DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 20     <-- 20 -->        PDF

To su znaci, po kojima se na aerosnimcima mogu da raspoznaju
smrčeve i jelove sastojine.


Još više znakova za dešifrovanje daje posmatranje snimka u stereoskopu.
Drveta kao da se dižu i izgledaju stojeća, krune se potpuno
jasno odvajaju jedna od druge i medu njima se stvaraju praznine; dobro
se vide i razlike u visini pojedinih drveta, a kod nekih drveta i šiljati
vrhovi i postepeno širenje krune prema dole.


Uzmimo još jedan primer, što ga navodi g. A. K. P r o n j i n u svojim
»Uputstvima«, i to čistu borovu sastojinu.


Za razliku od smrčevih i jelovih sastojina, u borovim sastojinama
drveta su skoro jednaka po visini. Ovo potiče od bioloških osobina bora,
od njegove svetloljubivosti. Krune drveća svojim vrhovima sastavljaju
više ili manje ravnu površinu. Velikih uzvišenja i uvala nema, što se
vidi i na si. ., koja predstavlja šemu uzdužnog profila borove sastojine.
Ovde se jasno vidi i paraboloidni oblik borovih kruna.


Sl.6


Ako sada povučemo zrake svetlosti na isti način kao i kod smrčeve
sastojine, videćemo da su krune drveća osvetljene skoro sve u
istoj meri, a zasenjeni prostori da su više ili manje jednaki. Usled gotovo
jednakih visina drveta, neznatnih prostora medu njima i okrugljastog
oblika gornjeg dela kruna ovde je isključena mogućnost postojanja jako
zasenjenih partija.


Na si. 7 predstavljen je razmeštaj stabala na jednoj primernoj plohi
u borovoj sastojini. Brojnici razlomaka pokazuju visinu stabla, a nazivnici
prsni prečnik.


Gornje dve šeme (SI. 6 i 7) objašnjavaju nam osobine borovih sastojina,
što ih one imaju u prirodi, i daju nam ključ za dešifrovanje istih
na aerosnimcima. Te sastojine mogu se na snimcima raspoznati po sledećim
znacima:


1) Projekcije kruna (»zrna«) imaju većinom ovalan oblik,
samo se na krajevima slike malo izdu´žuju.


2) Svako »zrno«, usled postepenog prelaza od osvetljenog do zasenjenog
dela, stvara utisak obline.


290