DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1937 str. 38 <-- 38 --> PDF |
zemljišne zajednice. Niske šume za neke zemljišne zajednice i jedini su uzgojni oblik šume, koji će se moći i koji će se morati primijeniti, jer makar i računski manja produkcija drveta i od manje vrijednosti, sječa se vremenski češće ponavlja i stvarni prihod zemljišta za odnosno selo veći je nego kod visokog uzgoja. Danas imamo šuma raznih vrsti drva u niskom uzgoju i dohro sklopljenih. Pored hrastovih i bagremovih ima i grabovih (na teritoriju zagrebačkog sreza), te postoji mogućnost vršenja uporedbe i između pojedinih vrsti drva. Niske hrastove šume. Težišno je pitanje kod niskih hrastovih šuma prof. Nenadiću pitanje proreda. I ako autor kategorički odbija za danu priliku (Brodska imovna općina) uzgoj niskih šuma, podvlači pitanje proreda, jer će prema okolnostima i samo njihovo potpuno provođenje u mnogim slučajevima otkloniti potrebu opskrbe drvima iz niskih šuma. Otkloniti će naravski kod velikih šumoposjednika, a takove su imovne općine, koje imaju ´bar donekle teritorijalno povoljno razdijeljene sastojimo, u kojima će biti prorednog materijala, a naročito kada se radi o sastojinama, koje se nalaze u optimalnim stoj´binskim prilikama. Osobito hrast nalaže opreznost, kojemu je prirast vrijednosti u jačim debljinskim razredima daleko nadmašio prirast mase. Rezultati u radnji iznesenih analiza stabala s obzirom na masu kazuju, da je prirast stabala iz panjeva trajno veći od prirasta stabala iz sjemena (u promatranom razmaku od prvih 40 godina života tih stabala). Međutim pri promatranju diferencija u pogledu prirasta potrebna je opreznost, jer su promatrana stabla iz sjemena rasla bez potrebnih uzgojnih mjera (prorede). Svakako će niska šuma u malim ophodnjama za 40 godina dati, više mase nego sastojine iste starosti iz sjemena. Stabla iz panjeva hrane se naime rezervnim hranivima iz korjena, te prirast prvih godina rezultira iz rezervnih hranjivih materija panja i korijena. Prema tome za proizvodnju ogrijevnog drveta, a i sitnog građevnog, niska je šuma povoljnija, jer uz potrebnu njegu već u prvom deceniju daje ogrijevnog materijala. Za niske hrastove šume na dobrim tlima, kakova su na ispitivanim površinama, prof. Nenadić preporučuje ophodnju od 30 godina. Današnje ispitane sastojine bez ikakvih tragova njege (trijebljenje, čišćenje, prorede) u 30. godini starosti daju srednje stablo od cirka 15 cm. bez kore, dok za njegovane sastojine autor predviđa srednje stablo od pp 19—20 cm, koje će dimenzije današnja sastojina postići tek u 40. godini. Za ophodnju od 30 godina govori i razvoj nove sastojine. Prema krošnji stabla razvija se i sistem korijenja. Kod prejako razvijenog sistema korijena neće moći mladi izbojci u prvim godinama zaposliti sve korijenje i ono će pružati manju otpornost protiv napadaja od strane insekata i gljiva, koji bi poslije mogli prelaziti na zdrave dijelove šume. Bagremovi kolosjeci. Gdje dobro uspijeva vinova loza (na rahlim tlima), za nisku je šumu vrlo povoljan bagrem. Vrlo dobre izbojne snage i brzog rasta daje on drvo dobrog kvaliteta, koji dopušta mnogostruku tehničku primjenu. Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu na svom dobru u Maksimiru još je 1924. godine zasadio površinu od 25 ha sa bagremom u cilju produkcilje kolja. U kolosjeku je zimi 1933/34. vršena sječa druge ophodnje. U spomenutoj radnji prof. Petračić prikazuje strukturu bagremovih kolosjeka druge ophodnje. U ovoj sastojim, koja je podignuta nakon čiste sječe 60-godišnje hrastove sastojine, iznosio je broj panjeva po 1 ha nešto preko 5.00O, sa blizu 9.0OO iztoojaka, tako da na jedan panj otpada površina od cea 1,98 m2, dok na 100 panjeva dolazi 173—174 sta´balaca. 55% panjeva nosilo je po jedan izbojak (stabalce); 28% po 2; 11% po 3; 4% po 4 i 2% po 5 do 6. Visine su se kretale od 2 do 11 metara s maksimumom stabala öd 6 do 8 metara, a prsni promjeri od 0,8 do 10,4 cm. s maksimumom broja stabala od 2 do 4 cm. Srednje sastoiinsko stablo ima debljinu od pp 3,92 cm, visinu po Lorey-n (kubno-srednje) od 7,345 m, a po Bauru (aritmetički) srednje) 6,276 met. Zibroj temeljnica po ha iznosi 10,60 m2. Sveukupna drvna masa dobivena ksilometrijskim putem, 260 |