DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1937 str. 31 <-- 31 --> PDF |
pijente svoga područja i podigne ostale potrebne naprave za odvodnju i obranu od poplava čitavog poljoprivrednog područja ovoga kraja. Prinosno područje poljoprivrednog zemljišta iznosi danas oko 445.000 jedinica. U prinosno područje ove zadruge spadaju skoro sve šume državnog erara u području Direkcije šuma Vinkovci, sa oko 60.000 jedinica, pretežni dio šuma brodske imovne općine sa oko 53.000 jedinica i veliki dio šuma petrovaradinske imovne općine sa oko 27.000 prinosnih jedinica. Ova vodna zadruga ima danas svega oko 585.000 jedinica, od kojih 140.000 otpada na tri pravna lica javnog značaja — državni erar i dvije imovne općine — dok sve ostale jedinice na pojedine interesente — seljačka domaćinstva ili seljačke zadruge. Prema tome posjednici poljoprivrednog zemljišta imaju apsolutnu većinu glasova, te mogu uvijek posjednike šuma u skupštinama zadruge majorizirati i donašati zaključke u vlastitom interesu, a protiv interesa imovnih općina i državnog erara. Da slika bude jasnija zbog pogibelji i štetnih posljedica, koje su već nastupile po interese posjednika šume, podijelit ćemo materiju na četiri dijela i to: 1. Kratko razmatranje o uplivu poplavne vode na razvoj šume. 2. 0 razvoju upravnog postupka nakon osnivanja vodne zadruge, specijalno što se tiče i. o. 3. Ü financijalnim prihodima vodne zadruge, u vezi sa posljedicama, koje će nastupiti na štetu imovnih općina i državnog erara. 4. Prijedlog. 1. Kako je poznato u šumarskim krugovima, čitavi ovi prostrani kompleksi šuma, koji su uzeti u prinosno područje vodne zadruge, nemaju gotovo nikakvu korist od svih poduzetih mjera obrane od vodne zadruge, a naročito nemaju ni iz daleka onu korist, koju ima poljoprivredno zemljište, jer od periodičnih i prolaznih poplava šume imaju samo korist. 0 šteti ne može biti ni govora. Da je to tako, dokazuje činjenica, da je od čitavog šumskog područja, koje se nalazi u priuosnom području vodne zadruge, 95% površine pod šumom skoro normalnog obrasta i da su na ovom istom području — sve i pored periodičkih poplava — uzgojeni glasoviti slavonski hrastici stari do 400 godina. Pa i nakon sječe ovih najvrijednijih šuma krajem prošlog i početkom ovog stoljeća vidimo i danas, da novi šumski naraštaji ne trpe nikakove štetne posljedice od vode periodičkih pojava. Protivno se ne može dokazati. Naprotiv, njihovo je stanje u svakom pogledu odlično, pa se može ustvrditi, da će se iz ovih mladih šuma podignuti u korist slijedećih generacija najljepše i naj vri jedni je šume u našoj zemlji. Šta više, možemo pouzdano tvrditi i to, da je upliv vode od periodičkih poplava upravo blagotvoran i jedan vrlo važan faktor za normalni razvoj ovih šumskih predjela s razloga, što ova voda daje zemljištu vlagu potrebnu u ljetnim mjesecima za vrijeme dugotrajne sušne periode. U ovim predjelima hrast sačinjava pretežni dio sastojlne u smjesi sa jasenom i brijestom, a to su vrsti drveća, koje traže dosta vlažno zemljište i vrlo dobro podnašaju periodičku poplavu. U koliko ima u šumi vode, koja se duže vremena zadržava, t. j . stagnira, ta se nalazi u pojedinim barama i u neposrednoj blizini ovih bara, no sveukupna površina ovog zemljišta iznaša najviše 5—10% od cjelokupne površine svih šuma, koje sači njavaju prinosna područja vodne zadruge. Sa druge strane ima i takovih predjela, naročito kod B. i o., koji nisu pod vodom niti za vrijeme najviših poplava, pa su ipak opterećeni doprinosom vodne zadruge. Površina ovih šuma iznaša blizu 10.000 kat. jutara. 2. U smislu § 70. provedbene naredbe iz godine 1892. Zakona o vodnom pravu, ne mogu se ničije šume povući u prinosno područje vodne zadruge. Međutim, da bi se ipak šume imovnih općina i državnog erara obuhvatile u prinosno područje mimo 253 |