DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 20 <-- 20 --> PDF |
To su znaci, po kojima se na aerosnimcima mogu da raspoznaju smrčeve i jelove sastojine. Još više znakova za dešifrovanje daje posmatranje snimka u stereoskopu. Drveta kao da se dižu i izgledaju stojeća, krune se potpuno jasno odvajaju jedna od druge i medu njima se stvaraju praznine; dobro se vide i razlike u visini pojedinih drveta, a kod nekih drveta i šiljati vrhovi i postepeno širenje krune prema dole. Uzmimo još jedan primer, što ga navodi g. A. K. P r o n j i n u svojim »Uputstvima«, i to čistu borovu sastojinu. Za razliku od smrčevih i jelovih sastojina, u borovim sastojinama drveta su skoro jednaka po visini. Ovo potiče od bioloških osobina bora, od njegove svetloljubivosti. Krune drveća svojim vrhovima sastavljaju više ili manje ravnu površinu. Velikih uzvišenja i uvala nema, što se vidi i na si. ., koja predstavlja šemu uzdužnog profila borove sastojine. Ovde se jasno vidi i paraboloidni oblik borovih kruna. Sl.6 Ako sada povučemo zrake svetlosti na isti način kao i kod smrčeve sastojine, videćemo da su krune drveća osvetljene skoro sve u istoj meri, a zasenjeni prostori da su više ili manje jednaki. Usled gotovo jednakih visina drveta, neznatnih prostora medu njima i okrugljastog oblika gornjeg dela kruna ovde je isključena mogućnost postojanja jako zasenjenih partija. Na si. 7 predstavljen je razmeštaj stabala na jednoj primernoj plohi u borovoj sastojini. Brojnici razlomaka pokazuju visinu stabla, a nazivnici prsni prečnik. Gornje dve šeme (SI. 6 i 7) objašnjavaju nam osobine borovih sastojina, što ih one imaju u prirodi, i daju nam ključ za dešifrovanje istih na aerosnimcima. Te sastojine mogu se na snimcima raspoznati po sledećim znacima: 1) Projekcije kruna (»zrna«) imaju većinom ovalan oblik, samo se na krajevima slike malo izdu´žuju. 2) Svako »zrno«, usled postepenog prelaza od osvetljenog do zasenjenog dela, stvara utisak obline. 290 |