DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1937 str. 4 <-- 4 --> PDF |
kao i ustanove o redarstvenom nadzoru, što ih vrše šumarske i upravne vlasti. Što se tiče državnog šumskog posjeda, glavna vrst drva u brdskim šumama je bukva i hrast (kitnjak). Hrast dolazi ponajviše primiješan, a mjestimice i u manjim čistim sastojinama. Stanje starih bukovih sastojina je radi čestih i dosta jakih prebornih sječa doista nejednako u dobi, ali u prirastu dosta dobro. Hrastove sastojine, jer stoje na plitkom vapne nastom tlu, dakle na tlu za tu vrst drva nepodesnom, nemaju dobar pri rast niti daju mnogo građevnog drva. Mnoge od spomenutih sastojina vrlo su prorijeđene koje prebira njem i koje šum. štetama, tako da u njima nema već ni nužnih sjeme njaka, a jednako ni potrebnog pomlatka. Mlađe sastojine također su vrlo oštećene i stoga zaostaju u prirašćivanju. Nasuprot pokazuju najmlađe sastojine, koje su umjetno osnovane, dobar prirast i pravan uzrast. Omanje čestice zasađene u tamošnjem kraju još prije 30 godina smrekom i borom pokazuju, da se samo s ovim dvjema vrstama drva može doskočiti tamošnjem manjku na građevnom drvu, jer prirast i upo rabivost ovih dviju vrsta drva posve zadovoljava. Slična svojstva imaju i sastojine hrasta lužnjaka u ravnici, koje se ovdje nalaze gdjegdje sasvim čiste, a ponajviše u smjesi sa brijestom, jasenom, grabom, lipom i još s nekima drugima u manjem omjeru, kao što je vez, klen i topola. Bukva se nalazi u onim nizinskim predjelima, koje poplavna voda rijeke Save ne topi. Mjestimice nalazi se ona tu u omanjim čistim sastojinama, a više u smjesi sa hrastom lužnjakom. Pošto su ove šume u pređašnja vremena bile ispcrpljivane prebornom sječom, to su naravski najbolja i najvrednija hrastova stabla posječena. Mnoga od preostalih hrastovih stabala ugibaju u ovim šumama uslijed starosti, te se radi toga prekida sklop, a na čistinicama preotima maha grabov pomladak i na mnogim mjestima glog, koji se bujno širi, te će uslijed toga nakon sječe starih stabala biti potrebna umjetna sjetva, koja će biti dosta skupa. Servitutna prava krajišnika, koja ove šume teško terete, bivaju od strane krajišnika često još i prekoračena. I tako ima danas velikih površina, koje su već prije g. 1848. bile stavljene pod zabranu i pošumljene, ali je danas pomladak na njima skroz kržljav ili su čak i sasvim gole. Potreba na gorivom i građevnom drvetu, koje se iz erarskih šuma spomenute pukovnije besplatno godišnje podmiruje za sam erar, za crkvene i upravne općine, za škole i za graničarske obitelji, premašuje znatno iznos od 94.000 bečkih hvati. Osim toga postoji izvjesna potreba i za ostale stanovnike ove pukovnije (trgovce, obrtnike itd.). Za njih kao i za ciglane, krečane i tri pivare iznosi otprilike potreba godišnje 32.868 hvati građe i 14.964 hvati goriva. Izvana se priveze za podmirenje ove posljednje potrebe oko 2,176.000 kub. stopa cjepkog i građevnog drva i oko 6.200 kub. stopa goriva. Gore iskazana potreba već samog gratis-drva prekoračuje daleko redoviti godišnji prihod drž. šuma, te se stoga mora preporučiti što skorija revizija servitutnih podavanja i njihovo smanjenje u okviru prihod a, jer inače neće erarmoćiza dugo vre 226 |