DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1937 str. 8 <-- 8 --> PDF |
graničara i krajiških općina, a. kamoli u onim količinama, što su ih graničari kroz skoro dva vijeka uživali na osnovu nebrojenih previšnjih reskripata. Budući da je tako mala ogrijevna pripadnost za seljačko kućanstvo i suviše neznatna, to je zastupstvo 1888. god. zamolilo Zemaljsku vladu, da bi se ogrijcvne pripadnosti povisile na 24 prm za *U sel., na 20 prm za "A sel, na 16 prm za "U sel. i na 12 iprm godišnje za lA sel. i osim toga da bi se dozvolilo kupovanje ogrijevnog manjka. Brodska je imovna općina skupocjenu hrastovinu putem veleprodaja vrlo povoljno prodavala, a ogrijev od leževine mogao je vrlo jeftino da se nabavi u državnim šumama. Stoga je Zemaljska vlada ovaj zaključak zastupstva odobrila, te su spomenute umjerene pripadnosti bile i doznačivane i to besplatno, pošto su spom. snižene pristojbe od 15 novčića po 1 prm bile g. 1885. ukinute. Radi ove povišice porasla je potreba na>pravoužitničkom ogrijevu na više nego dupli iznos dotadanje potrebe, što međutim nije dovodilo do neprilika, jer je visoka cijena prodavane hrastovine dozvoljavala tu povišicu. No ipak, da je čak i sve tehničko drvo, što bi preostalo nakon podmirbe ovlašteničkih potreba na takovom drvu, zatim nakon podmirbe javnih daća i upravnih troškova, iscjepano bilo u gorivo drvo, to ni ova količina ne bi dostala da pokrije tu umjereno povišenu potrebu na ogrijevnom drvu. Ova potreba na ogrijevnom drvu mogla je dakle da se podmiri samo skupom prodajom tehničkog drveta, koje je preteklo nakon pokrića svih pravoužitničkih potreba na građevnom drvu i nakon podmirbe javnih daća i upravnih troškova. To je eto bilo razlogom, da je imovna općina morala da prijeđe na tzv. financijalno gospodarstvo. Kako je ophodnja od 100 god. bila za proizvodnju hrastovog tehničkog drveta preniska, to je bezuvjetno morala da bude povišena. Stanje prastarih hrastika, koji su još i prije segregacije bili skoro svi suhovrhi, te su se mnoga stabla i sasvim posušila ili vjetrom izvalila, iziskivalo je neminovno skraćenje uporabnog vremena, da bi se izbjeglo gubicima na vrijednosti. God. 1894. i 1895. prerađena je gospodar, osnova od 1885. god. Principi su bili: visoki uzgoj hrastovih nizinskih sastojina sa 140-godišnjom ophodnjom i ujedno skraćenje uporabnog vremena za stare hrastike. Za bukove brdske šume prerađena je također prvobitna gospodarstvena osnova, jer je za ove u visokom uzgoju snižena bila ophodnja na 80 godina i jer je cijeli kompleks tih šuma bio podijeljen u manje sjekorede, da bi se tako pravoužitnicima moglo drvo doznačivati što bliže. Omanji šumski predjeli, raštrkani između njiva, određeni su bili za niski uzgoj uz ophodnju od 30 god. u ravnici, a 40 god. u brdu. Sveukupni potrajni prihod na drvu iznosi po ovoj novoj gospodar, osnovi 112.656 m3. Povrh toga siječe se u prastarim hrasticima godišnje uslijed skraćenja uporabnog vremena u prvoj periodi 57.027 m3. Sveukupno se dakle siječe 169.683 m3. Po ovoj osnovi od god. 1894. sjekao se je dakle u prastarim hrasticima pored redovitoga još i vanredni prihod. Utržak ovoga prihoda (za tehničko drvo) ulagao se koristonosno, da bi poslužio za podmirenje imovno-općinskih potreba u vrijeme, kad budu iscrpljene stare sastojine i dok ne dođe do zrelosti za sječu dovoljan broj mlađih sastojina. Po ovoj se je osnovi gospodarilo sve do god. 1922. No nesretna medljika, koja je u društvu gubara i njegove braće zarazila naše nizinske hrastike, počela je već od god. 1909. brkati propise gospodarstvene 230 |