DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1937 str. 40 <-- 40 --> PDF |
pretežno organski vezanog. Fiziološko-kemijska analiza pokazuje prisutnost velike količine fiziološki aktivnog kalija, dok je sadržina fiziološki aktivnoga fosfora znatno manja, ali ipak u prosjeku veća nego ai ostalim tlima. U dinamici tala dolazi do izra žaja njegovo ispiranje, a zatim zaslanjivanje raspršenom morskom vodom. Pri provađanju bonifikacije tala otoka Paga tri su odlučna faktora: bura, po solica i suša. Za suzbijanje ovih triju nepovoljnih faktora treba da posluži šuma, od nosno šumsko drveće zasađeno u pojasevima, koji će biti okomito položeni na smjer sjevero-istočnjaka (bure). Prof. Gračanin postavlja pitanje uzgoja jedne oporne vrste Eucaliptusa kao vrste, koja mnogo brže raste od bora, te tako može već kroz nekoliko godina da razvije jedan obranbeni zid. 4. Prof, Dr. A. Levaković priopćuje u ovom broju dvije radnje pod naslovima »Analitički oblik zakona rastenja« (str. 189—282) i »Analitički izraz za s a s t o j i n s k u visinsku krivulju« (str. 283—310). Krivulje rasta i prirasta drveća kao i njihova konstrukcija iz konkretnih podataka jasna je svakome šumaru. Međutim i ako se ove krivulje praktički (zapravo mehanički) konstruiraju lako, s njihovim analitičkim izrazima, njihovim jednadžbama a najopćenitijim oblicima i pogodnim za primjenu u svakom slučaju nije tako. Ovaj posljednji zadatak rješava prof. Levaković u prvom od navedenih dvaju radova. Osnovni oblik funkcije prirašćivanja glasi .=...\[\—~^\ i) Računskim modifikacijama dobiva se pogodnija jednadžba 2) .´ = .-.. -e"S" te funkcija A xc -x 3) 9 = (. + .).+. No kako je elemente prirasta teško odrediti s dovoljnom točnošću, to funkcije prirašćivanja imaju smisla zapravo samo kao osnov za izvođenje funkcija rastenja (koje predstavlja integral prirašćivanja). Funkcija rastenja po prof. Levakoviću može se prethodno izraziti u jednostavnom obliku a 4) . ili — što je isto — u obliku I . \c . a .+. 5) koji se od formule (3), kako vidimo, razlikuje samo u tome, što i brojnik i nazivnik imaju isti eksponent, pa je prema tome funkcija rastenja jednostavnija od funkcije prirašćivanja. Daljnjom «poredbom vidi se odmah i grafička razlika između funkcije prirašćivanja i funkcije rastenja, t. j . da krivulja prirašćivanja nakon kulminacije sve jače i jače silazi prema apscisnoj osi, prema kojoj je vuče veći iznos eksponenta u nazivniku funkcije, dok u jednadžbi rastenja jednakost eksponenta i u brojniku i u nazivniku ne dopušta nigda i nikakvo opadanje. U daljnjem toku izvoda autor iznosi izračunavanje pojedinih parametara (prvo teoretski, a zatim vezano uz jedan konkretan primjer), te modifikaciju funkcije s obzi 262 |