povodom toga odgovora povela se kratka diskusija o radovima na kršu pa g.
proi. Dr. Pe t rači ć spominje, kako je mnogo puta opazio, da se iz šumskih rasadnika
iskopane šumske biljke transportuju nedovoljno opremljene, a ostavljaju se na
zraku i suncu predugo gole i neutrapljene. Prirodno je poradi toga, da se prima tek
nedovoljan procenat, pa i inače mučna pošumljavanja poskupljuju još više poradi neznanja
ili nemara podređenih organa, koji samo pošumljavanje provode. Osim toga to
škodi i našoj nauci i našoj praksi, jer se dobivaju krivi statistički podaci o uspjesima


o pošumljavanju krša uopće i o pojedinim metodima pošumljavanja te o pojedinim
kraškim stojbinama napose. Potrebno je stoga, da šumarski inžinjeri što više pošumljavanja
vode osobno, a podčinjeno osoblje da stalno upućuju, vježbaju i strogo nadziru,
a o izvedenim pošumljavanjima da se stručno u glasilu udruženja piše, kako bi nepiestani
pošumljavački radovi na kršu bili ujedno i naše neprestano praktičko usavršavanje
i solidno izgrađivanje nauke o tom predmetu, lng. Ant e P r e m u ž i ć naglašava
potrebu, da se pogledi na pitanje krševa i goleti uopće prošire. Seljačko
gospodarenje u kršu dosadanjim svojim metodama prouzrokovalo je najveći dio sada
golih i pustih krševa. Treba izraditi nov sistem takovog seljačkog gospodarenja na
kršu, koji će omogućiti seljaku na kršu bolji ljudski život, no što ga sada živi, a
ujedno će u sebi involvirati poboljšanje sviju dosadanjih prilika tla i podneblja. Po
svršetku toga posla treba sve sile upeti, da seljačke porodice dobiju potrebne i prikladne
površine za takav nov način seljačkog gospodarenja, ali u onakvom opsegu,
rasporedaju i obliku, kako to nov način gospodarenja logički traži. Dobit će se tada
nove osnovice i ispravne smjernice za mnoge radove, koji se sada odjelito vrše, a
bez potrebne nove misli vodilje (kolonizacija, izdvajanje površina za pošumljavanje
po zakonu o šumama, podjela krševa i goleti, šumarske gospodarstvene
osnove, uređenje planinskih ispasišta (suvata), uređivanje bujica, stvaranje i revidiranje
katastra, ograničavanje šuma i t. d.). Novi način seljačkog gospodarenja i
adekvatno uređenje seljačkog posjeda na kršu to je osnovni problem krša i golih
ostalih predjela prvenstveno u brdima. Upozorava na svoju raspravu »Riješavanje
kraškog pitanja na seljačkoj osnovici«, što ju je predao za tisak uredništvu glasila
udruženja (Tiskana naknadno u »Šum. Listu« broj 1. god. 1937.).
Poslije ove diskusije zaključuje se, da se pitanje .osnivanja Inspektorata za pošumljavanje
krševa i golijeti sa sjedištem u Mostaru drži i dalje u evidenciji!


n. — Stigao je odgovor od Ministarstva šuma i rudnika na predstavku udruženja
broj 701/36 o deputatnim zemljištima šumara, da se ne dodjeljuju prigodom riješavanja
pitanja o kolonizaciji. Ministarstvo je predstavku udruženja uvažilo saopćujući
ujedno, da je sva potrebna naređenja u tom pogledu izdalo područnim šumarskim
vlastima.
o. — Na tajnika su se usmeno obratili nekoji gg. kolege šumari iz Zagreba sa
saopćenjem, da postoji namjera, odnosno da je već u toku postupak, da se veliki dio
šumarske činovničke stambene zgrade u Radišinoj ulici u Zagrebu upotrebi za nastambu
ureda Poreske uprave i Državnog pravobranioštva. Tom zgodom su ujedno
umolili, da se sa strane udruženja na nadležnim mjestima poduzmu u obrani interesa
šumarskih činovnika koraci, kako bi zgrada i dalje u cijelosti ostala zadržana svojoj
prvobitnoj namjeni, jer ni svi šumarski činovnici, koji su po službi u Zagrebu nemaju
mjesta u toj zgradi. Tome se iz uprave udruženja udovoljilo. (Prima se na znanje!)
p. — Usmeno se u kancelariji obratio putem tajnika na udruženje u službi
Imovne općine brodske unesrećeni (oslijepljeni) naš drug ing. Iva n Saće r sa zamolbom,
da udruženje poduzme sa svoje strane na nadležnom mjestu korake, da se
donese novela činovničkom zakonu § 118. Postradali naime i za privredu onesposobljeni
državni činovnici građanskoga reda, pa dakako i svi šumari, nisu zakonom
ni tako osigurani kao ratni invalidi, željezničari, pa ni kao radnici. Tajnik ujedno
211