DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Držimo prema gore napomenutom, da bi se naš rad morao kretati u smjeru proučavanja i utvrđivanja postotaka ukamaćenja, koji bi nam pružili mnoge koristi, kao i mogućnost stvaranja različitih ispravnih zaključaka. Uz poznavanje postotaka ukamaćenja čitav naš rad oko procjene bio bi realniji. Postotak ukamaćenja treba da ima važnost i za pristaše teorije zemljišnog čistog prihoda. To se može zaključiti iz definicije E n d r e s a o šumskom kamatnjaku, a osim toga napominjemo, da je već Hundes h a g e n na osnovu postotka ukamaćenja nastojao izvesti i obrazložiti šumski kamatnjak. S obzirom na sve dosad izloženo vidimo, da postoci ukamaćenja imaju važnost, pa prema tome nastaje pitanje, kako bi se oni najbolje ustanovili u zbiljnim šumama. U tu svrhu držimo da najbolji primjer pruža metoda Gournoud-Biolleva za određivanje prirasta i etata u uređivanju šuma. Kao u toj metodi tako bi i tu trebalo, da se ustanovi jedinstvena metoda za utvrđivanje kapitala uloženih u šumskom gospodarstvu. Ti kapitali imali bi se smatrati kao knjiženi, osnovni kapitali. Na koncu svake revizije (10 godina) gospodarske osnove (privrednog plana) trebalo bi provesti opet ustanovljivanje kapitala po istoj toj metodi kao i u prvom slučaju, ali razumije se uz nove cijene. Upoređenjem novo ustanovljenog kapitala sa knjiženim kapitalom dobili bismo* podatke o rastenju i mijenjanju kapitala i to bilo u pozitivnom ili u negativnom smjeru. U toj promjeni kapitala dolaze do izražaja promjene u kretanju cijena i promjene u stanju šume (bolji ili lošiji kvalitet sastojina itd.). Osim toga imali bi se tokom čitavog toga vremena knjižiti svi ušli čisti prihodi. Zatim bi trebalo zbrojiti sve te prihode kao i promjenu (rastenje) kapitala, koja može biti pozitivna ili negativna. Zbog toga se ta suma može povećati ili umanjiti. Dijeljenjem te sume sa brojem godina revizije (10 god.) dobili bismo prosječni godišnji prirast kapitala. Stavivši taj prosječni godišnji prirast kapitala u odnos prema knjiženom kapitalu, te uz pomoć prostog kamatnog računa rezultirao bi prosječni postotak ukamaćenja. To bi bila jednostavna metoda za njegovo određivanje. Sličan postupak preporuča i Spiegel. Ovim razmatranjem udaljili smo se nešto od naše teme, međutim je i ovo izlaganje od interesa, jer i ono ima neku vezu sa teorijom zemljišnog čistog prihoda. Kritika teorije zemljišnog čistog prihoda s obzirom na upotrebu dedukcije i starih principa nacionalne ekonomije. Nakon spomenutih, čisto šumarskih stručnih prigovora teoriji zemljišnog čistog prihoda razmotrimo još ukratko prigovore s obzirom na upotrebu dedukcije i starih principa nacionalne ekonomije, kojima se služe njeni pristaše pri svojim razmatranjima i zaključcima. Držimo, da je od interesa donijeti prigovore i u tom smjeru, da tako potpunoma prikažemo i obuhvatimo kritiku protivnika teorije zemljišnog čistog prihoda. Prigovor deduktivnom načinu rada odnosno dedukciji, kojom se služe pristaše teorije zemljišnog čistog prihoda kod svojih radova i razmatranja, leži u činjenici, da se dedukcija osniva i apelira samo na 321 |