DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 40 <-- 40 --> PDF |
prirode. Glavno je, da se zatnaš rad nade što jasnija i tačnija metoda, koja će nam pružiti najbolji pregled o rezultatu gospodarenja i da nam ta daje mogućnost najboljeg istraživanja rentabiliteta. Kod potrajnog godišnjeg šumskog gospodarstva dobit ćemo najbolji pregled i mjerilo za upoređivanje novčanih prihoda, ako višak godišnjih prihoda nad go dišnjim izdacima stavimo u odnos prema šumskom kapitalu, kojega pred stavljaju zemljište i drvna masa kao stojeći kapitali. Osim toga i radi biti šumskog gospodarstva prirodnije je smatrati drvnu masu kao stojeći ka pital, jer se ne može uopće zamisliti potrajno godišnje šumsko gospoda renje bez stalne drvne mase, odnosno njene vrijednosti izražene novcem u šumskom gospodarstvu kao privrednom gospodarstvu. S obzirom na dosad navedene momente smatraju danas mnogi šumarski stručnjaci drvnu masu kao stojeći kapital. Daljnji prigovor teoriji zemljišnog čistog prihoda je taj, što ona smatra potrajno šumsko gospodarenje kao sumu prekidnih gospodarenja s pojedinim sastojinama. Takovo shvaćanje smatraju protivnici kao skroz neprirodno i kao neku umjetnu tvorevinu, koja se prptivi prirodi potrajnog šumskog gospodarstva. Prema tim načelima teorije zemljišnog čistog prihoda ustanovljuje se vrijednost šume kao suma prihodnih vrijednosti zemljišta i vrijednosti sastojina (objektivne vrijednosti). Protiv toga se odlučno dižu O s t w a 1 d, S c h i f f e 1, Glaser, a pogotovo Krieger,5 koji kaže, da vrijednost »cjeline« nije jednaka sumi vrijednosti sastavnih dijelova. Ta pretpostavka vrijedi u matematici, ali u prirodnim navikama i u gospodarskom životu ne mora da bude ispravna. Za ilustraciju gornjih navoda uzet ćemo jedan primjer. Pretpostavimo, da smo prema principima teorije zemljišnog čistog prihoda ustanovili prihodnu vrijednost zemljišta i sastojine. Suma tih vrijednosti predočuje prema tim principima vrijednost čitave šume (gospodarske jedinice). Ako ta šuma ima normalnu količinu i poredaj dobnih razreda, onda ustanovljena vrijednost može da vrijedi. Nema li toga dotična šuma onda ona kao »cjelina« ima manju vrijednost, nego kao suma vrijednosti njenih sastavnih dijelova, t. j . sastojina i zemljišta. Daljnja razmatranja Krieger a u tom smjeru ne želimo da izlažemo na ovome mjestu, nego to ostavljamo za kasnije. Osim navedenog iznose se i daljnji prigovori teoriji zemljišnog čistog prihoda, da pristaše operiraju sa prihodima, koji se očekuju u dalekoj budućnosti, te da matematskim putem na temelju njih određuju sadanju vrijednost kapitala. Kako je poznato određivanje sadanje vrijednosti kapitala obavlja se na osnovu ocjene buduće drvne mase i novčanih prihoda. To se ocjenjivanje vrši uz pomoć bonitiranja, prihodnih tabela, mjesnih prilika i uz prosječne cijene drva posljednjih nekoliko godina, kao i sadanjih upravnih i kulturnih troškova. Poslije toga se odredi tačno vrijeme sječe sastojina i visina šumskog kamatnjaka. Taj kamatnjak predstavlja nepromjenljivu, objektivnu veličinu za sve bonitete zemljišta, vrste drveća i za sva vremena. Sve te veličine stavljaju se u matematske formule, na osnovu kojih se izračunava sadanja vrijednost kapitala. 5 Prof. Dr. H. Krieger : Die Mess-tfflg der wirtschaftlichen Leistungsfähigkeit: des Waldes, god. 1929. 310 |