DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Ing. MILENKO PLAVŠIĆ (ZAGREB): O NOVIJOJ KRITICI TEORIJE ZEMLJIŠNOG ČISTOG PRIHODA (NOUVELLES CRITIQUES DE LA THÉORIE DE RENTABILITÉ FONCIERE) Uvod. Šumsko gospodarstvo predstavlja važan dio opće nacionalne ekonomije. Poradi toga sve teze i pravila, koje je postavljala i koje postavlja teoretska nacionalna ekonomija, imale su i imaju utjecaja na šumsko gospodarstvo odnosno na šumarsku nauku. Tokom vremena mijenjale su se teorije i načela nacionalne ekonomije, a te promjene ostavljale su i ostavljaju duboke tragove u šumarskoj nauci. Najznačajniji utjecaj nacionalne ekonomije na šumarsku nauku izvršila je materijalističko-kapitalistička teorija poznata pod imenom gospodarski liberalizam u XIX. vijeku. Pod utjecajem principa gospodarskog liberalizma nastalo je računanje vrijednosti šuma i šumska statika, koje zauzimaju danas samostalni položaj u šumarskoj nauci. Gospodarski liberalizam očitovao se u dva smjera u šumskom gospodarstvu i u šumarskoj nauci. Pristaše prvog smjera težili su za postignućem najveće šumske rente (Waldreinertragslehre), a pristaše drugog smjera za postignućem najvećeg zemljišnog čistog prihoda ili najveće zemljišne rente (Bodenreinertragslehre). Bitna razlika između oba gospodarska smjera je u tome, da pristaše najvećeg zemljišnog čistog prihoda zahtijevaju što veće ukamaćenje uloženih kapitala u šumskom gospodarstvu, dok pristaše najveće šumske rente ne uzimaju uopće u obzir ukamaćenje uloženih kapitala. Osim toga postoji razlika između pristaša najveće šumske rente i zemljišne rente još i u tome, što prvi smatraju drvnu masu šume kao stojeći, a drugi kao tekući, kolajući kapital1 odnosno proizvod osnovnih kapitala. Osnovne kapitale predstavljaju prema mišljenju pristaša najveće zemljišne rente samo zemljište, upravni kapital i kapital kulturnih troškova. Kako je poznato, osnivač teorije najveće zemljišne rente bio je profesor poznate šumarske akademije u Tharandtu R. M. P r e s s 1 e r. On je na osnovu gore istaknutih načela postavio ovu jednadžbu gospodar skog ravnotežja: 4 , + D, 1,0..»-*+.1,6..»-» + =(B-\-V)(ifi.^~l)Jrc l,0p« Iz tezemljišta se jednadžbe može izvesti formula prihodne vrijednosti R _ ^. + .. 1,0?"-"+ - — c 1,0 ft" „ U~ lfip*. -r-1 _ .> 1 Dr. M. Eu dr e s: Lehrbuch der Waldwertrechriuns und Forststatik, 1919, str. 8. 307 |