DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1937 str. 7 <-- 7 --> PDF |
hodnju i potrajno gospodarstvo. Sveukupni potrajni godišnji etat na drvu bio je 106.640 m3. Brodska imovna općina u razdoblju od 1874. do 1885. godine zasadila je 1010 jutara od primljenih šumskih čistina i po tome je obraslo šumsko tlo iznosilo 65.123 jutra. Općenito se osjećalo, da dosadanji krajiški užici na drvu prekomjerno terete imovno-općinske šume, te su oni zakonom od 11. jula 1881. (Naputak A, § 17 i 18) znatno smanjeni ustanovom, da je doznaka vezana na potrajni redoviti prihod na drvu i povrh toga mogla je da se uvede novčana pristojba za užitke radi pokrića troškova za porez i upravu. Kompetencije užitaka na gorivu i građi određene su naputkom A rečenog zakona (§ 7) prema količini zemljišnog posjeda (oranica i livada) pojedinih zadruga. Zadruge su po toj odredbi svrstane u četiri kategorije i to: 1. zadružne porodice sa 34 i više jut. posjeda, 2. zadružne porodice sa 25.5—34 jut. posjeda, 3. zadružne porodice sa 17—25.5 jut. posjeda, 4. zadružne porodice i krajiške obitelji sa manje od 17 jut. posjeda. Prvoj kategoriji pripala je kompetencija za cijelo jedno selište (*/«), drugoj kategoriji za ´A selišta, trećoj kategoriji za "U selišta, a četvrtoj za % selišta. Qod. 1882. na 1883. sastavljen je za Brodsku imovnu općinu katastar pravoužitnika i to za upravne, crkvene i školske općine, za krajiške zadruge i krajiške obitelji. Prema ovom katastru bilo je pravoužitničkih zadružnih i vanzadružnih porodica sa */« selišta 1041, sa *k sel. 927, sa 2/j sel. 1984 i sa % sel. 6593; ukupno dakle 10.545 porodica. Za pravoužitničke općine sastavljen je također užitni katastar. Uz popis ovlaštenika ustanovljena je i potreba na ogrijevnom i građevnom drvu za sve kategorije pravoužitnika i općina, a isto tako i potreba nuzužitaka (paše i žirovine). Po sastavku užitnog katastra na osnovi zemljišnog posjeda prestale su dotadanje doznake užitaka po broju duša. Ogrijevna pripadnost za krajiške zadruge ustanovljena je povjerenstveno sa 48 prm za */« sel., sa 38 prm za /4 selišta, sa 28 prm za ´U sel. i sa 20 prm za % sel. Potreba građevnog drva za pravoužitnike također je povjerenstveno ustanovljena po izvjesnom ključu. Ustanovljena je također potreba na drvu za upravne, crkvene i školske općine, kao i potreba na drvu za paljenje kreča i pečenje opeka. Poradi skučene raspoloživosti u pogledu ogrijevnog drveta nije se ipak nikome doznačivalo drvo za paljenje kreča i pečenje opeka, a nisu pravoužitničke zadruge i obitelji nikada dobivale ni ogrijevnih pripadnosti u onoj mjeri, kako je to povjerenstveno bilo konstatirano kao potrebno. Kako je već rečeno, g. 1885. dovršena je gospodarstvena osnovna za šume Brodske imovne općine. Pošto su pravoužitnici segregacijom dobili u vlasništvo znatno smanjenu šumsku površinu i k tome još kao privagu dužnost plaćanja javnih poreza i upravnih troškova i t. d., to su ogrijevne pripadnosti krajiških obitelji morale veoma da se snize, kako potrajni redoviti prihod na drvu ne bi bio prekoračen. Pripadnosti su dakle snižene na 11 prm za "74 sel., na 9 prm za % sel., na 7 prm za *U sel. i na 5 prm za Vi selišta. Ove snižene pripadnosti doista su i doznačivane pravoužitničkim obiteljima do god. 1888. Sve da su šume imovne općine bile i u idealno normalnom stanju, ni onda one ne bi stvarno mogle potrajno podmirivati niti u iskljaštrenoj izmjeri sve domaće kućne potrebe bivših 229 |