DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1937 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Poslije svjetskog rata došli su novi ljudi s novim nazorima. Njihovo
stanovište u pogledu ulaganja nepotrošivih glavnica bilo je (općenito
uzevši) doduše ispravno, t. j . da je gotovina najsigurnije uložena u kupu
zemljišta. No ipak nije ovo shvaćanje za kućanstvo Brodske imovne
općine bilo u ovaj čas nimalo probitačno. U kup šumskih zemljišta i to
ponajviše mladih šuma uložila je imovna općina od g. 1924. do 1931. od
svojih novčanih prihoda sveukupno 83,691.467 dinara. No te mlade šume
ne mogu za sada, pa ni za dogledno vrijeme da donesu nikakvog glavnog
prihoda, a ono malo, što godišnje ulazi od proreda, od pribiranja preostalih
sjemenjaka, od ostalih malih redovitih sječa i od nuzužitaka, ne dostaje
za pokriće javnih daća, upravnih i ogojnih troškova. Radi ovih
kupova morale su se ustrojiti tri nove šumske uprave, koje će još dugo
vremena teretiti i onako skučene novčane prihode iz matičnih šuma i iz
šuma kupljenih prije svjetskog rata.


Budući da je Brodska imovna općina poslije ovog rata počela ulaziti
u tzv. vacuum t. j . u ispcrpljenje starih hrastika i s tirne u pad novčanih
prihoda, a svoje je rezerve gotovo izgubila, to nabava tih mladih
šuma predstavlja za nju u sadanjem momentu zapravo samo jedan teški
teret. Osim toga ta je nabava apsorbirala nove, poslije rata unišle nepotrošive
glavnice, čijim bi se kamatima imovna općina u ovo prelazno vrijeme
bar nekako mogla održati na površini.


Ma da je zamišljena osnova o sigurnom ulaganju glavnica bila sama
po sebi zdrava, to je ipak radi iznimnih prilika postala za kućanstvo
Brodske imovne općine veoma bolnom u svojoj izvedbi.


Krajiške su imovne općine u pogledu svoje uprave autonomne, no
po zakonu od 15. VI. 1873. postaje bilo koji zaključak njihovog zastupstva
ili odbora pravomoćnim tek nakon odobrenja ,po nadzornoj vlasti. Ovo
je veoma važan i dalekosežan propis. Kod imovne općine, može se reći,
nije niti jedan žir zasijan niti jedna sječa prodana niti jedna šuma kupljena
bez prethodnog ispitanja po izaslanicima nadzornih vlasti i njihovog odobrenja.
Dosljedno ovome pripada priznanje za svaki napredak u gospodarstvu
konačno i samoj nadzornoj vlasti, jer je izvršen po njezinoj
sankciji.


Više oči bolje vidi, staro je pravilo, a jer nadzorna vlast promatra
šumsko gospodarstvo s viših i jasnijih gledišta, to su njezine sankcije
s obzirom na cjelinu institucije objektivnije nego zaključci zastupstava i
odbora i predloži lokalnih stručnih upravnika, koji mogu da budu i ponešto
subjektivno natrunjeni. Po ovoj razdiobi posla može nadzorna vlast
uskratom svojeg odobrenja svako i najmanje zlo suzbiti već u zametku.


S druge strane ovaj način gospodarenja podaje nižim organima
neku vrst primirenja savjesti za slučaj, da konačni uspjeh nekog podhvata
podbaci, jer je pri ovakovom načinu gospodarenja najveći dio odgovornosti
za neuspjeh prenesen baš na nadzorne organe.


Na upravu krajiških imovnih općina utječe još jedan veoma moćan
faktor kao regulator, a to je politički sistem.


Počevši od općinskog načelnika, sva lica, pa i političke vlasti svili
stepena prate gospodarstvo krajiških imovnih općina s kritičkim okom.
Sa najvišeg se mjesta tok gospodarenja usklađuje sa najvišim državnim
interesima i sa postulatima časovitog blagostanja suverenog naroda. Kako
ovaj regulator utječe na krajiške imovne općine, predočuje vrlo zorno


236