DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 43 <-- 43 --> PDF |
nje izvedeni zaključci i rezultati dolaze u sukob sa gospodarskim životom i iskustvom. Radi jednostavnosti u razmatranju uzet ćemo formulu, u kojoj se prolongirani prihodi prorede pokrivaju sa troškovima uprave, poreza i čuvanja. Formula prihodne vrijednosti zemljišta uz tu pretpostavku glasi: " ~ 1,0 jB« — 1 Na lijevoj je strani jednadžbe prihodna vrijednost zemljišta, koja prema E n d r e s u9 izračunana za financijsku ophodnju ima da služi kao zamjenbena vrijednost, i to kod poljoprivrednog i šumskog zemljišta kao donja granica zamjembcne vrijednosti (Tauschwert, donja granica cijene). S obzirom na naša daljnja razmatranja postavljamo pretpostavku, da zamjembena vrijednost nije ništa drugo nego cijena. Prema tome svagdje mjesto izraza zamjembena vrijednost uzet ćemo izraz cijena. Zašto postavljamo tu pretpostavku, razjasnit ćemo na drugom mjestu. Osim toga uzimamo u obzir prihodnu vrijednost, koju smatramo kao kapitalizirani novčani prihod pomoću postotka ukamaćenja (Rentierungszinsfuss, Verzinsungsprozent). Prihodna vrijednost nije isto što i cijena. Ona ne mora biti jednaka cijeni niti njenoj donjoj granici, koja može biti momentano potpuno različita od prihodne vrijednosti. Međutim će prihodna vrijednost i cijena normalno doći blizu jedna drugoj, jer će prihodna vrijednost biti uvijek glavna podloga za utvrđivanje cijena. Neke podatke o cijenama šumskih zemljišta navode Vo s s,´"´ F3 ü h 1 e r" i Rothkege l.M Prema tim podacima iznosile su cijene šumskih zemljišta u Njemačkoj nešto više od 0 pa do V.i cijena poljoprivrednih zemljišta. Kako vidimo, interval, u kome se kreće cijena šumskog zemljišta, razmjerno je malen. Prema tim podacima iz života, cijene šumskih zemljišta ne prelaze granice toga intervala. Na desnoj strani jednadžbe imamo objektivni šumski kamatnjak p, sječiti prihod Av, te kulturni trošak c. Iz teorije zemljišnog čistog prihoda poznato nam je. da pristaše razlikuju objektivni šumski kamatnjak (der objektive forstl. Zmsfuss) i postotak ukamaćenja (das Verzinsungsprozent). Prema E n d r e s u,13 koji je uvaženi pristaša i predstavnik teorije zemljišnog čistog prihoda, objektivni je šumski kamatnjak ugovorena, gotovo autonomna veličina, koja mora biti prije početka računanja ustanovljena. Općenito odgovara on postotku prosječnog ukamaćenja, što ga odbacuje prometu otvoreno šumsko gospodarstvo vodeno prema privatno-gospodarskim načelima. Njegova se veličina može za sada uzeti sa 3%. Postotak ukamaćenja je postotni omjer između prihoda i produkcionih troškova (uloženih kapitala). On pokazuje stvarno ukamaćenje gospodarstva. Što su veće cijene drva, to je i postotak ukamaćenja veći, " Spomenuto djelo pod 1, str. 4, 85 i 86. 10 Voss : Wie hoch verzinst sich gegenwärtig der Ankauf von Waldböden? Ztsch. f. Forst- u. Jgdw. 1916. 11 Büh l er: Der Waldbau, I sv. 1918, str. 614—616. 12 Dr. N. Rothkegel : Handbuch der Schätungslehre für Qrundbesitzungen 1932 god. 13 End res : Spomenuto djelo pod 1, str. 13, 17, 18. 313 |