DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5/1937 str. 37     <-- 37 -->        PDF

ovih narodnih ustanova. Predočeno je stanje količine drvnih masa pojedinih imovnih


općina u času segregacije, prema današnjem stanju, te prema normalnom stanju. I ovo
sam stanje prema autorovim podacima prikazao grafički (si. 2).


Prikazana je zatim visina stvarnog i normalnog etata (si. 3), stanje dobnih razreda
u poređenju sa normalnom površinom (si. 4) i dr. Baš iz ovih podataka vidi se
najbolje, kako gospodarenje imovnih općina ide u susret očitoj propasti, budući da se
stalno nagriza osnovni kapital. Osnovni drvni kapital dobiven prilikom segregacije
umanjen je dosad za ca 20 mil. kub. m. Financijsko stanje nekih imovnih općina upravo
je neodrživo. Iz pregleda dugovanja vidi se, da je dugovima svih imovnih općina iznosila
na koncu 1935. god. ukupno 67 mil. dinara Zaduženje pojedini h imovnih općina
predočuje grafički si. 5, koju sam također (kao i ostale) nacrtao prema podacima
autorovim.


«1/1


LILI


Ol. Oj. SI. lb. lb. 9.. Xr. Sr. 3r


SI. 5. Dugovi imovnih općina.


Na koncu iznosi autor predloge o tome, što bi trebalo preduzeti u cilju sanacije
teških prilika imovnih općina. Predlaže u tome pogledu detaljne mjere sa upravnog,
gospodarskog i financijskog gledišta. Potreba uređenja pitanja imovnih općina vrlo je
aktuelna i od osobite važnosti, jer je tu zainteresovano oko 150.000 seljačkih domova
sa ca 1,2 mil. duša, mnogobrojne upravne, školske i crkvene općine, te 1850 aktivnih
i penzionisanih činovnika, zvaničnika i ostalog osoblja sa nekoliko hiljada članova
njihovih porodica.


Ing. Milan Anić.


GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE br. 4. — Izdanje Zavoda za šumske pokuse
u Zagrebu godine 1935.


1. U ovom broju Glasnika pitanju niskih šuma posvećena je pažnja radnjama prof.
Dr. Đ. Nenadića »O prirastu niskih šuma« (str. 1—46) i prof. Dr. A. Petračića
»Istraživanja o strukturi i prihodu bagremovih k o 1 o s j e k a«
(str. 47—64).
Uzgoj niskih šuma preferira se poglavito zbog namirenja potreba ma ogrijevnorn
drvu, na kojem mjestimice vlada gotovo oskudica. To pitanje svakako zaslužuje punu
pažnju i marno proučavanje, a time su naročito zaimteresovani mali šumoposjednici,
medu koje (uzevši u obzir broj ovlaštenika i površinu njihovih šuma) spadaju i mnoge


259