DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Uprava badenskih šuma uzimala je u obzir kod ustanovljenja postotka
ukamaćenja još i intenzitete prorede.


Ustanovljeni postotak ukamaćenja kreće se u dosta širokim
granicama. On ovisi o tipu gospodarenja, vrsti drveća, ophodnji, bonitetu
zemljišta i intenzitetu prorede. Radi ilustracije donašamo postotke ukamaćenja
od S p i e g e 1 a23 ustanovljene za normalnu gospodarsku jedinicu
bora.


Bor i t e t n i razredi zemlji š t a
Starost god. I II III IV V
P o s t o t a c u k a m a ć e n j a °U


50 2,78 2,60 2,31 1,64 —
60 2,69 2,55 2,31 1,81 1,20
70 2,66 2,40 2,21 1,85 1,53
80 2,53 2,33 2,06 1,83 1,59
90 2,36 2,24 2,01 1,79 1,56
100 2,19 2,13 1,97 1,73 1,52
110 2,11 2,08 1,90 1,70 1,42
120 2,02 2,00 1,78 1,65 1,32


Spiege l je osim toga izračunao postotke ukamaćenja za bukvu,
hrast i smreku, a Uprava badenskih šuma osim za navedene vrste drveća
još i za jelu. Najveće ukamaćenje prema tim istraživanjima daje smreka.
I o ukamaćenje iznosi prema S p i e g e 1 u za smreku na I. bonitetu zemljišta
u 60-toj godini 3,38%.


Prema tim podacima vidimo, da je postotak ukamaćenja u šumskom
gospodarstvu malen. Iz toga slijedi, da u šumskom gospodarstvu ne smijemo
zahtijevati veće ukamaćenje, nego što ga ono po svojoj biti može
dati. Radi toga uzimanje u obzir vrlo niskih kao i velikih kamatnjaka,
koje neki ustanovljuju s obzirom na oficijelni kamatnjak, a bez obzira na
bit šumskog gospodarstva, dovodi do nemogućih rezultata, koji stvarnosti
ne odgovaraju. Tko se ne zadovoljava s tim ukamaćenjem, mora
napustiti šumsko gospodarstvo. Takva osoba nije sposobna za vlasnika
šume, što je već davno rekao Hundeshagen.


Na osnovu postotaka ukamaćenja, kako se vidi iz tabele, možemo
stvoriti sud o visini najpovoljnije ophodnje, koja se može smatrati financijskom.
Razumije se, da svaka određena financijska ophodnja tako dugo
važi, dok važe cijene drva i svi ostali momenti, na osnovu kojih se ona
ustanovila. Ako se mijenjaju odnosni uslovi, to se mijenja i duljina op


23 Spomenuto djelo pod 4, str. 129.


319