DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 54 <-- 54 --> PDF |
O pojmu vrijednosti postoje danas razna naziranja i razne ekonomske teorije. No ipak sve one shvaćaju vrijednost kao rezultat relacije, koja postoji između ekonomskih subjekata i ekonomskih dobara. Pojam vrijednosti je ipak na kraju krajeva ovisan o čovjeku, koji objektima pridaje značaj vrijednosti na osnovu prosuđivanja. Međutim ti momenti nisu imali nikakvog utjecaja na teoriju čistog zemljišnog prihoda. Ona je ostala za sve to hermetički zatvorena, što je razumljivo, ako se uzmu u obzir spomenute Martinov e napomene. S obzirom na različita naziranja o vrijednosti moramo još naglasiti, da neki šumarski i poljoprivredni stručnjaci izbjegavaju u svojim radovima riječ vrijednost na svim mjestima, gdje bi moglo biti pomutnje. Drugi opet, kao na pr. Kriege r drže se u svojim radovima mišljenja C a s s e 1 a,27 koji kaže, da se gospodarsko prosuđivanje vrijednosti izvodi na osnovu novca. Prema tome naglašuje C a s s e 1, da nije ni potrebno za ekonomsku nauku osobita nauka o vrijednosti. Vrijednosti se nadomještavaju kroz cijene i tada imamo umjesto nauke o vrijednosti nauku o cijenama. Međutim, da ne bi bilo zablude, mora se naglasiti, da ne postoji nikakova objektivna novčana vrijednost. Osim pojma vrijednosti postoje danas i drugačija tačno ograničena shvaćanja o pojmovima: kapital, imetak i dr., nego što vladaju u teoriji zemljišnog čistog prihoda. Sva ta novija shvaćanja u teoretskoj nacionalnoj ekonomiji imala su i imaju utjecaja na šumarske stručnjake. Na osnovu tih najnovijih shvaćanja i naziranja kritikuju oni teoriju zemljišnog čistog prihoda, a ujedno nastoje pomoću njih da riješe različite probleme u računanju vrijednosti šuma, koje po njihovu mišljenju nije riješila teorija zemljišnog čistog prihoda na način, koji zadovoljava. Zbog svega toga nastale su i nastaju različite teorije u računanju vrijednosti šuma u svrhu ustanovljivanja šumskih kapitala, šumskog imetka kao cjeline- obračunavanja šteta i otšteta kod ekspropriacije, te kod oporezivanja itd. Posebnom jednom prilikom donijet ćemo ovdje radove u tom smjeru od njemačkog stručnog procjenbenog odbora za oporezivanje šuma iz godine 1925. (koji uopće ne uzima u obzir načela teorije zemljišnog čistog prihoda) i radove Spiegela i Krieger a. Kako smo već spomenuli, Spiege l se u svojim razmatranjima povodi za nacionalnoekonomskim naziranjima Liefmanna, a Krieger za naziranjima C a s s e 1 a. Najvažnije i najinteresantnije je kod svih tih radova sa čisto šumarskog gledišta, da se u njima u glavnom izbjegava kamatnjak. Osim tog nastoje gore spomenuti stručnjaci, da se u svojim radovima prilagode gospodarskom životu i iskustvu, te paze na to, da sa njima idu uporedo. Taj momenat je svakako jedan od najvažnijih. Na kraju moramo još naglasiti, da će postojati tako dugo prigovori različitim teorijama računanja vrijednosti šuma, dokle god bude postojalo previranje u nacionalnoj ekonomiji. No osim toga postojat će prigovori, doklegod šumarski stručnjaci budu smatrali izračunane rezultate kao tačne, objektivne i izvan kritike i dokle budu vjerovali, da se raz 2; Cassel : Theoretische Sozialekonomiee 1918 i 1923, str. 41. 324 |