DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1937 str. 34     <-- 34 -->        PDF

4. Sa izloženih razloga, da se pravovremeno ukloni ova velika opasnost, koja
prijeti imovnim općinama, koje su dobrovoljno pristupile kao članovi vodne zadruge
u dobroj vjeri, da će doprinašati onoliko u korist zajednice, koliko iznaša srazmjerna
korist za šumsko zemljište od mjera obrane poduzetih od strane vodne zadruge, u
smislu Zakona o vodnom pravu, potrebno je, da se uredbom o sanaciji imovnih općina
riješi i ovo pitanje na pravedan način, kako je to stilizirano ovim članom uredbe.
Naročito treba napomenuti, da je ovaj prijedlog još uvijek povoljniji za vodnu
zadrugu od strogog tumačenja Zakona o vođinom pravu, jer kada bi se pristupilo
točnom izvršenju zakona i kada bi se putem jednog stručnog povjerenstva počelo
ispitivati, koliko iznaša srazmjerna korist za imovne općine i državni erar od poduzetih
mjera obrane od strane vodne zadruge, bez svake je sumnje, da bi od cjelokupne
šumske površine uvedene u prinosno područje vodne zadruge ostalo jedva 5—10%,
koliko stvarno iznašaju površine bara i močvarnih zemljišta u sastavu ovih šumskih
posjeda.


Prema tome prijedlog ovog člana uredbe, da se visina vodoplavnog doprinosa
šumskog zemljišta prema visini doprinosa poljoprivrednog zemljišta ima ustanoviti u
istom odnosu, u kojem se nalazi prosječna visina čistog katastarskog prihoda oranica
i livada, također svih razreda, na području vodne zadruge, daleko premašuje onu
cifru, koju bi imovne općine plaćale na osnovu točne i pravedne provedbe osnovne
misli zakona o vodnom pravu o veličini srazmjerne koristi.


Riješenjem ovog pitanja u smislu izloženog prijedloga riješiti će se vjerojatno
na pravedan način i pitanje uplate dugovanja povjeriocima u toliko, što će i. o., kada
dođu do plaćanja, platiti onoliko tog dugovanja, koliko će na njih otpasti u srazmjernom
broju prinosnih jedinica i visine prinosa po jedinici površine utvrđenog po propisima
ovog člana uredbe.


Riješenje ovog pitanja doprinosa šumskog posjeda vodnim zadrugama putem
uredbe o sanaciji i. o., u mjesto dugotrajnim upravnim putem, ima oslona u provedbenoj
naredbi Zakona o vodnom pravu od god. 1892., gdje se u zadnjoj alineji doslovno
kaže: »Kraljevska zemaljska vlada pridržaje si pravo u iznimnim slučajevima da uslijed
Utoka interesenata odustane od principa tičućeg se horizontalnog širenja velike vode
opaženog u koritu rijeke ili potoka i da u tom predmetu drugim načinom odluči.«


A predzadnja alineja istoga paragrafa veli slijedeće: »Na zahtjev zadruge ili na
prigovor jednog dijela interesenata odlučuje Kraljevska vlada odjel za poslove unutarnje,
da li se ima i koja klasifikacija izvesti.«


Ing. M. Markić.


KNJIŽEVNOST


Ing. M. Markić: O KRAJIŠKIM IMOVNIM OPĆINAMA, Zagreb 1937.


U ovoj vrlo interesantnoj i aktuelnoj knjizi (81 str. oktavno.g formata) prikazao
je autor gospodarski i financijski razvoj imovnih općina, te njihovo današnje faktično
stanje. Sadržaj je podijeljen u 7 poglavlja.


U početku su navedeni najvažniji zakonodavni propisi, koji se tiču imovnih
općina. Prikazan je ekonomski značaj imovnih općina u narodnoj privredi. Odatle
vidimo, da imovne općine posjeduju danas površinu od 747.298 k. j . Slika 1, koju sam
nacrtao prema autorovim podacima, pokazuje raspodjelu te površine na pojedine


256