DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1937 str. 7     <-- 7 -->        PDF

hodnju i potrajno gospodarstvo. Sveukupni potrajni godišnji etat na
drvu bio je 106.640 m3.


Brodska imovna općina u razdoblju od 1874. do 1885. godine zasadila
je 1010 jutara od primljenih šumskih čistina i po tome je obraslo
šumsko tlo iznosilo 65.123 jutra.


Općenito se osjećalo, da dosadanji krajiški užici na drvu prekomjerno
terete imovno-općinske šume, te su oni zakonom od 11. jula
1881. (Naputak A, § 17 i 18) znatno smanjeni ustanovom, da je doznaka
vezana na potrajni redoviti prihod na drvu i povrh toga mogla je da se
uvede novčana pristojba za užitke radi pokrića troškova za porez i
upravu.


Kompetencije užitaka na gorivu i građi određene su naputkom A
rečenog zakona (§ 7) prema količini zemljišnog posjeda (oranica i livada)
pojedinih zadruga. Zadruge su po toj odredbi svrstane u četiri kategorije
i to: 1. zadružne porodice sa 34 i više jut. posjeda, 2. zadružne porodice
sa 25.5—34 jut. posjeda, 3. zadružne porodice sa 17—25.5 jut. posjeda,


4. zadružne porodice i krajiške obitelji sa manje od 17 jut. posjeda. Prvoj
kategoriji pripala je kompetencija za cijelo jedno selište (*/«), drugoj kategoriji
za ´A selišta, trećoj kategoriji za "U selišta, a četvrtoj za % selišta.
Qod. 1882. na 1883. sastavljen je za Brodsku imovnu općinu katastar
pravoužitnika i to za upravne, crkvene i školske općine, za krajiške zadruge
i krajiške obitelji. Prema ovom katastru bilo je pravoužitničkih
zadružnih i vanzadružnih porodica sa */« selišta 1041, sa *k sel. 927, sa
2/j sel. 1984 i sa % sel. 6593; ukupno dakle 10.545 porodica.


Za pravoužitničke općine sastavljen je također užitni katastar. Uz
popis ovlaštenika ustanovljena je i potreba na ogrijevnom i građevnom
drvu za sve kategorije pravoužitnika i općina, a isto tako i potreba nuzužitaka
(paše i žirovine). Po sastavku užitnog katastra na osnovi zemljišnog
posjeda prestale su dotadanje doznake užitaka po broju duša.


Ogrijevna pripadnost za krajiške zadruge ustanovljena je povjerenstveno
sa 48 prm za */« sel., sa 38 prm za /4 selišta, sa 28 prm za ´U sel.
i sa 20 prm za % sel. Potreba građevnog drva za pravoužitnike također
je povjerenstveno ustanovljena po izvjesnom ključu.


Ustanovljena je također potreba na drvu za upravne, crkvene i školske
općine, kao i potreba na drvu za paljenje kreča i pečenje opeka. Poradi
skučene raspoloživosti u pogledu ogrijevnog drveta nije se ipak
nikome doznačivalo drvo za paljenje kreča i pečenje opeka, a nisu pravoužitničke
zadruge i obitelji nikada dobivale ni ogrijevnih pripadnosti u
onoj mjeri, kako je to povjerenstveno bilo konstatirano kao potrebno.


Kako je već rečeno, g. 1885. dovršena je gospodarstvena osnovna za
šume Brodske imovne općine. Pošto su pravoužitnici segregacijom dobili
u vlasništvo znatno smanjenu šumsku površinu i k tome još kao privagu
dužnost plaćanja javnih poreza i upravnih troškova i t. d., to su ogrijevne
pripadnosti krajiških obitelji morale veoma da se snize, kako potrajni
redoviti prihod na drvu ne bi bio prekoračen. Pripadnosti su dakle snižene
na 11 prm za "74 sel., na 9 prm za % sel., na 7 prm za *U sel. i na 5 prm
za Vi selišta. Ove snižene pripadnosti doista su i doznačivane pravoužitničkim
obiteljima do god. 1888. Sve da su šume imovne općine bile i u
idealno normalnom stanju, ni onda one ne bi stvarno mogle potrajno
podmirivati niti u iskljaštrenoj izmjeri sve domaće kućne potrebe bivših


229