DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1937 str. 24     <-- 24 -->        PDF

drvenih mladica (badrljica). Dobiveno se vlakno zatim grebena, čisti i


tako priređuje za predenje.


Ma da žuka po sadržaju svojih predivih vlakanaca spada u red
vrlo vrijednog bilja, ostalo je njeno iskorišćavanje do sada kod nas
ograničeno na tek primitivnu seljačku upotrebu. Ona međutim svakako
zaslužuje, da joj se dade veće industrijsko obilježje.


Pokušaji u naprednijim mediteranskim zemljama o zamašnijem
iskorišćavanju žuke u tekstilne svrhe nailazili su kroz duže vremena na
neuspjehe, radi toga što se nisu mogle naći podesne metode, pomoću
kojih bi se skratio proces dobivanja vlakna. Taj se proces osniva u
glavnom na močenju mladica, a kako takvo močenje razmjerno dugo
traje, to se on pokazao za industriju neekonomičnim. Za vrijeme, rata
pokušalo se u Austriji, Njemačkoj i Italiji (8) iskorišćavati žukino vlakno
putem kemijskog močenja. Međutim ni ti pokušaji nisu donijeli osobitog
uspjeha.


U pitanju industrijskog iskorišćavanja žuke mnogo su poslije rata
doprinijeli Talijani prof. Ross i i Carbon e (8) primjenom mikrobiološkog
močenja. Prvi je kod toga upotrijebio Bacillus Comessii Rossi,
a drugi Bacillus felsineus (dobiva se močenjem konoplje). Kolika se
važnost pridavala u Italiji nastojanju oko unapređenja racionalnog iskorišćavanja
ove biljke, najbolje nam svjedoči činjenica, da je povodom
pomenutog otkrića u Nocera Umbri osnovan poseban zavod ove vrste.
Taj se zavod bavi iskorišćavanjem žuke putem pomenute metode. Močenje
se kod te metode vrši u jednostavnim grabama ili betonskim
bazenima. Mikrobiološka metoda odlikuje se slijedećim prednostima:
Mladice se mogu upotrebljavati kroz jednu do dvije godine poslije rezanja,
što je od važnosti s obzirom na potrajnost rada. U procesu proizvodnje
potreban je minimalan potrošak topline, jer se djelatnost bakcila
razvija kod temperature od 36 do 37° C, a za tu toplinu dostaju i otpaci
(badrljice). Otpada dakle potreba nabave drugog goriva. Mehaniziranjem
rada pojednostavnjen je postupak i smanjena potreba radne snage.
Pomenuti zavod prerađuje dnevno 8—10 q mladica, a dobiva odatle
1,5—1,8 q. vlaknaste materije.


Zaslužuje pažnju i preduzeće ove vrste, koje su podigli Ing. E.
N o r z i i Ing. C. C a 11 o n i (8) u Gornate Inferiore Torba, u talijanskoj
provinciji Varese. Preduzeće radi na osnovu jednog postupka, što ga
je pronašao Ing. C. Calloni. Tim načinom dobiva se putem raznih faza
prerade već za 24 sata posve gotovo vlakno. Mladice žuke stavljaju se
u željezne posude, gdje se mehaničkim putem trljaju. U drugim se posudama
moče, a zatim ispiru vodom. Prolazeći dalje kroz strojeve, odjeljuje
se vlaknasta materija od badrljica pomoću naročitih češljeva. Pomenuta
materija prolazi nakon toga kroz daljnje faze prerade, a preostale
se mladice automatski izbacuju na stranu.


Prema navodima Puecher-Passavallia drvenaste mladice
(badrljice), koje preostanu, nakon što se od njih odijeli vlaknasta materija,
sadrže u sebi do 80% celuloznih tvari. Iz njih se može dobiti najfinija
i najbjelija celuloza, sposobna za fabrikaciju umjetne svile, najfinijeg
(cigaretnog) papira i najčvršćeg (pergamentnog) papira, a mogu
se odatle dobiti kožasti kartoni, izclatorni papir, materijal od vulkanizovanih
vlakna, proizvodi nitroceluloze, zapaljive, vrpce i dr. Od važnosti


246