DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Dr. JOSIP BALEN (ZEMUN): DRUGI PRILOG POZNAVANJU NAŠIH MEDITERANSKIH ŠUMA (DEUXIEME CONTRIBUTION A LA CONNAISSANCE DE NOS FORETS MÉDITERRANÉNNES) UVOD. U svojim ranijim radovima osvrnuo sam se na izvjesne osobine naših mediteranskih šuma. Pri tom sam imao pred očima s jedne strane podizanje novih sastojina na našim mediteranskim golijetima, a s druge strane osobine, koje imaju te šume u biljno-geografskom i u gospodarskom pogledu na jednom od najizrazitijih naših mediteranskih staništa, na otoku Mljetu.1´2 Iznesena opažana o šumi na Mljetu mogu služiti kao podloga za proučavanja i na drugim našim analognim staništima, na kojima dolaze iste vrste drveća. Ta opažanja možda mogu dati u izvjesnoj mjeri i osnovicu za vođenje šumskoga gospodarstva u našem Mediteranu. Jer kao izrazito mediteransko stanište daje otok Mljet na velikom dijelu svoga teritorija zaista mnogo elemenata za proučavanje mediteranske šume. I obilje vrsta drveća i pomlađivanje i iskorišćavanje glavnih i sporednih šumskih prihoda u Mediteranu je vrlo interesantno uopće, a naročito za stručnoga čovjeka. Ta interesantnost dolazi u prvom redu do izražaja, kad se uporede rezultati proizvodnje na raznim kontinentalnim šumskim staništima sa rezultatima, koje daje ovo stanište. Šuma na Mljetu i njezina veza sa narodnim životom daje dovoljno razloga dolasku do uvjerenja, da je tu šumsko gospodarstvo u mnogome najuže povezano sa narodnim životom, a napose sa poljoprivredom. Ta je povezanost jača nego na drugim našim staništima, dalje od Mediterana. Mediteransko šumsko gospodarstvo čini zaseban dio našega šumarstva i po trajanju ophođenja, naročito za lišćare, i po svojim proizvodima i po odnosu prema poljoprivrednim kulturama. Šuma u Mediteranu ima pored ostalih i ove dvije osobine: ona je redovno orijetka u etaži glavne sastojine, što znači da se mora obratiti pažnja donjoj, prizemnoj sastojini. Tu osobinu imaju šume na staništima, koja su ili stepska ili su po klimatskim činiocima blizu stepskima. Osim toga se šuma u Mediteranu javlja vrlo često na malim površinama, u skupinama ili je isprepletena sa poljoprivrednim kulturama. Ni u tom slučaju nema ona malo značenje za narodni život. Šta više — te se skupine vrlo često ne mogu ukloniti bez jačih posljedica štetnih za odvijanje narodnog života. 1 . a 1 e o, Naš goli Krš, Zagreb 1931. 2 B a 1 e n, Prilog poznavanju naših mediteranskih šuma, Š. L. 1935. Primjetba: Ministarstvu šuma i rudnika, koje me je pomoglo da obiđem izvjesna naša mediteranska staništa, izrazujem i na ovom mjestu svoju zahvalnost. — Pisac. 345 |