DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1937 str. 39 <-- 39 --> PDF |
dakle uključivši i najtanje grane, 59,84 cm3 (godišnje 11,97 m3 spram 11,50 m3 prve ophodnje). Od proizvedene mase izrađivano je vinogradsko kolje i pritke. Pod koljem razur mijevaju se kolci dužine od 2,5—3 metra i promjera u sredini od 3—5 cm. Pritke su kolci dužine od 1—2 metra s promjerom od 2—4 cm u sredini. U petgodišnjoi ophodnji po 1 ha dobiveno je 7.126 komada kolaca sa masom od 38,48 m3, 6050 kom. pritki sa masom od 11,366 m3 i 8.700 kg. granjevine sa masom od 9,989 m3. U ovom se ogledaju dobra svojstva bagrema kao uzgojne vrste na odgovarajućim stojbinama. Vrijedilo bi ispitati stanje tla (provesti sve potrebne analize), da se dobiju direktive glede trajnosti njegove produktivne sposobnosti pri intenzivnom gospodarenju bagremovih sastojina. 2. U radnji »O utjecaju zraka na otpor šumskih k 1 i z i n a« (str. 6584) prof. ing. S. Flögl razrađuje ovo pitanje i stvara zaključke za praksu. Kod izračunavanja podataka za trasu šumske kiizine ovaj se otpor redovno zanemaruje. Prvo zbog toga, što taj otpor nije znatan, a drugo zbog mnogih i zamršenih utjecaja koje teoretske koje praktične naravi. Autor navodi mišljenje Koubelke, da inače valjano trasirana i izvedena klizina i bez obzira na otpor zraka funkcionira dobro. Prof. Flö´gl ispituje, u kojim se slučajevima taj otpor može zanemariti, te dolazi do zaključka, da otpor zraka kod gibanja u klizim igra to veću ulogu, što je sortimenat manji i lakši. Zbog toga autor preporuča, da otpor zraka treba uzeti u račun uvijek, kada se radi o ispitivanju sposobnosti rada kiizine za lakše Sortimente, uz velike krivine i na duljim potezima. U drugoj radnji »Linija kiizine jednolične brzine« (str. 85—106) prof. Flögl izvodi, u kojim slučajevima, a uz koje uslove može teško tijelo da na klizim promjenljivog uzdužnog nagiba, trasiranoj u pravcu, klizi jednoličnom brzinom, kako klizi i na klizim konstantnog uzdužnog nagiba. 3. Nakon publiciranja radova o pedološkim osobinama ličkih vriština (»Pedološka istraživanja vriština Ličkog polja«, Zagreb 1931. godine kao 1. svezak Poljoprivredne knjižnice Kr. Banske uprave Savske banovine) i okoline Senja (u Glasniku za šumske pokuse br. 3, u kojem su prikazana i istraživanja tla šumskog rasadnika u Crikvenici, gdje se pokazala t. zv. umornost tla) u ovom je broju Glasnika prof. dr. M. Gračanin kao prilog naučnog istraživanja naših tala publicirao podatke o svojim istraživanjima tala na otoku Pagu (»Pedološka studija otoka Paga«; str. 107—188). Terenski radovi izvršeni su u godini 1930. i 1931., a finansirala ih je opet Banska uprava, Poljoprivredno odjeljenje u Zaigrebu, koja time dokazuje razumijevanje za svoju zadaću oslanjajući nastojanje oko unapređenja agrikulture (u najširem smislu) na rezultate naučnih ispitivanja. Prof. Dr. Gračanin namijenjenoj zadaći o ispitivanju tala paških polja i blata pridružio je i istraživanja o tlu paških kamenjara, koji čine gotovo 90% sveukupne površine otoka. Kamenjari Paga zaslužuju to ime u punoj mjeri, jer mjestimice kamen čini i 98% površine. Sitno tlo iz kamenog supstrata razvija se poglavito kemijskim i mehaničkim radom o´borinske vode. Kako vapnenac otoka Paga sadrži i 99,68% kalijskog karbonata, to je uerastvoreni ostatak minimalan (0,32 kg. od 100 kg. kamena), a kako je oborinska voda na otoku Pagu siromašna i na ugljičnom dioksidu, to ta niska brojka još jače izbija dajući svega 1,19 kg. sitnog tla po 1 ha godišnje. Međutim i ovako malo stvorenog tla velikim dijelom odnosi ista oborinska voda u depresije otoka: u polja i blata. Teksturna oznaka tala kamenjara jest ilovasta u granicama od pjeskovite ilovače do gline. Boja je u velikom prosjeku smeđa, dok se crljenica ne razvija. U kemijskom pogledu sva tla pokazuju veliku sadržinu seskvioksida, dok je sadržina kalcija razmjerno malena. Magnezija ima u većim količinama. Autor podvlači činjenicu, da i ova skeletna tla obiluju alkalijima (1—2% rastvorivih u 10-% HCl), koji dolaze u tlo raspršeni morskom vodom. Tla kamenjara sadrže dosta fosfora, sumpora i dušika, ali 261 |