DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1937 str. 15 <-- 15 --> PDF |
g. mg. Markić u svojoj knjizi o »Krajiškim imovnim općinama« govoreći o pitanju ratnog zajma. Po njegovu kazivanju zemaljska je blagajna upisivala i uplaćivala ratni zajam na račun glavnica imovnih općina, a imovinska su zastupstva to samo naknadno uzimala na znanje. Slična je bila praksa kod nabave drugih austrougarskih vrijednosnih papira. Bit će jamačno zasluga ovog regulatora i to, što je Brodska imovna općina god. 1910—1912. pod firmom revizije užitnog katastra sastavila sasvim novi katastar pravoužitnika i ovim znatno opteretila šume imovne općine. Uprava imovne općine u više je navrata bila upozorena na nesklad između godišnjeg redovitog prihoda na drvetu i god. potrebe za pokriće ovlašteničkih užitaka na građevnom i ogrijevnom drvetu. Ovaj se predmet raspravljao i u zastupstvu, koje dakako na kljaštrenje užitaka nije htjelo pristati. S najviše se strane ovo uređenje odlagalo sve i protiv § 17. nap. A, te je konačno izvedeno tek god. 1935. Po ovom je regulatoru uvedena u krajiške imovne općine i uredba ministarskog savjeta od 4. maja 1922. o podržavljenju uprave krajiških imovnih općina, koja je uredba imovnim općinama donijela umnoženje osoblja i porast upravnih troškova. Činovnički zakon od 31. VII. 1923. popravio je teško stanje činovnika, koji su sve od početka rata postepeno priučavani na svakojaka pregaranja. Činovnicima imovnih općina taj je zakon samo afirmirao ono, što su oni imali već po članu 20. zakona o ustrojstvu imovnih općina od 15. VI. 1873, t. j . izjednačenje beriva sa državnim namještenicima. Dalo se je, što se je u okviru budžetske mogućnosti dati moglo, da se namještenicima obezbijedi barem čedan život. Javne daće, nameti, norezi i banovinske dažbine narasle su iz godine u godinu u veliku visinu. Godine 1875. iznosile su javne daće 6.74% od redovitog novčanog prihoda i to ukupno 20.373 for. Qodine 1935. iznosile su one 18.82% od redovitog prihoda t. j . 4,395.591 Din. Kako se vidi porezni je šaraf pritisnuo Brodsku imovnu općinu toliko, da ona pod tim pritiskom gotovo već izdiše. U cilju viših državnih interesa oduzela je agrarna reforma g. 1920. Brodskoj imovnoj općini na njezinim prikupljenim dobrima Pleternica- Velika 1024 jutra oraće zemlje i razdijelila ih među agrarne interesente, a imovnoj općini ostavila je u svemu samo 270 jutara oranica. Uzmimo, da je svako jutro ove zemlje imovnoj općini donijelo na godinu čisto samo 150 Din, to je uslijed toga nastao na tamošnjem gospodarstvu manjak na prihodu od godišnjih 153.600 Din. Ovaj gubitak vrlo je mršavo naknađen odštetom, koju je imov. općina primila za ovo zemljište. Zbog viših državnih interesa, a u provedbi eksproprijacije vlastelinskih šuma oduzeto je 1936. god. Brodskoj imovnoj općini od prikupljenih šuma u Daruvarskom srezu cea 700 jut. i za tu će šumu naknadno dobiti manje od jedne četvrtine nabavne cijene. U svrhu promicanja narodnog blagostanja uvlačila se imovna općina po političkom sistemu u svaku komasaciju općinskih zemljišta kao interesent ili kao doprinosnik i tako je plaćala velike svote za radove, od kojih njezine šume ne mogu da imaju baš nikakove koristi. 237 |