DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1937 str. 41 <-- 41 --> PDF |
rom na rastenje u debljinu. Općenitije obuhvatajući problem autor napokon postavlja za funkciju rastenja visine i drvne mase jednadžbu a za funkciju rastenja debljine jednadžbu b \o -h 7) gdje za konstantnu veličinu k važi izraz a b v -8> U ovom pak izrazu naznačuje t starost, u kojoj je vrh stabla baš dosegao visinu prsiju (1.30 m iznad zemlje). Analitičkog izraza za sastojinsku visinsku krivulju, kako autor navodi, do sada još nije bilo. Istina, Šveđanin M. Näslun d u tu svrhu primijenio je funkciju y = a + b . + c .2 9) ali ona nije općenita, jer sadrži infleksioou tačku na mjestu, do kojeg sastojinska visinska krivulja uopće ne može da dopre. Polazna tačka autoru za određivanje ispravne funkcije jest jednadžba (.), koja u sebi »povezuje u međusobni funkcionalni odnos visinu stabala i njegovu starost«. Jednadžba sastojinske visinske krivulje pak glasi *> = -, 6*15" 10) gdje je . visina stabla, umanjena za 13 dm, a I prsni promjer. Kako vidimo, jednadžba (10) analogna je jednadžbi (.), samo se ovdje mjesto starosti stabla javlja promjer u visini prsiju i osim toga ova jednažba važi samo za nadprsni dio visine. Ova jednadžba ima i svoju infleksionu tačku, koju nema ni Leporskyeva jednadžba, za koju je autor doznao tek po izručenju manuskripta u štampu. A. Leporsky (u »Lesnicka Prâce« br. 4—5 iz 1035. god.) daje naime jednadžbu sastojinske visinske krivulje u obliku 3.. o(l — b-0— ´i) 11) gdje . označuje potpunu visinu stabla, a e bazu naravnih logaritama. Ing. Oskar Piškorić. IZ UDRUŽENJA UPLATA ČLANARINE U MJESECU MARTU GODINE 1937. Redovitih članova: Čubelić Slavko, Prozor Din. 50.— za I. polg. 1935; Dereta Borislav, Golutoac Din. 25.— za 3/4 1936; Đurdić Todor, Vinkovci Din. 100.— za god. 1937; Dikić Salko, Mostar Din. 100.— za god. 1935; Ginculj Sergije, Ćuprija Din. 70.— 263 |