DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1937 str. 9 <-- 9 --> PDF |
osnove. Qodine 1910—12. provedena je na poticaj viših faktora revizija užitnog katastra odnosno sastavljen je novi katastar pravoužitnika. Ovim katastrom i velikom liberalnosti upravnih vlasti, koje su priznavale mnogobrojnim licima nova pravoužitnička selišta, još je jače opterećen drvni prihod imovinskih šuma. Sveukupna potreba imovne općine na drvu poskočila je po ovom novom katastru na preko 142.000 m3 drva godišnje. Ako se usporedi ova potreba sa potrajnim redovitim prihodom, pokazuje se godišnji manjak na drvu od preko 30.000 ms, dok za podmirenje javnih daća i upravnih troškova ne bi od redovitog drvnog prihoda nakon podmirbe vlastite potrebe na drvu baš ništa preostalo. Ističe se još, da je vanredni užitak na drvu dio fundus instruktusa (t. j . matične glavnice), koji se je nakon prodaje drva morao korisno uložiti i time stvarati nepotrošna glavnica. Već od god. 1932. prestale su besplatne doznake pravoužitničkih užitaka, a od g. 1935. snižene su i ogrijevne pripadnosti pravoužitnika, :74 tako da se odsele doznačuje na */< selišta 11 prm, na selišta 10 prmr na 2. selišta 9prm i na % selišta 8 prm gorivih drva godišnje. Redoviti godišnji etat iz matičnih šuma ne dopušta naime veće ogrijevne pripadnosti, i Ovim financijalnim gospodarenjem Brodska je imovna općina podmirivala sve svoje ovlašteničkc potrebe djelomice iz vlastitih šuma, djelomice posebnim kupom drva i djelomice iz kupljenih šuma u Pleternici. Do konca godine 1918. sabrala je imovna općina tim financijalnim gospodarenjem nepotrošivu glavnicu od 46,532.000 zlatnih austrijskih kruna i osim toga je na račun ove nepotrošivc glavnice kupila još dobro Pleternica- Velika, te šume dobara Stražeman i Kaptol, sve to za ukupnu svotu od nekih 3,409.000 zlatnih austrijskih kruna. Radi sabiranja ove glavnice počelo se je prerano sa iscrpljivanjem sječivih šuma na dobru Pleternica-Velika i posjeklo se tu skoro sve najvrijednije drvo. Poslije svjetskoga rata nastavilo se i dalje sa udomljenim već finansijskim gospodarstvom. Sa utrškom unišlim od godine 1919. do god. 1936. kupila je Brodska imovna općina šume Klinovac, Turković, Slatina, Sirač, Virovitica i Papuk. Za nabavu tih šuma platila je u svemu 79,691.467 Din., dok još duguje tvrtki Slaveks d. d. (za Papuk) 4,000.000 Din. Povrh toga dala je od veleprodajom unišlih gotovina zajam gradu Brodu u iznosu od 5,000.000 Din., zajam gradu Vinkovci u iznosu od 12,000.000 Din. i zajam Bid-Bosutskoj vodnoj zadruzi u iznosu od 2,964.679 Din. Zajmovi općinama unutar njenog područja za pokriće pravoužitničkih doprinosa Bid-Bosutskoj vodnoj zadruzi* (na temelju zaključka zastupstva od 29. i 30. XII. 1928) nisu do danas radi skučenosti prihoda još isplaćeni. U Zemaljsku Banku u Beogradu uložila je imovna općina na uložnu knjižicu do blizu 4,009.000 Din, te je nabavila 7%-ni investicionalni zajam od god. 1922. (nomin. 3,176.100 Din) i obligacije Privilegova´ne agrarne banke (nomin. 2,004.000 Din). * O podrobnijim odnosima između Brodske imovne općine i Bid-Bosutske vodne zadruge donosimo pod »Saopćenjima« vrlo interesantni članak g. Ing. Min. Markića. — Uredu. 231 |