DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Napominjemo, da se kao objektivne vrijednosti u teoriji zemljišnog


-čistog prihoda smatraju: zamjembena i prihodna vrijednost (Tausch-i
Ertragswert). Sve objektivne vrijednosti su ujedno i zamjembene vrijednosti,
dakle su zamjembene vrijednosti i prihodna vrijednost zemljišta
i sastojina, te troškovna vrijednost sastojina. Taj momenat naročito naglašuju
pristaše.


Gore spomenuta definicija pojma vrijednosti predstavlja temelje
teorije zemljišnog čistog prihoda. U slučaju neprihvaćanja i neispravnost
toga pojma nastao bi u teoriji zemljišnog čistog prihoda potres. Taj
momenat naročito naglašujc Mart i n,2´"´ koji kaže: »Ako bi bila ispravna
borba protiv objektivne na produkcionim troškovima osnovane nauke o
vrijednosti, to bi bili srušeni najvažniji temelji računanja vrijednosti šuma
(teorije zemljišnog čistog prihoda) i šumske statistike. Obje bi bile po
svom sadržaju i cilju bez značaja. Međutim to nije slučaj.«


Kako vidimo, Marti n ne dopušta uopće borbu protiv toga pojma
vrijednosti i ne smatra je kao ispravnu. Pa ipak moramo naglasiti, da
već oko 1871. god. nisu bili nacionalni ekonomi zadovoljni sa tim shvaćanjem
i s tom definicijom vrijednosti. Pojavila se subjektivna teorija
vrijednosti sa svojim pretstavnicima (M enge r, Jevons, Walras) na
koju se nastavlja austrijska škola »granične koristi« (Die österreichische
Schule der Qrenznutzlehre) sa svojim pristašama (W ieser , Böhm B
a w e r k i Sachs) . Ovi nacionalni ekonomi uzimaju u obzir
na prvom mjestu ponudu i potražnju sa njihovim subjektivnim elementima,
te rijetkost. Prema njihovom shvaćanju istom potražnja konzumenata
daje dobru vrijednot. No ipak, prema izlaganju prof. D i m i t r i j e v
i ć a.3´1 dolazi i ova teorija do klasičnog zakona troškova produkcije. I
po njoj sačinjavaju troškovi proizvodnje gravitacionu liniju, prema kojoj
pod pretpostavkom slobodne i razvijene konkurencije teže razmjeri zamjenjivanja
reproducibilnih dobara. Subjektivna teorija vrijednosti ni u
koliko ne obara rezultate klasične teorije vrijednosti. Ona ih naprotiv
još utvrđuje.


Međutim te teorije polaze od krive pretpostavke, a istu prihvaća i
teorija zemljišnog čistog prihoda, da je u zamjeni postignuta cijena izraz
vrijednosti, izraz jednake procjene vrijednosti sa strane interesenata.
Drugim riječima, prema tom shvaćanju je kupoprodaja zamjena dobara
jednake vrijednosti.


Ovakovo shvaćanje predstavlja svakako sudbonosnu zabludu, naglašuju
Spiegel i Krieger, jer do kupoprodaje nekog objekta
dolazi se uopće samo radi toga, što mu interesenti dodjeljuju različite
vrijednosti. Bez obzira na mišljenja nacionalnih ekonoma tog je shvaćanja
bio C o 11 a, kao šumar već gotovo prije 100 godina. C o 11 a kaže u
svom Uputstvu za računanje vrijednosti šuma, da onaj koji želi zamjenu,
zahtijeva nešto što za njega ima više vrijednosti, nego što je naumio
da dade.


Međutim pod utjecajem klasične nauke o vrijednosti i matematskog
određivanja vrijednosti potpuno su se izgubila takova shvaćanja u teoriji
zemljišnog čistog prihoda.


26 Spomenuto djelo pod 24, str. 98.
se Dr. B. D im i t ri j c v i ć: Politička ekonomija, II dio, god. 1921: str. 4.


323