DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 43     <-- 43 -->        PDF

nje izvedeni zaključci i rezultati dolaze u sukob sa gospodarskim životom
i iskustvom. Radi jednostavnosti u razmatranju uzet ćemo formulu,
u kojoj se prolongirani prihodi prorede pokrivaju sa troškovima uprave,
poreza i čuvanja. Formula prihodne vrijednosti zemljišta uz tu pretpostavku
glasi:


" ~ 1,0 jB« — 1


Na lijevoj je strani jednadžbe prihodna vrijednost zemljišta, koja
prema E n d r e s u9 izračunana za financijsku ophodnju ima da služi kao
zamjenbena vrijednost, i to kod poljoprivrednog i šumskog zemljišta kao
donja granica zamjembcne vrijednosti (Tauschwert, donja granica cijene).


S obzirom na naša daljnja razmatranja postavljamo pretpostavku,
da zamjembena vrijednost nije ništa drugo nego cijena. Prema tome
svagdje mjesto izraza zamjembena vrijednost uzet ćemo izraz cijena.
Zašto postavljamo tu pretpostavku, razjasnit ćemo na drugom mjestu.


Osim toga uzimamo u obzir prihodnu vrijednost, koju smatramo
kao kapitalizirani novčani prihod pomoću postotka ukamaćenja (Rentierungszinsfuss,
Verzinsungsprozent). Prihodna vrijednost nije isto što i
cijena. Ona ne mora biti jednaka cijeni niti njenoj donjoj granici, koja
može biti momentano potpuno različita od prihodne vrijednosti. Međutim
će prihodna vrijednost i cijena normalno doći blizu jedna drugoj, jer će
prihodna vrijednost biti uvijek glavna podloga za utvrđivanje cijena.


Neke podatke o cijenama šumskih zemljišta navode Vo s s,´"´
F3 ü h 1 e r" i Rothkege l.M Prema tim podacima iznosile su cijene
šumskih zemljišta u Njemačkoj nešto više od 0 pa do V.i cijena poljoprivrednih
zemljišta. Kako vidimo, interval, u kome se kreće cijena šumskog
zemljišta, razmjerno je malen. Prema tim podacima iz života, cijene
šumskih zemljišta ne prelaze granice toga intervala.


Na desnoj strani jednadžbe imamo objektivni šumski kamatnjak p,
sječiti prihod Av, te kulturni trošak c.


Iz teorije zemljišnog čistog prihoda poznato nam je. da pristaše
razlikuju objektivni šumski kamatnjak (der objektive forstl. Zmsfuss) i
postotak ukamaćenja (das Verzinsungsprozent). Prema E n d r e s u,13
koji je uvaženi pristaša i predstavnik teorije zemljišnog čistog prihoda,
objektivni je šumski kamatnjak ugovorena, gotovo autonomna veličina,
koja mora biti prije početka računanja ustanovljena. Općenito odgovara
on postotku prosječnog ukamaćenja, što ga odbacuje prometu otvoreno
šumsko gospodarstvo vodeno prema privatno-gospodarskim načelima.
Njegova se veličina može za sada uzeti sa 3%.


Postotak ukamaćenja je postotni omjer između prihoda i produkcionih
troškova (uloženih kapitala). On pokazuje stvarno ukamaćenje gospodarstva.
Što su veće cijene drva, to je i postotak ukamaćenja veći,


" Spomenuto djelo pod 1, str. 4, 85 i 86.
10 Voss : Wie hoch verzinst sich gegenwärtig der Ankauf von Waldböden? Ztsch.


f.
Forst- u. Jgdw. 1916.
11 Büh l er: Der Waldbau, I sv. 1918, str. 614—616.
12 Dr. N. Rothkegel : Handbuch der Schätungslehre für Qrundbesitzungen
1932 god.
13 End res : Spomenuto djelo pod 1, str. 13, 17, 18.


313