DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 45 <-- 45 --> PDF |
likama. Računom dobivena prihodna vrijednost zemljišta bit će prevelika, što se vrlo dobro očituje kod smrekovih zemljišta (stojbina). Posve drugi je slučaj kod zemljišta lošijeg boniteta. Drvna masa, a i cijene po kubnom metru bit će manje. Za kulturni trošak c vrijedi isto, što smo već gore spomenuli. Prema tome stvarno ukamaćenje, odnosno postotak ukamaćenja bit će manji od u račun uzetog šumskog kamatnjaka, koji se uzima u jednakom iznosu kao gore, jer je on nepromjenljiva veličina, kako smo spomenuli. Računom dobiveni iznos bit će premalen, često puta negativan, što nipošto ne odgovara stvarnosti, već dolazi s njome u sukob. Te negativne prihodne vrijednosti zemljišta mogu nastupiti i pri primjeni financijske ophodnje. Prema tome vidimo, da postoje slučajevi, kada se ovakvim radom i računanjem ne može uopće odrediti donja granica zamjembene vrijednosti (cijene) zemljišta, jer je ona prema podacima iz života uvijek nešto veća od nule (poklon predstavlja nulu), a nije nipošto negativna. Gospodarsku nemogućnost negativne prihodne vrijednosti zemljišta nastoji En dres 1 8 opravdati, pa kaže: »Kako negativna zemljišna renta tako i iz nje izračunana negativna prihodna vrijednost zemljišta nije nikakova opća gospodarska veličina, nego samo računska veličina... Ako se kod prodje šuma izračuna negativna vrijednost i kod primjene financijske ophodnje, mora se ipak uzeti neka izvjesna, makar i niska cijena za zemljišta.« To dakle znači, da treba provesti neku korekturu rezultata. Ta se obavlja, kako je poznato, prema ekonomskim prilikama. Poznavanje ekonomskih prilika je najvažnije pri svim radovima oko procjene. Na temelju napomenutog navoda Endresovog pita se Krieger , gdje treba početi s korekturom. Da li samo kod negativnih prihodnih vrijednosti zemljišta ili treba li provesti korekturu i kod prenisko ili previsoko izračunatih prihodnih vrijednosti zemljišta, budući da te mogu biti isto tako pogrešne, kao i negativne prihodne vrijednosti; dalje da li dobiveni rezultati za prihodnu vrijednost zemljišta na osnovu Faustmannove formule moraju bti uvijek pogrešni? Na zadnje pitanje odgovara K r i e g e r, da se ipak može po Faustmannovoj formuli dobiti prihodna vrijednost zemljišta, koja zadovoljava i koja odgovara životu i stvarnoti. Napomenuti slučaj po Krieger u nastupa onda, kad se u račun uzeti objektivni šumski kamatnjak pokriva sa stvarnim ukamaćenjem. Prema Faustmannovoj formuli dobiveni rezultati to će se više razlikovati od stvarnosti, što je veća razlika u račun uzetog kamatnjaka i stvarnog ukamaćivanja. Želimo li odrediti veličinu učinjene pogreške, to možemo izvršiti onda, ako nam je poznata cijena zemljišta, ali u tom je slučaju čitav postupak i račun suvišan. Kako vidimo, pretpostavka o nepromjenjivom, objektivnom šumskom kamatnjaku ne stoji već pri primjeni raznih boniteta zemljišta. Prijeđimo sad na daljnje razmatranje pojedinih veličina formule. U brojniku, kako smo već spomenuli, dolaze do izražaja cijene drva i nadnice kulturnih troškova, koje ne stoje u svako vrijeme i na svakom mjestu u stalnom odnosu, što se ali pretpostavlja, kada ih se stavlja u formulu sa objektivnim šumskim kamatnjakom. Taj se međusobni odnos Vidi spomenuto pod djelo ipod 1, str. 70. 315 |