DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Djelo je razdijeljeno u 5 poglavlja. U prvom poglavlju obrazlaže pisac način njegovanja pomlatka. Tu se opisuju svi oni radovi, koji se provode u pomlatku starom nekoliko godina do vremena, kada se počinju biljke međusobno dodirivati granama odnosno kad se počinje formirati sklop. U te radove spada: zaštita pomlatka, vađenje nepodesnih i bolesnih biljaka, razredivanje vrlo gustog prirodnog pomlatka (Bürstenwuchse), te izlučivanje i pomaganje (u rastu) najboljih biljaka. U zaštitu pomlatka spada odstranjivanje korova, kupine, povijuša, raznog mekanog drvlja itd. Odnosni radovi ne smiju se obavljati u prvoj polovici vegetacione periode, naglašuje pisac, jer su u to vrijeme izbojci nježni i krhki, što pogotovo važi za četinjare. Nepodesne individue treba uklanjati oprezno i´ lagano, naročito kod bukovog pomlatka. Taj se rad mora obavljati za oblačnog vremena, a ne za sunčanih i vrućih dana. Daljnji rad sastoji se u uklanjanju svih nepodesnih, rašljastih i grbavih biljaka, te onih koje su oštećene i napadnute od insekata i gljiva. Osim toga treba prevršiti sve smrekove biljke, koje tjeraju izbojke u augustu, jer one vrlo često stradaju od raznih mrazova, pa dolazi do rašljanja. Tako prevršene biljke dolaze u donji sloj, te u koliko ne propadnu, sačinjavaju sporednu sastojinu. Glede razređivanja gustog prirodnog pomlatka postoje različita mišljenja. Jedni su protiv takvog rada, naglašujući da ne valja tako rano zahvatiti u pomladak, nego da je to bolje prepustiti prirodi, a kod toga postoji i štednja na nadnicama. Drugi opet ističu korist razređivanja pomlatka, jer da se time pruža mogućnost boljeg napretka ostalim biljkama, koje će činiti buduću sastojinu. ´Pisac je pristaša drugog smjera, pa ističe, da je prirodno izlučivanje posljedica snage rastenja pojedinih biljaka, dok gospodarsko (vještačko) izlučivanje ima svrhu pomaganja budućih nosioca vrijednosti. Mnoge biljke, koje ostaju nakon prirodnog izlučivanja, nisu ujedno i najvrednije. Dapače, najjače su biljke kod listača po svom obliku često od vrlo slabe uporabne vrijednosti. Razredivanje gustog pomlatka može da se izvodi počam od četvrte pa do osme godine, a dobro je, da se obavlja svake godine. Tokom toga rada već će se vidjeti stvaranje pojedinih slojeva (spratova). Razredivanje treba iprovađati u svim slojevima, i to kod listača mnogo opreznije nego kod četinjača. Razlog tome leži u činjenici, da listače posjeduju svojstvo bržeg širenja i stvaranja krošnje, a to sve ide na štetu visinskog prirasta. Najopreznije mora razredivanje da bude kod hrasta, koji obično stvara gust prirodni pomladak. Poznato je, da na hrastovim biljkama ostaje često suho lišće preko zime do proljeća, te zbog toga postoji opasnost od pritiska snijega. Osim toga često se desi, da nagle i jake kiše u proljeće saviju k zemlji hrastov pomladak, nakon što je potjerao novo lišće. Ako postoji rijedak pomladak, to će hrast stvarati krošnje nepodesnog oblika, a sve na štetu kvalitete. Radi toga preporučuje pisac podržavanje umjereno gustog sklopa i sječu svih biljaka gornjeg sloja, koje su slabe vrijednosti, zatim podrezivanje krošanja na dobrim hrastovim biljkama gornjeg sloja sa svrhom, da dobiju čunjast oblik i da se time pripomogne stvaranje vladajućeg vršnog izbojka. Kod četinjara ne postoji ta opasnost granjanja (iznimka je donekle bor), pa je kod njih podesno provesti zahvat i obavljati umjetno razredivanje, t. j . podržavati rjeđi pomladak. Osim toga pisac u tom poglavlju razmatra i poznate radove, koji se provađaju, kada se želi podići mješovita sastojina. Razmatra ujedno i podesnost predrasta za buduću sastojinu. Po njegovu mišljenju može da bude podesan predrast samo kod svjetloljubivih vrsta i to ariša, jasena, johe, a donekle i hrasta. Predrast ostalih vrsta drveća u većini slučajeva nije podesan. Nadalje daje pisac u tom poglavlju broj bukovih biljaka u gornjem i donjem sloju na 1 ha u starosti od 12 godina. Taj broj iznosi 687.400, a od toga otpada na biljke dobra izgleda samo 17% ili 119.200 komada. Drugo poglavlje obrađuje čišćenje (Säuberung) mlade sastojine. Pod tim se razumijevaju radovi, koji se nastavljaju nakon njegovanja pomlatka i to od onog vre 327 |