DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6/1937 str. 62     <-- 62 -->        PDF

U zonu IV i V sa izepirama 30°—40° i 40°—50° spadaju listače, koje vole zamjenu,
i četinjače. Kod izepire od 45° nalazi se gornja granica bukve odnosno donja
granica limbe.


U zonu VI i VII sa izepirama 50°—60° i 60°—70° spadaju četinjače u raznoj
međusobnoj smjesi, a u zonu VIII sa izepirama 70°—80° spada klekasto grmlje i drveće,
te sitna alpinska flora.


Autor je u smislu Gamsov a indeksa sastavio izepiričke karte za svaku sekciju
kao i cijelo područje istraživanja. Odatle se vidi, da ariš pridolazi u predjelima
visokog stepena higričnog kontinentaliteta.


Iz zaključaka na koncu knjige izlazi, da površina šuma u Lombardiji zaprema


3.356 km2 odnosno 38,2% od čitave površine. Ariš pridolazi na površini od 69.359 ha,
tj. na 20,7% od šumske površine. Površina a riše vi h šuma reducirana na
normalni obrast iznosi 13.624 ha. Oledom na kamen u podlog u ariš je u lombardijskim
Alpama indiferentan. Uspijeva jednako dobro na vapnenastoj, vapnenastodolomitnoj
kao i škriljevačkoj podlozi. U ostalim zaključcima govori se o utjecaju
ekspozicije i i nkl in ac i j e na rasprostranjenjc ariša, te o njegovim b il j no sociološkim
o d n o š a j i m a.
Ariš je drvo visokih planinskih regiona. S obzirom na to, kao i s obzirom na
lijep njegov uzrast i vrijednost njegova drva ariš je, kako ga nazivlje dr. Q. Sala ,
»II signore della Montagna«. Donja granica njegovog naravnog pridolaska
nalazi se kod 250 m, a gornja kod 2.450 m visine. Najobilnije je zastupan između
900—2000 m. Umjetno se goji u područjima od 200—1250 m.


Djelo je izdano kao publikacija R. Stazione spe riment aie di S e I v :co
l tu r a u Firenzi . Tekst je popraćen sa mnogo uspjelih fotografija.


Ing. Milan Anić.


K. MALY: MITTEILUNGEN ÜBER DIE FLORA VON BOSNIEN UND HERCEGOVINA.
Štampano u Glasniku Zemaljskog muzeja za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo
1935, str. 101—112.
Ovdje se opisuje jedan primjerak kvržičaste jele, Ato i es alb a Mili. lus.
verrucosa , koji se nalazi u blizini sela Begovine, uz put od Pale do Jahorine, u
šumskom predjelu »Surduci«,. na 970 m visine. Spominje se nadalje jedan primjerak
jeline mutacije, čija kora nalikuje na borovu, Ab i es alb a Mil. lus. p i n o i d e s,
koji se nalazi na visoravni Ravne Planine (Jahorina).


U radnji su osim toga navedena nalazišta od ca 120 vrsta, varijeteta i forma
prizemne flore, grmlja i drveća u Bosni i Hercegovini. Među tima spominje se pridolazak
Juniperu s oxycedru s L, »crvene smreke«, na jugozapadnom obronku
Javora kod sela Ugošća, u srezu Konjic, gdje raste grmoliko, a kadšto i kao drvo do
8 m visine; pridolazi pojedinačno ili u manjim grupama kod 730´—880 m. Il ex aiiuifolium
L. var. heterophyll a spominje se u mješovitoj jelovoj i bukovoj šumi
na Smolinu kod Zepča na 870 m visine, te Vresinskoj Kosi u području Gostović Potoka
u Srednjoj Bosni na 760 m visine. Primjerak F agu s silvatica L. f. puberula
nalazi se na Ravnoj Planini u šumi Brezovici kod Bistrice. Jedan primjerak Pice a
e x e e 1 s a Lk. f. coerulea nalazi se uz put od Dola prema Vrhima na području
općine Trebević kod Sarajeva. Evo n im u s vulgaris Scop. var. bu 1 ga rie u s
pridolazi kod Korana na Miljacki. Daphne BI aga y a na Frey nazivlju u okolici
Zepča »kičica«; često se ondje susreće na serpentinu. M. Anić.


332