DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 47 <-- 47 --> PDF |
prihodne vrijednosti zemljišta sa objektivnim šumskim kamatnjakom nije ispravna. Drugim riječima, onim momentom, čim se u račun uzeti objektivni šumski kamatnjak razlikuje od stvarnog ukamaćenja, ne stoje računske veličine u formuli prihodne vrijednosti zemljišta u ispravnom odnosu. Uzrok svim tim tvrdnjama je taj, što na osnovu tog kamatnjaka i formule prihodne vrijednosti zemljišta izvedeni zaključci i rezultati, kako smo vidjeli, dolaze u sukob sa stvarnošću i iskustvom. Izniman slučaj nastupa onda, kad je u račun uzeti šumski kamatnjak jednak postotku ukamaćenja. No osim toga moramo još napomenuti, da s obzirom na našu pretpostavku o prihodnoj vrijednosti zemljišta, koja je rezultat novčanih prihoda i postotka ukamaćenja, možemo smatrati samo onaj iznos kao prihodnu vrijednost zemljišta, koji je rezultat postotka ukamaćenja i novčanih prihoda, a ne nekog, prije računanja ocijenjenog kamatnjaka. Istog mišljenja, s obzirom na šumski kamatnjak, je i Hufnag e l,le koji kaže, da nije na mjestu tvrdnja i dokazivanje o nepromjenjivom šumskom kamatnjaku, je takav ne postoji. Stoga Hufnage l i uzima u obzir postotak ukamaćenja u svrhe kapitaliziranja šumskih prihoda izraženih u novcu kao i kod Faustmannove formule za prihodnu vrijednost zemljišta. Prihodne vrijednosti zemljišta, naglašuje Hufnagel , izračunane na osnovu postotka ukamaćenja daju uporabive rezultate. Ovaj smo moment već ranije naglasili, a kako vidimo, i Hufnage l to potvrđuje. Nemogućnost postojanja objektivnog šumskog kamatnjaka dokazivao je i u našoj domaćoj stručnoj literaturi Pipan 2 0 uzimajući u obzir kod svojih proučavanja novčano gospodarstvo i opće nacionalno-ekonomske principe. Razmatranje ostalih jednadžbi i formula teorije čistog zemljišnog prihoda, koje se osnivaju na prihodnoj vrijednosti zemljišta i šumskom kamatnjaku, nije potrebno, naglašuju protivnici, jer se greške dalje prenose. Tokom dosadanjeg razmatranja spomenuli smo često postotak ukamaćenja, kojemu pridaju danas mnogi stručnjaci veliku važnost, pa stoga držimo, da je od interesa da ga ukratko razmotrimo. Kako smo spomenuli, postotak ukamaćenja predočuje ukamaćenje kapitala u šumskom gospodarstvu. U državnim šumama Saske računani su postoci ukamaćenja, ali oni posve ne zadovoljavaju. Oni se odnose na kapital, koji se uvijek ponovno ustanovljuje, a ne na prvi knjiženi kapital. Kapital, koji se svakiput nanovo ustanovljuje, sastoji se od kapitala drvne mase i od kapitala zemljišta. Kapital drvne mase smatra se kao promjenjiva veličina, dok kapital zemljišta pretstavlja u ovome postupku nepromjenjivu veličinu. Radi takovog shvaćanja dobivali su se za vrijeme rata i poslije rata preveliki iznosi za postotak ukamaćenja. Godine 1916. iznosio je on 3,14%, god. 1917. — 4,76%, godine 1918. — 5,37%, god. 1919. — 9,29%, a prema računu prof. Busse-a 2 1 god. 1920. oko 31%. Ovi rezultati bili su vjerojatno od utjecaja na En 19 Hufnagel : Praktische Anleitung zur Waldwertrechnung, 1934. str. 5. i 13. 20 Spomenuto djelo pod 6. 21 Spomenuto djelo pod 18. 317 |