DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 40     <-- 40 -->        PDF

prirode. Glavno je, da se zatnaš rad nade što jasnija i tačnija metoda,


koja će nam pružiti najbolji pregled o rezultatu gospodarenja i da nam


ta daje mogućnost najboljeg istraživanja rentabiliteta. Kod potrajnog


godišnjeg šumskog gospodarstva dobit ćemo najbolji pregled i mjerilo za


upoređivanje novčanih prihoda, ako višak godišnjih prihoda nad go


dišnjim izdacima stavimo u odnos prema šumskom kapitalu, kojega pred


stavljaju zemljište i drvna masa kao stojeći kapitali. Osim toga i radi biti


šumskog gospodarstva prirodnije je smatrati drvnu masu kao stojeći ka


pital, jer se ne može uopće zamisliti potrajno godišnje šumsko gospoda


renje bez stalne drvne mase, odnosno njene vrijednosti izražene novcem


u šumskom gospodarstvu kao privrednom gospodarstvu. S obzirom na


dosad navedene momente smatraju danas mnogi šumarski stručnjaci


drvnu masu kao stojeći kapital.


Daljnji prigovor teoriji zemljišnog čistog prihoda je taj, što ona
smatra potrajno šumsko gospodarenje kao sumu prekidnih gospodarenja
s pojedinim sastojinama. Takovo shvaćanje smatraju protivnici kao
skroz neprirodno i kao neku umjetnu tvorevinu, koja se prptivi prirodi
potrajnog šumskog gospodarstva.


Prema tim načelima teorije zemljišnog čistog prihoda ustanovljuje
se vrijednost šume kao suma prihodnih vrijednosti zemljišta i vrijednosti
sastojina (objektivne vrijednosti). Protiv toga se odlučno dižu
O s t w a 1 d, S c h i f f e 1, Glaser, a pogotovo Krieger,5 koji kaže,
da vrijednost »cjeline« nije jednaka sumi vrijednosti sastavnih dijelova.
Ta pretpostavka vrijedi u matematici, ali u prirodnim navikama i u gospodarskom
životu ne mora da bude ispravna.


Za ilustraciju gornjih navoda uzet ćemo jedan primjer. Pretpostavimo,
da smo prema principima teorije zemljišnog čistog prihoda ustanovili
prihodnu vrijednost zemljišta i sastojine. Suma tih vrijednosti predočuje
prema tim principima vrijednost čitave šume (gospodarske jedinice).
Ako ta šuma ima normalnu količinu i poredaj dobnih razreda,
onda ustanovljena vrijednost može da vrijedi. Nema li toga dotična šuma
onda ona kao »cjelina« ima manju vrijednost, nego kao suma vrijednosti
njenih sastavnih dijelova, t. j . sastojina i zemljišta.


Daljnja razmatranja Krieger a u tom smjeru ne želimo da izlažemo
na ovome mjestu, nego to ostavljamo za kasnije.


Osim navedenog iznose se i daljnji prigovori teoriji zemljišnog čistog
prihoda, da pristaše operiraju sa prihodima, koji se očekuju u dalekoj
budućnosti, te da matematskim putem na temelju njih određuju sadanju
vrijednost kapitala. Kako je poznato određivanje sadanje vrijednosti
kapitala obavlja se na osnovu ocjene buduće drvne mase i novčanih
prihoda. To se ocjenjivanje vrši uz pomoć bonitiranja, prihodnih
tabela, mjesnih prilika i uz prosječne cijene drva posljednjih nekoliko
godina, kao i sadanjih upravnih i kulturnih troškova. Poslije toga se odredi
tačno vrijeme sječe sastojina i visina šumskog kamatnjaka. Taj
kamatnjak predstavlja nepromjenljivu, objektivnu veličinu za sve bonitete
zemljišta, vrste drveća i za sva vremena. Sve te veličine stavljaju se u
matematske formule, na osnovu kojih se izračunava sadanja vrijednost
kapitala.


5 Prof. Dr. H. Krieger : Die Mess-tfflg der wirtschaftlichen Leistungsfähigkeit:
des Waldes, god. 1929.


310