DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1937 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Samo radu, saglasnom sa principima lovstva, koji su vršili naši pređi, zahvaljujemo, da krajevi naše domovine imaju pored visoke poljoprivredne i šumske kulture kao i pored velike napučemosti još dobro stanje gotovo svih vrsta svoje prvotne divljači. Da bi taj inventar naše prirode bio razumno iskorišćen i barem u nesmanjenoj mjeri predan budućim pokoljenjima, potrebno je, da ne samo ispravni lovci nego i čitava naša javnost, prije svega šumari i poljoprivrednici, stalno misle na zaštitne principe i na to, da čovjek mema prava iskorijeniti bilo koju vrst u naš e faune . Dosada nismo pronikli u sve prirodne tajne toliko, te bismo smjeh odlučivati o pravu na život viših organizama i o njihovoj zadaći u životnoj zajednici. Iako je nama ljudima dana mogućnost da budemo gospodari, nemamo prava da sebe smatramo za nešto drugo do li za članove velike biocenoze, čiji je temeljni motiv, da traži ravnotežu i harmoniju u zajedničkom življenju. Lovstvo današnje i buduće nije samo privilegij vlasti ili staleža, ono je ins t r u menât za zaštitu prirode i zbog toga stoji u interesnoj sferi javnosti. Na žalost, nije dosada bio jedinstveno shvaćen cilj i smisao lovstva, pa mnogi neupućeni u njemu gledaju okrutnost i surovost, jer da vodi k usmrćivanju divljači. No to je presudna greška, ako ne i licemjcrstvo, jer je razumn o ure đenje brojnoga stanja -divljači znak gospodarenja, a onda i potrebe. Lovstvo uči trijeznog i kulturnog čovjeka dostojnom i štedljivo m lovu . Nema života bez izvjesnih gorčina, pa i -u lovstvu, isto tako kao u poljoprivredi i u šumarstvu, nema mjesta pretjeranoj osjetljivosti. Upravo današnje doba traži kategorički, da budemo u interesu naroda i države muški, uz to i plemenito tvrdi. Dobro lovstvo odgaja za to i zbog toga je već od pamtivijeka iskorišćavano, a i sada je upravo to potrebno i podesno, da bude priprema za stvaranje sposobnosti, koja će služiti obrani zemlje. Dobro lovstvo je škola za bi stro p osmatranje prirode, ono osvježava t ij e 1 o i dušu, djeluje na razum i na srce. Ono je izvor velikih i krasnih ushićenja, ono je put za s v a ć a n j e i ocjenjivanje značenja života. Usprkos tome javljaju se prigovori, da lovstvo vodi lijenom i beskorisnom rasipanju vremena. Potrebno je ispraviti i tu pogrešku. Proživljavamo istorijsko razdoblje briga i nevolja, pa bi baš zato trebalo da cijenimo sve, što nas može razveseliti i otkloniti našu pažnju od tmurne svakidašnjosti prema krasnom i plemenitom. Samo je božja priroda ovdje pouzdani lijek i ispravno s v a ć e n o lovstvo jedno je od n a j p o d e s n i j i h sredstava, da se taj čarobni melem iskoristi. Intere s za lovstv o širi se danas cijelim obrazovanim svijetom i briga o sačuvanju divljači i o gospodarenju s njome postaje jednim od mjerila za prosuđivanje kulturne zrelosti naroda i države. Nauk a o lovstv u napustila je pogrešne puteve starih praznovjerica i puke empirije i zauzima mjesto među prirodnim naukama, kojih je ona važan dio i dopuna za upoznavanje domovine, za opći odgoj i obrazovanje. Vrtoglavi napredak tehnike u posljednjem stoljeću skrenuo je naše mišljenje odviše daleko u pravcu mehanizacije. Ali nema sumje, da već nastaje u tome presićenost i prirodni otklon prema novom svatanju prirode. Kazao bih, da dolazji vrij e Ime životne orijentacije biološke. U nastojanjima, kako bi se praktično spojila tehnika sa biologijom, smatrao bih da ima važnu zadaću odgoj omladine, prije svega one, što se odala šumarstvu i poljoprivredi. Ne javlja nam se samo oranica i livada kao jedini i vjerojatno nikad nezatajivi izvor života, nego nam se javlja i šuma u današnjem svijetlu naučnoga napretka, kao neiscrpna spremnica da zadovolji životne potrebe, materijalne i duševne, neiscrpna — ali dakako samo uz pretpostavku, da njome trijezno gospodarimo. A gospodariti u prirodi i raditi s njome ruiku o ruku — najljepše je, što je usud dosudio poljoprivredi 251 |