DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1937 str. 41     <-- 41 -->        PDF

rom na rastenje u debljinu. Općenitije obuhvatajući problem autor napokon postavlja
za funkciju rastenja visine i drvne mase jednadžbu


a za funkciju rastenja debljine jednadžbu


b \o -h 7)


gdje za konstantnu veličinu k važi izraz
a


b v -8>


U ovom pak izrazu naznačuje t starost, u kojoj je vrh stabla baš dosegao visinu prsiju


(1.30 m iznad zemlje).
Analitičkog izraza za sastojinsku visinsku krivulju, kako autor navodi, do sada
još nije bilo. Istina, Šveđanin M. Näslun d u tu svrhu primijenio je funkciju


y = a + b . + c .2 9)


ali ona nije općenita, jer sadrži infleksioou tačku na mjestu, do kojeg sastojinska
visinska krivulja uopće ne može da dopre. Polazna tačka autoru za određivanje
ispravne funkcije jest jednadžba (.), koja u sebi »povezuje u međusobni funkcionalni
odnos visinu stabala i njegovu starost«. Jednadžba sastojinske visinske krivulje pak
glasi


*> = -, 6*15" 10)


gdje je . visina stabla, umanjena za 13 dm, a I prsni promjer. Kako vidimo, jednadžba


(10) analogna je jednadžbi (.), samo se ovdje mjesto starosti stabla javlja promjer u
visini prsiju i osim toga ova jednažba važi samo za nadprsni dio visine. Ova jednadžba
ima i svoju infleksionu tačku, koju nema ni Leporskyeva jednadžba, za koju je autor
doznao tek po izručenju manuskripta u štampu. A. Leporsky (u »Lesnicka Prâce« br.
4—5 iz 1035. god.) daje naime jednadžbu sastojinske visinske krivulje u obliku
3.. o(l — b-0— ´i) 11)
gdje . označuje potpunu visinu stabla, a e bazu naravnih logaritama.
Ing. Oskar Piškorić.


IZ UDRUŽENJA


UPLATA ČLANARINE U MJESECU MARTU GODINE 1937.


Redovitih članova: Čubelić Slavko, Prozor Din. 50.— za I. polg. 1935; Dereta
Borislav, Golutoac Din. 25.— za 3/4 1936; Đurdić Todor, Vinkovci Din. 100.— za god.
1937; Dikić Salko, Mostar Din. 100.— za god. 1935; Ginculj Sergije, Ćuprija Din. 70.—


263