DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1937 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Zanimivo je kretanje primitaka i izdataka imovne općine od njena početka pa do u najnovije doba. U skrižaljci 1 predočeno je ovo kretanje u desetgodišnjim razmacima od 1875. pa do 1935. Zanimiva je još i skrižaljka 2 o kupovima vlastelinskih šuma na račun nepotrošive glavnice. Šume vlastelinstva slatinskog (skrižaljka 2) nabavljene su zamjenom (trampom). Za ove šume doznačeno je u matičnim šumama i to u Čunjevcima, Istočnoj Kusari i Rastovu sveukupno 26.375 m3 teh. hrastovog drva. God. 1926. prodan je u rečenim matičnim šumama 1 m3 hrast. tehn. drva poprečno za 705 Din. Prema tome bi vrijednost doznačenog drva bila 18,594.375 Din. Pribroji li se ovom iznosu još ukupni trošak prenosa i t. d., to bi nabavna cijena po jutru bila 2776.78 Dinara. Još se mora ovdje istaknuti, da su šume kupljene prije rata (Pleternica- Velika, Stražeman i Kaptol) obrasle pretežno već sječivim drvetom, dok su šume kupljene poslije rata (Klinovac i t. d.) obrasle pretežno sasvim mladim sastojinama. Kod obračuna nabavne cijene po jutru uzete su onakove prodajne cijene u račun, kakove su za tehničku hrastovinu u matičnim šumama postignute poprečno u godini samog kuna. Poratna stradanja Brodske imovne općine. Krajiške imovne općine začete su otkupom, rođene su dobrovoljnom nagodom, krštene su diobom, a sablja im je kumovala. Ovo mnogostrano okolišavanje imalo je valjda da primiri savjest darovatelja zbog nježnosti samoga dara. Brodskoj imovnoj općini s naslova otkupa šumskih krajiških užitaka trebala je da se u vlasnost preda (po novčanoj vrijednosti) jedna zbiljna polovica svih šuma pukovnijskog područja. U istinu ali predana´ joj je jedna vrlo okljaštrena polovica tih šuma, jer u procjenbeni segregacioni operat nije ušao po svojoj vrijednosti cijeli jedan veliki kompleks od 18.000 jut. najboljih hrastovih šuma, koje su u Brodskom pukovnijskom području bile izlučene za krajišku investicionalnu zakladu. Ovakovim je postupkom grubo povrijeđen § 1 i 2. temeljnog zakona za krajiške imovne općine od 8. VII. 1871. Ovdješnji su graničari od osnutka vojne krajine pa sve do diobe šuma između države i imovne općine uživali pripadne im šumske užitke u svi m šumama unutar svoga pukovnijskog područja, dakle i u šumskim predjelima, koji su na očitu štetu pravoužitnika Brodske imovne općine izostavljeni iz diobnog spiska radi osnutka spomenute investicionalne zaklade. Po slovu spomenutog zakona imale su se Brodskoj imovnoj općini predati šume u blizini selâ, dok je, država dobila čitav svoj šumski posjed u jednoj suvisloj cjelini. Po ovoj blizini sela došle su imovinske šume u viši razred vrijednosti nego državne šume, koje su od selâ udaljene. No baš ta blizina imovinskih šuma okolnim selima njihova je slaba strana. Radi ove blizine skoro su kroz dva vijekaTurčin i Kaurin skladno milovali sjekirom šumu, a poslije su graničari (također skoro kroz dva vijeka) pod vojnom upravom u njima prcbirali što je bilo bolje. Pukovnijski statistički pregled od 5 jula 1865. dosta je žalosno ocrtao njihovo stanje: Na jutru po 12 do 14 prastarih hrastovih stabala, koja se već brzo suše, između njih po koji brijest, jasen, grab, topola ili lipa, tlo pak zaštitila je priroda gustom šikarom od gloga, trnjine, šipka i kupine. 233 |