DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1937 str. 34 <-- 34 --> PDF |
4. Sa izloženih razloga, da se pravovremeno ukloni ova velika opasnost, koja prijeti imovnim općinama, koje su dobrovoljno pristupile kao članovi vodne zadruge u dobroj vjeri, da će doprinašati onoliko u korist zajednice, koliko iznaša srazmjerna korist za šumsko zemljište od mjera obrane poduzetih od strane vodne zadruge, u smislu Zakona o vodnom pravu, potrebno je, da se uredbom o sanaciji imovnih općina riješi i ovo pitanje na pravedan način, kako je to stilizirano ovim članom uredbe. Naročito treba napomenuti, da je ovaj prijedlog još uvijek povoljniji za vodnu zadrugu od strogog tumačenja Zakona o vođinom pravu, jer kada bi se pristupilo točnom izvršenju zakona i kada bi se putem jednog stručnog povjerenstva počelo ispitivati, koliko iznaša srazmjerna korist za imovne općine i državni erar od poduzetih mjera obrane od strane vodne zadruge, bez svake je sumnje, da bi od cjelokupne šumske površine uvedene u prinosno područje vodne zadruge ostalo jedva 5—10%, koliko stvarno iznašaju površine bara i močvarnih zemljišta u sastavu ovih šumskih posjeda. Prema tome prijedlog ovog člana uredbe, da se visina vodoplavnog doprinosa šumskog zemljišta prema visini doprinosa poljoprivrednog zemljišta ima ustanoviti u istom odnosu, u kojem se nalazi prosječna visina čistog katastarskog prihoda oranica i livada, također svih razreda, na području vodne zadruge, daleko premašuje onu cifru, koju bi imovne općine plaćale na osnovu točne i pravedne provedbe osnovne misli zakona o vodnom pravu o veličini srazmjerne koristi. Riješenjem ovog pitanja u smislu izloženog prijedloga riješiti će se vjerojatno na pravedan način i pitanje uplate dugovanja povjeriocima u toliko, što će i. o., kada dođu do plaćanja, platiti onoliko tog dugovanja, koliko će na njih otpasti u srazmjernom broju prinosnih jedinica i visine prinosa po jedinici površine utvrđenog po propisima ovog člana uredbe. Riješenje ovog pitanja doprinosa šumskog posjeda vodnim zadrugama putem uredbe o sanaciji i. o., u mjesto dugotrajnim upravnim putem, ima oslona u provedbenoj naredbi Zakona o vodnom pravu od god. 1892., gdje se u zadnjoj alineji doslovno kaže: »Kraljevska zemaljska vlada pridržaje si pravo u iznimnim slučajevima da uslijed Utoka interesenata odustane od principa tičućeg se horizontalnog širenja velike vode opaženog u koritu rijeke ili potoka i da u tom predmetu drugim načinom odluči.« A predzadnja alineja istoga paragrafa veli slijedeće: »Na zahtjev zadruge ili na prigovor jednog dijela interesenata odlučuje Kraljevska vlada odjel za poslove unutarnje, da li se ima i koja klasifikacija izvesti.« Ing. M. Markić. KNJIŽEVNOST Ing. M. Markić: O KRAJIŠKIM IMOVNIM OPĆINAMA, Zagreb 1937. U ovoj vrlo interesantnoj i aktuelnoj knjizi (81 str. oktavno.g formata) prikazao je autor gospodarski i financijski razvoj imovnih općina, te njihovo današnje faktično stanje. Sadržaj je podijeljen u 7 poglavlja. U početku su navedeni najvažniji zakonodavni propisi, koji se tiču imovnih općina. Prikazan je ekonomski značaj imovnih općina u narodnoj privredi. Odatle vidimo, da imovne općine posjeduju danas površinu od 747.298 k. j . Slika 1, koju sam nacrtao prema autorovim podacima, pokazuje raspodjelu te površine na pojedine 256 |