DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1937 str. 6 <-- 6 --> PDF |
površno i pretjerano visoko cijenila. U koliko to ustrojstvo Vojne krajine dopušta, predlažu službo uljudno potpisani, da se čitavo šumsko gospodarstvo podvrgne ponovnom uređenju, o v 1 a š t e n i č k i užici na drvu da se smanje i u sklad dovedu sa faktičnim prihodom šuma pa da se tim e osigura sam daljnji opstanak tih toliko vrijednih šuma. Postanak Brodske imovne općine i njezin predratni razvoj. Tako eto sveukupni teritorij šuma Brodske krajiške pukovnije nije već god. 1865. mogao da potrajno podmiri u punoj mjeri sve domaće potrebe svojih ovlaštenika, pa je stoga predložena bila čak i segregacija. Zakonom od 8. lipnja 1871. godine udovoljeno je rečenom predlogu o otkupu šumskih služnosti. Krajišnicima se imala u potpunu vlasnost predati (po § 2) polovica svih šuma. Taj paragraf glasi doslovce ovako: Ova prava imaju se otkupom odriješiti tako, da se krajiškim općinama izluči i u potpuno vlasništvo preda polovica onih površina državne šume, na kojima su do sada imale pravo šumarenja. Druga polovica ostaje potpuno vlasništvo države. Ključ, po kojem se je dioba šuma imala provesti, bio je njihova novčana vrijednost (§ 6, al. 2), jer bi dioba po godišnjem redovitom prihodu na drvu ispala za državu nepovoljno, kako to jasno proizlazi iz bilance prihoda i potreba istaknute u statističkom opisu iz god. 1865. Brodskoj je imovnoj općini u dio pripalo okruglo 74.036 jutara šumskoga tla. Od toga je otpalo na šumom obraslu površinu oko 64.113 jutara, na šumske čistine oko 6.830 jutara i na neplodno tlo oko 3094 jutra. Od obrasle površine otpadalo je na mlade sastojine oko 27.812 jutara, na srednjedobne oko 2.463 jutra, a na stare sastojine oko 33.838 jutara, t. j . ukupno oko 64.113 jutara. U segregacionom spisu nisu navedene vremenske granice mladih, srednjedobnih i starih šuma. Stare su šume u svojoj dobi, naročito hrastove sastojine, prekoračile već 200 i više godina. Danom 3. januara 1874. započela je Brodska imovna općina svoje uredovanje. Osim svojih šuma nije imala zapravo ni jednog držala ni pera, te je sve morala namaknuti. Nije čak imala ni popisa svojih pravoužitnika, jer su pojedinačni popisi bili sadržani u pukopopisnim listinama područnih općina. Dosta je težak bio taj početak. Prema § 4 zakona od 8. VI. 1871. stvorilo je zastupstvo imovne općine u svojoj skupštini od 8. IV. 1874. glede ogrijevnih pripadnosti ovaj zaključak: Zadruga od 1—10 duša ima dobiti 17 prm. na godinu, zadruga od 11—20 duša ima dobiti 27 prm. na godinu, zadruga preko 20 duša ima dobiti 34 prm. na godinu i to sve uz uplatu snižene pristojbe od 15 novčića po 1 prm goriva. Građevno drvo imalo se doznačivati po ustanovljenoj faktičnoj potrebi uz uplatu od 1 for. i 90 nov. po m3 oblog hrastovog drva, kako je to bio propis i za vrijeme vojne krajine. Kako su ove ogrijevne pripadnosti dosta osjetljivo teretile šume, zaključilo je zastupstvo u sjednici od 30. VIII. 1882. njihovo sniženje, prema kojemu je zadruga od 1—10 duša imala dobivati 14 prm. goriva, od 11—20 duša .8 prm. i preko 20 duša 22 prm. goriva uz uplatu iste snižene pristojbe. Godine 1885. dovršena je gospodarstvena osnova za šume Brodske imovne općine. Načela su ove osnove visoki uzgoj uz 100-godišnju op 228 |