DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 35     <-- 35 -->        PDF

čempresa u jednom ili u dva reda. Vanjski se red ostavlja niži. Na vapnenim
zemljištima branici redovno nisu visoki i podižu se od raznih biljnih
vrsta spontane flore.


Na povoljnim stanišnim prilikama eukaliptus daje vrlo dobar branik
(Tripolis, Sardinija). Eukaliptus cijene naročito zbog toga što brzo raste,
daleko brže nego čempres. Međutim se čempres ističe ovdje kao vrsta,
koja daje vjetrobran pravilniji i zbijeniji. Kombinacija čempresa i eukaliptusa
u Tripolisu daje doba rezultat. Dok ne poraste čempres (prve
tri-četiri godine), daje zaštitu eukaliptus.


Zaštitni pojas vrši svoj utjecaj na daljini, koja je jednaka njegovoj
3—5 strukoj visini (Sicilija). U drugom slučaju, gdje su vjetrovi slabiji,
opaženo je, da zaštitni pojas ima utjecaja na širinu, koja je 14—18 puta
veća od njegove visine (Sardinija).


Opažanja u Tripolisu svjedoče, da su zaštitni pojasevi, načinjeni od
paominog lišća u visini od 150 cm, davali zaštitu kultiviranom zemljištu,
vrtovima i voćnjacima, i na daljini od 30—40 metara.


U Tripolisu se podiže zaštitni pojas od eukaliptusa samo u jednom
redu i 12—20 m daleko od zemljišta, koje treba zaštititi od vjetra, jer će
inače žilje eukaliptusa ispreplesti zemljište, na kome je kultura, koja
treba da se zaštiti. Razumljivo je, da takovo smještanje eukaliptusa umanjuje
njegov zaštitni utjecaj.


U izvještaju pomenutoga ministarstva napominje se i to, da zaštitni
plašt gotovo ni u kojem slučaju nije od štete po susjednu vegetaciju. Naprotiv,
on pomaže da se i vlaga konzervira. Štete, koje bi mogle potjecati
od konkurencije žilja, mogu se lagano svesti na najmanju mjeru, ako
se žilje sa strane zaštićenih kultura jednostavno presiječe. Naročito se
ističe, da nasadi agruma i vinove loze ne trpe oštećivanja od strane zaštitnoga
plašta-


Pored Italije i druge su države iznijele svoja gledišta u pogledu
šteta od vjetra i u pogledu načina borbe pomoću šume odnosno pomoću
skupina stabala. Redovno se ističe velika korist, koju imaju sva zemljišta
zaštićena na taj način protiv vjetra.


O zaštitnom plastu nalazimo i druga razna mišljenja- Tako S e n n i
ističe specijalno horizontalnu formu čempresa kao vrlo podesnu za podizanje
zaštitnih plašteva protiv vjetrova ne odričući podesnost ni piramidalnoj
formi. Ti plaštevi daju mogućnosti da se zaštite nasadi agruma, pa
i nasadi badema. Čempres uz to dobro odolijeva i navali morskih vjetrova
(bez jačih posljedica). Ponekad mu krošnja ostane nešto reducirana, ali
se brzo popravi. S e n n i preporučuje, da se u cilju podizanja ovoga plašta
upotrijebe jake sadnice (pa i od 1 m visine) i da se posade u r^du,
0,70 m sadnica od sadnice, koje će prvo vrijeme trebati i jaču njegu.40


Premužić s obzirom na naša staništa na Kršu sasvim isoravno
smatra zaštitu od vjetra najvažnijim momentom za osiguranje proizvodnje.
41


Pored direktnih šteta, koje se očituju na poljoprivrednim biljnim
vrstama u lomljenju i trganju vegetativnih organa, cvijeta i plodova,


40 L. S e m n i, Consolidamento delle dune e frangiventi in Italia. Silva Mediterranea,
1935. >
41 A. P r e m u ž i ć, Rješavanje kraškog pitanja na seljačkoj osnovici, š. L. 1937
broj 1.


369




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 36     <-- 36 -->        PDF

naročita se pažnja obraća i oštećivanju koje dolazi indirektnim putem.
Ono je u glavnom formu! isano u ovome: isparivanje zavisi
najčešće o vjetra. Što ima stanište više zaštite, to
je i isparivanje slabije. Prema tome jakost vjetra u izvjesnom
kraju ima naročit utjecaj na veličinu isparivanja, a s time i na vlažnost
zemljišta. Sve, što stoji na putu snazi vjetra, pomaže zadržavanju vlage
u zemljištu i u biljnom organizmu.


Čempres je jedna od onih vrsta, koje se, kao što se vidi, ističu u
pogledu stvaranja zaštitnoga plašta- Na našim staništima, gdje je moguća
kultura ove biljne vrste, a tih staništa ima razmjerno vrlo mnogo, čempres
će moći davati zaštitu i ljudskim naseljima i prolazima i poljoprivrednim
zemljištima. Treba na našim staništima imati pred očima, da
sjevernije od Splita i u kontinentu dolazi u obzir zbog štetnosti svoje


Slika 11. Čempresi u Konavljima (Čilipi). (Na laporu).
Foto: Dr. Baien.


vjetar sjevernjak, poznat pod imenom »b ura«; na južnijim pak
staništima pogibeljan je j u ž n j a k, kojemu zbog te opasnosti daju i naročito
ime »suhi g r ä d«.


Meteorološki podaci jasno pokazuju, da na našim sjevernijim mediteranskim
staništima (Senj, Sv. Mihovil) kao i na kontinentalnim staništima
(Mostar) dominira preko godine bura (66%), čija je jakost često
preko 7 i 8 — prema Beaufortovoj skali 38. Na južnim staništima otpada
od svih zračnih struja na južnjak ponekad 86% (Hvar).42


Bura je poznata sa svojih mehanički h oštećivanja, južnjak sa
fizioloških.


V. o. c. pod 1.
370




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 34     <-- 34 -->        PDF

pomoću gospodarsko-tehničkih metoda svedu štetan utjecaj vjetra na što


manju mjeru, a onda da s time upoznaju i druge države zbog studija,


primjene i nadopune- Ovo pitanje interes uje i poljopri


vrednika i šumara.


Na pitanje, koja su zaštitna srestva protiv vjetra najefikasnija i


kako se mogu primijeniti za zaštitu prije svega poljopri


vredni h zemljišta , odnosno poljoprivredne proizvodnje, dale su


razne države vrlo interesantne odgovore. Mi ćemo iznijeti ono, što se u


glavnom odnosi na mediteranska staništa. U tom je pogledu vrlo intere


santno ono, što kaže talijansko ministarstvo poljoprivrede i šuma:39


Zapadnjak, istočnjak i južnjak zimi, s proljeća i s jeseni donose


osjetljivu štetu poljoprivrednoj proizvodnji. Oni lome grane drvenastim


vrstama u doba fruktifikacije (agrumima, maslinama) i trgaju nezrele


plodove (bademe i agrume). Južnjak i klimatski činioci, koji ga prate,


sprečavaju potpuno dozrijevanje plodova — naročito badema.


Zimski i proljetni vjetrovi, dolazili ma s koje strane, čine štete na


zeljastim kulturama i na raznom povrću. Ovo je zbog utjecaja vjetra


sprženo (naročito mnogo stradavaju rajčice). U maju zbog vjetra vrlo


često polegne žito, a i štošta drugo.


Prema tome voćke stradavaju najviše za vrijeme fruktifikacije, a


zeljaste vrste i usjevi s proljeća. U vezi toga, primjerice na Siciliji, daju


zaštitu:


a) protiv zimskih vjetrova:


1) raznom povrću (rajčicama, raznim leguminozama);


2) raznim drvenastim vrstama (agrumima, bademima):


*>) protiv proljetnih vjetrova:


1) voćkama u cvatu (breskvama);


2) plodovima badema i lješnika, dok su u razvijanju, a zatim ze-
Hastim kulturama (žitu i drugim usjevima);
c) protiv jesenjih vjetrova:


maslinama i agrumima.


Na pitanje, koje su vrste bilja najbolje i sa tehničkog i sa ekonomskog
gledišta za stvaranje zaštitnoga plašta, bio je — s obzirom na Siciliju
— ovaj odgovor:


a) za zaštitni plašt od vrsta drveća najpodesnije su: Mvoporum,
Acacia saligna i druge akacije, č e m p r e s i i razni eukaliptusi (Cupressus
sempervirens, Eucalyptus globulus, E. rostrata, E. amvgdalina itd.);


b) za živu ogradu, koja također vrši ulogu zaštitnog plašta, najpodesnije
su vrste: Arundo Donax, Phragmites communis; Opuntia Ficus
Indica et O. Dillenü, Agave americana; Pelargonium zonale; Saccarum
aegyptiacum et Ravennae.


Za zaštitu vjetru izloženih vinograda podižu se redovno zaštitni
plaštevi. Voćnjaci se brane od vjetra ili zaštitnim plaštem, koji se sastoji
od redova čempresa, ili se voćke naizmjence zasade sa drugim vrstama
drveća, koje su otpornije- I u nasade limuna, kajsija ili maslina unose
se vrste drveća, koje narastu više i koje su otpornije.


Na Siciliji i na susjednom otočju podiže se u najviše slučajeva zaštitni
plašt okomito na vladajući vjetar; on se podiže od piramidalnoga


39 Protection des forets et des cultures agricoles contre le vent. Institut international
d´agriculture. Rome 1933.


368




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 33     <-- 33 -->        PDF

nom zasijecanju. Vjerojatno je, da će mu i to povećavati i vrijednost i
upotrebu. »Oleum cupressi«, koji se dobiva iz lišća i iz grančica, gdje
dolazi u količini od 0,2—1,2%, služi za pravljenje lijeka protiv jakoga
kašlja.38


Na našim mediteranskim staništima nije novost stvaranje vjetrobrana,
podizanje branika (zaštitnoga plašta) oko ljudskih naselja i zemalja
za poljoprivrednu proizvodnju. Još je poznatije zadržavanje i čuvanje
vjetrobrana, gdje se oni nalaze, pa podizanje novih ljudskih naselja i
skrovišta za stoku na mjestima, koja su zaštićena od udaraca vjetra.
Kao vjetrobrani služe najčešće skupine drveća. Mnogoputa se i zidovi
podižu, da se pruži potrebna zaštita. No kako pitanje vjetrobran
a nije još kod nas postalo sistemom, mislim, da neće biti suvišno,
ako se toga pitanja upravo ovdje dotaknem u vezi sa čempresom.


Pitanje zaštite od vjetra od opće je važnosti, jer se štetne


Slika 10. Čempres, alepski bor i razni elementi makije u Župi.
Foto: Dr. Baien.


posljedice zračnih struja teško podnose i na drugim staništima, a ne
samo u Mediteranu. No u Mediteianu je štetan utjecaj vjetrova naročito
velik, jer je odnos golijeti prema pošumljenim površinama veoma nepovoljan
i jer djelovanje vjetra pomažu i drugi klimatski činioci — redovno
u dalekoj većoj mjeri nego drugdje (jaka insolacija, nesrazmjerna podjela
oborina preko godine, južne ekspozicije).


Pitanje borbe protiv štetnoga utjecaja vjetrova
postalo je međunarodno. U međusobnoj saradnji, uzimajući
u razmatranje svoje uže prilike, nastoje kulturne države svijeta da


V. op. c. pod 35.
367




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 32     <-- 32 -->        PDF

estetskih uslova doći će u mnogo slučajeva u prvi red, jer je s time
vezana zasebna privreda — promet stranaca. Tu je upravo indirektni
utjecaj šume na odvijanje narodnoga života često puta veoma velik, pa
se ponekad i ne može po svojoj zamašnosti uporediti sa razmjerno
malom vrijednošću drveta, što ga daje šuma.


U zemljama mediteranskim cijeni se čempresovo drvo od davnih
vremena. Stari Grci mnogo su ga i upotrebljavali i cijenili. Od njega su
gradili sarkofage, upotrebljavali su ga za gradnju lađa, od njega su pravili
vrata za hramove, a i kipove mnogim božanstvima. Držeći ga svetim
drvetom sadili su ga od davnine oko hramova. Djela velikih umova i
predmeti od naročite vrijednosti čuvali su se u sanducima od čempresa.
I vrata bazilike Sv. Petra u Rimu bila su od čempresa i trajala su 800
godina-34 Sve u svemu, u staro doba zvali su čempres zbog njegove vrijednosti
»dos f i 1 i a r u .«...


Osobine, koje ima čempresovo drvo (fina žica, kompaktnost i u
dobrim prilikama velika trajnost), daju dovoljno razloga da se ono i
danas cijeni. Ponekad mu je žica toliko gusta, da se godovi mogu brojiti
jedino povećalom. Izblanjano i politirano čempresovo drvo vanredno je
lijepo. Žućkaste je boje, koja djeluje vrlo ugodno. Išarano je crvenkastom
nervaturom, koja također mnogo doprinosi njegovoj ljepoti. Ljepotu mu
povećavaju i ponekad vrlo česti tamni čvorići. Na poprečnom presjeku
lako se može ustanoviti, da kod 30—40 godišnjih stabala srčevina


3/4


zauzima 2/3 — od ukupne površine.
P i c c i o 1 i navodi, da mu je specifična težina u svježem 0,750,
sušenom na zraku (15—16% vlage) 0,616, a potpuno suhom 0,565."s


Čempresovina, dobro osušena, ne baca se i ne puca. U mnogome
se takmiči sa drvetom pitch-pine. U južnijim krajevima Dalmacije izrađuju
od čempresa pokućstvo i mnogo ga cijene. Od njega nalazimo u
seljačkim kućama u okolini Dubrovnika — naročito u Župi i Konavljima


— izrađene škrinje, redovno dugačke po nekoliko metara, da mogu
(zatvorene) služiti i kao klupa. One su vrlo dugotrajne i u porodici (kao
predmet od naročite vrijednosti) redovno prelaze od koljena na koljeno.
Kao materijalu za pokućstvo diže mu vrijednost i činjenica, što ne
pušta moljce, da se u njemu razvijaju i zadržavaju. To se pripisuje jakom
aromatičnom mirisu, što ga čempresovo drvo zadržava kroz decenije.


Čempresovinu cijene i kao odlično građevno drvo, pa mu je upotreba
kod gradnje kuća danas u okolini Dubrovnika velika i vrlo česta.
Mnogo se upotrebljava za krovnu konstrukciju — za krovni lijes —
vjenčanice, rožnjike i letve, a osim toga i za pragove i uspražnice, a
naročito mnogo za prozorne okvire- Na Korčuli su je u novije doba
upotrebljavali i za gradnju čamaca. Ona se upotrebljuje i za vinogradske
pritke, no prema opažanjima u Konavljima ne traje dugo.


Čempresovina gori dobro ostavljajući iza sebe miris, koji potječe
od smole, a koji podsjeća na miris tamjana.
U čempresa smoljnjaci se sastoje iz jedne ćelijice.37 No on ipak
sadrži mnogo smole, što se može lagano konstatovati već pri jednostav-


Marko M a r č i ć, Čempres, Š. L. 1929.


A. Pavari , Monografia del Cipresse in Toscana, Firenze 1934.
Ibidem.
Ugrenović , Tehnologija drveta, druga knjiga, Zagreb 1932.
366




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Juniperus oxycedrus, Arbutus unedo,** Cistus salvifolius, Erica arborea,
Erica verticillata, zatim Helichrysum, Smilax, Brahypodium. Osim toga
dolazi ovdje u makiji obilato Asphodelium. Tu dolazi i Paliurus Spina
Christi, pa i Punica granatum.


Ovdje se vrlo dobro vidi prodiranje čempresa u makiju.^No ovo prirodno
pomlađivanje ni izdaleka nije onako intenzivno, kao "na Pelješcu
ili u Konavljima. Ispitujući makiju brzo se može utvrditi, da je visoka
makija (česmina, a naročito planika) potisnula vrijes pozemljuh. U vezi
istaknutih opažanja o odonosu, koji postoji između pozemljuha na jednoj
i pomlađivanja čempresa ( i drugih vrsta) prirodnim putem na drugoj
strani, izlazi da potiskivanje pozemljuha odnosno osvajanje staništa po
drugim vrstama, koje u stvari čine klimaks, a ne čempresom, znači po
svemu i zaustavljanje širenja čempresa u izvjesnoj mjeri.


U pogledu zdravstvenoga stanja ovih čempresa, koji su svakako
jedni od najstarijih na našim staništima, došao sam do istih zaključaka
kao i prije na drugim staništima: izranjene odnosno zasječene čemprese
napao je i ovdje Buprestis cupressi.


III.
ŠUMSKOGOSPODARSKE OSOBINE ČEMPRESA.


Da bi se dobila slika o važnosti čempresa i o njegovim šumskogospodarskim
osobinama na našim staništima, potrebno je uzeti u bliže
razmatranje direktne i indirektne koristi, koje on daje i koje može davati,
a onda je potrebno razmotriti i njegove uzgojne karakteristike u širem
smislu. Jedno i drugo je od interesa za šumara.


Za razmatranje prvoga daće podlogu prikupljeni podaci i razmišljanje
o osiguranju i olakšavanju života kao i poljoprivredne, pa i uopće
biljne proizvodnje u Mediteranu; za drugo će dati glavnu osnovicu opažanja
na proučavanim staništima i izvršene analize stabala.


1.
Koristi, koje nam može dati šumsko gospodarstvo u Mediteranu,
ogledaju se u više pravaca- Momenti, koji te koristi dovode do izražaja,
mogli bi se sažeti u ovome:


1. proizvodnja drveta i nuzgrednih produkata, koje daje Šuma;
2. zaštita biljne proizvodnje, naselja i prolaznih puteva od klimatskih
nepogoda, naročito od vjetra;
3. podizanje estetskih uslova;
4. poboljšavanje odnosno pripremanje zemljišta za rentabilniju
proizvodnju.
U vezi sa ovim momentima treba posmatrati i rad oko uzgajanja,
pomlađivanja i njegovanja sastojina. Na mnogim se staništima može povezati
i proizvodnja drveta i davanje zaštite naseljima, prolaznim putevima
i poljskoj proizvodnji, a mogu se zadovoljiti i estetske potrebe. Na
drugim će staništima biti od važnosti samo davanje zaštite zbog osiguravanja
uspjeha u rentabilnijoj poljoprivrednoj proizvodnji. Podizanje


** Na ovom staništu planiku mnogo .napada zlatokraj (Euproctis chrysorrhoea!).
Pisac.


365




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 30     <-- 30 -->        PDF

tome infesta) ima malo, malo je i česmine, ali je zato vrlo mnogo oštrike,
mnogo vrijesa pozemljuha, a dosta i trišlje (Pistacia lentiscus). Između
njih se izdiže čempres dajući glavno obilježje, toliko karakterističnu fizionomiju,
čitavoj biljnoj zajednici. Dolazak alepskog bora, koji je ovdje
primiješan u većoj mjeri, ne umanjuje utjecaj čempresa u davanju pomenutog
obilježja.


U ovim sastojinama čempresa, koje nisu (kako rekoh) male sku


pine, možemo lako razlikovati ove etaže:


1. donju, u kojoj prevlađuje Cistus salvifolius, Osyris alba, a
naročito Erica verticillata.
2. srednju, u kojoj dolaze poglavito Phillyrea, Ollea, Ceratonia pa
Q. ilex i 0- coccifera3.
gornju, u kojoj čempres zauzima glavno mjesto, a pored njega
alepski bor, negdje i rogač (Ceratonia siliqua).
I na ovim se staništima čempres izvrsno pomlađuje prirodnim putem
kao i na staništima u Župi i u Konavljima. Razlozi su isti i o njima
će biti riječi kasnije.


Pri proučavanju najmlađih skupina i ovdje kao i u Čilipima upada
u oči činjenica, da rano rode sjemenom i da su najčešće vezane za vrijes
pozemljuh. Samo je ovdje to još izrazitije. U vrijesu pored čempresa nalaze
povoljne uslove za klijanje, a onda i za razvijanje, još i druge vrste.
Najčešće sam tu pored čempresa našao vrste Juniperus oxycedrus,
Viburnum tinus i Quercus coccifera.


Prema tome formacija vrijesa pozemljuha znači važan stadij u
razvijanju odnosno u procesu prirodnog pomlađivanja ovih šuma uopće,,
a napose u razvijanju vrsta od vrijednosti kao što je čempres.


Analogan sam slučaj ranije ustanovio na staništima čempresa u
Konavljima (Čilipi). Tamo izbija iz vrijesa pozemljuha, uz čempres, poglavito
planika.


Ova nas opažanja upućuju na to, da je i humozni sloj pod pozemljuhom,
a i sam pozemljuh naročito koristan za prirodno pomlađivanje
i čempresa i drugih vrsta.*


U vezi navedenih opažanja mogli bismo sukcesiju na ovim staništima
postaviti ovako:


Brachypodium,


Erica verticillata,


Cupressus, Juniperus, Viburnum tinus, Quere u s


coccifera,
Cupressus sa vrstama, koje čine gornju etažu, znači klimaks.


f) Stanište na Korčuli-


U blizini Korčule nalazi se stara skupina čempresa
piramidalne forme kod crkve sv. Antuna, koji su posađeni početkom
XVIII stoljeća. U okolici ovih čempresa, u makiji, pa po obrađenim
zemljištima — po baštinama — ima dosta podmlatka.


Makija se sastoji od ovih vrsta: Pistacia lentiscus, mnogo Olea
Oleaster, Myrtus italica, Quercus ilex, Ceratonia siliqua, Viburnum tinus,


* Ispod vrijesa pozemljuha uzimaju humoznu zemlju za odgajanje cvijeća. Pisac.
364




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 29     <-- 29 -->        PDF

U makiji dolaze ove vrste: Pistacia lentiscus, Phillyrea media,
Myrtus italica, Olea Oleaster, Viburnum tinus, Juniperus oxycedrus, Vitex
agnus castus, Laurus nobilis, Ceratonia siliqua, Coronilla emeroides,
Spartium junceum, Cistus salvifolius, Erica verticillata, Calycotome infesta,
zatim Quercus ilex i naročito obilno Quercus coccifera. Osim toga
dolazi ovdje Nerium oleander; u osobito lijepim primjercima dolazi i
Euphorbia dendroides. Upravo ove dvije poslednje vrste, koje redovno
ne nalazimo u našim makijama — a s njima i oštrika (Q. coccifera) —
daju zasebno obilježje ovome staništu. Planike nisam našao.


Vrlo je interesantno, da ovdje dolazi Euphorbia dendroides. Pored
nje dolazi — vjerojatno kultivirana — Opuntia. Od drugih biljnih vrsta
dolazi obilno Inulla candidissima i Asphodelium. Između kamenja je vrlo


Slika 9. Čempresi kod Orebića na Pelješcu.
Foto: Dr. Baien.


obilna Brachvpodium ramosum (goršćica), glavna trava na ovim
staništima.


Od primiješanih četinara, koji bi sa čempresom imali tvoriti glavnu
sastojinu, dolazi Pinus halepensis i nešto Pinus maritima. Kultiviran je
ovdje i koji crni bor (Pinus nigra), koji svojim deformisanim habitusom
jasno pokazuje, da ovo nije njegovo stanište. Deblo mu je naime kratko,
krošnja rijetka, grane horizontalne,


Ovo je po svome smještaju izrazito prisojno stanište. Nije li možda
za planiku i suviše suho?


Razmatrajući makiju na ovome staništu nije teško utvrditi, da je
njezin sastav često promjenljiv. Tako nalazimo Nerium oleander uz more,
a onda iščezava, pa opet dolazi na višim položajima. Kapinike (Calyco


363




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Iz gustoga čempresova samonika narod vadi u decembru i januaru


biljke i presađuje ih. Taj kulturni materijal dao je vrlo dobre rezultate.


Upada u oči, da ovdje čempres vrlo rano rodi sjemenom. Na 3—4


godišnjim biljkama našao sam češere. Tu sam činjenicu utvrdio i na čem


presovim kulturama kod Metkovića, a onda i na samoniku kod Orebića.


Korijenje je čempresa ovdje, na laporu, horizontalno- Nadu se po


negdje i izvale od vjetra.


Ima šteta od koza i na granama i na kori. Na mladim se biljkama


opaža, da brzo naknade izgubljene ogranke, pa da im i druge rane za


cijele brzo.


Ispitujući zdravstveno stanje čempresa na ovim staništima ustanovio
sam, da su najčešće vrlo zdravi i oni, koji su
okresavani, kao i oni, koji nisu okresavani. Medu
okresavanima odnosno ranjenima tu i tamo nade se po koji napadnut
od pomenutog štetočinje (Buprestis cupressi), ali napadnutih čempresa
nema ni izdaleka u onoj mjeri kao primjerice kod Trogira.


Nije bez interesa da ovdje iznesem mišljenje naroda iz ovoga kraja
o okresavanju odnosno o posljedicama okresavanja, medu koje narod
ubraja prije svega i oštećivanja od pomenutoga štetočinje:


Kadgod je okresavanje izvedeno »u n e v a k a t«, napada čemprese
pomenuti štetočinja. To znači, da čempres treba okresavati u januaru ili
u augustu, u doba kad čempres nije u vegetaciji, »kad nema mezgre«,
pa ga neće napasti »crv«. Isto tako u to vrijeme, prema narodnom
iskustvu, treba čempres sjeći i prerađivati, pa će grada biti trajna, neće
je napadati ni pomenuti štetočinja niti drugo šta.* Osim toga ako se
čempres siječe u augustu, može mu se skidati kora, što je također od
važnosti za čuvanje drveta. Narod naročito ističe januar kao najpodesniji
za okresavanje, jer rane poslije okresavanja izvedenog u tome mjesecu
dobro i brzo zacijele. To je na tim staništima upravo za vrijeme redovnoga
kratkoga prekida vegetacije odnosno pred sam početak proljetne
vegetacije. Ako se okresava u bilo koje drugo doba, »u nevakat«, prema
narodnom iskustvu napasti će ga »crv« t. j . Buprestis.


Inače se okresavanje ovdje provodi obično onda, kad čempres ima
oko 10 godina, a i u tom slučaju okresavanje ne ide na više nego na
2—3 m od podnožja.


e) Stanište kod Orebića na Pelješcu.


Ovo je stanište veoma interesantno ne zbog čestih čempresovih
skupina, kakove dolaze u okolini Dubrovnika, nego upravo zbo g
čempresov e šume, koja je ovdje u toliko interesantnija, što je
po svojoj površini veća (ima je kojih desetak hektara) nego ma gdje u
našemu Mediteranu. Osim toga i makija na ovom staništu pokazuje naročite
osobine- Ovdje naime nalazimo u makiji izvjesne vrste, koje ne
nalazimo drugdje u našem Mediteranu ili ih nalazimo veoma rijetko,
odnosno u vrlo maloj mjeri.


Čempresova je sastojina najbujnija uz morsku obalu; ekspozicija
južna; tu su i lapori i crvenica. Čempres je i ovdje piramidalne forme. Tu
i tamo nade se i po koji horizontalni primjerak.


* Vidio sam grede čempresove, koje su bile izložene i kiši i suncu. Mnogo su
ih napali i Buprestis i Merulius lacrymans. —Pisac .
362




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 27     <-- 27 -->        PDF

pima. Tu bogato dolazi pored drugih vrsta i planika (Arbutus unedo)
dajući svome staništu naročito obilježje izrazitoga Mediterana- Uostalom
izraziti mediteranski karakter vidi se ovdje i po tome, što ima mnogo
mogućnosti za uzgajanje narandža i limuna, koji se, i bez naročitih zaštitnih
mjera, dobro drže i zimi.


Ispitujući čempresove skupine u Čilipima našao sam tamo pored
čempresa ove vrste: Arbutus unedo, Erica verticillata, Mvrtus italica,
Phillyrea media, Juniperus oxycedrus, Laurus nobilis, Olea oleaster zatim
Pinus halepensis, Pinus pinea i vrlo mnogo Pinus maritima. Osim
toga dolazi ovdje Quercus lanuginosa, Pistacia terebinthus, Paliurus
Spina Christi pa Osyris alba, Calycotome infesta, Smilax, Asparagus,
Helichrysum, Ruscus aculeatus. Ovdje dolazi obilno Cistus a ima mnogo
i Rubus-a.


Slika 8. Čempres u Konavljima (Čilipi).
Foto: Dr. Baien.


Nije suvišno, držim, ako istaknem, da Pinus pinea, što ovdje dolazi,
potječe od jesenje sjetve, obavljene u mjesecu septembru. Ako se
sjetva ovoga bora izvrši s proljeća, redovno ne uspije, jer ga uništi suša.


Na ovim staništima pored izvrsnoga pomlađivanja čempresa prirodnim
putem dobro se pomlađuje iz sjemena i planika, pa svuda nalazimo
obilje i jednoga i drugoga podmlatka. To je sigurno najbolji znak,
da su na ovome staništu povoljne prilike i za čempres i za planiku.


Ovdje je vrlo obilan i vrijes pozemljuh (Erica verticillata). Lako je
zamijetiti, da je baš u obilju pozemljuha redovno i čempresov podmladak
obilan. Izgleda, da tu, u zoni Lauretuma, ovaj vrijes ima naročitu ulogu
u procesu prirodnoga pomlađivanja čempresa.


361




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Naročito je ovdje bogat podmladak na osojnoj strani poodraslih čem


presovih skupina. (Slika 7)


Ova skupina zaslužuje pažnju još iz jednog vrlo interesantnog raz


loga. Iako su sva starija stabla, koja se u ovom slu


čaju mogu nazvati matičnima, piramidalne forme,


medu podmlatkom nalazimo i po koji horizontalni


primjerak . Međutim treba istaći, da je njihov broj vrlo malen, upravo


iščezava prema broju piramidalnih.


Skupine na staništima u Župi dolaze vrlo često


sa hrastom meduncem (Quercus lanuginosa), koji


ovdje ulazi u makiju.


Ove čempresove skupine izgledaju vrlo zdrave, ali nisu mnogo ni


kljaštrene.


Slika 7. Kultura čempresa na crvenici u Župi sa alepsikim borom i prnjom.
Foto: Dr. Baien.


d) Stanište u Konavljima — Čilipi.


Obišao sam više čempresovih skupina, koje dolaze (kao i u Župi) i
na laporu i na crvenici i koje se vrlo dobro pomlađuju prirodnim putem
čineći familijarne skupine i podsjećajući na preborne sastojine. I ovdje
dolazi gotovo isključivo piramidalna forma. Međutim pod matičnim
stablima odnosno sa strane matičnih stabala nalazimo, ali i tu u
vrlo maloj mjeri, i po koji primjerak horizontalne forme. To je navelo
narod na tvrdnju, da se ponekad piramidalna forma »i zmetne
« u horizontalnu.


S obzirom na vrste drveća, u kojima dolazi čempres, treba istaći,
da ovdje nalazimo još jači, izrazitiji mediteranski karakter nego u Župi.
Naročito je interesantnija makija s donje strane Konavoske doline, u Olli—


360




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 25     <-- 25 -->        PDF

halepensis — zatim Pistacia terebinthus, Quercus cerris, Quercus lanuginosa,
Fraxinus ornus. Osim toga ovdje dolazi Helichrysum, Salvia
officinalis, Scrophularia, Spartium junceum, Smilax, Euphorbia Wulffenii,
Clematis, Coronilla emeroides, Ruscus aculeatus, Asparagus, Ephedra
carnpylopoda.


Prije svega treba istaći, da i ovdje dolazi gotovo isključivo pira midaln
a forma . Zemljište skoro svuda bogato pokrivaju pomenuti
elementi makije. S obzirom na činjenicu da čempres daje vrlo slabu prostirku,
prisustvo elemenata makije — jednako kao i prisustvo borova —
daje mogućnosti za održanje i popravljanje proizvodne sposobnosti zemljišta.
Ovdje je osobito važna uloga alepskoga bora. Stariji primjerci ove
vrste, koja se (kako znamo) redovno dobro grana, potiskuju i elemente
makije i čempres. No bor daje bogatu prostirku, a to je za
kulture čempresa i uopće za čempresove sastojine od osobite važnosti.


Slika 6. Pogled na skupine čempresa u Župi.
Foto: Dr. Baien.


Upada u oči na prvi pogled, da se na ovim staništima
čempres pomlađuje prirodnim putem vrlo dobro.
Pomenute karakteristične familijarne skupine daju sliku prebornih
skupina, a to je znak čestog i uspješnoga pomlađivanja.


Ovdje su interesantne i ručno podignute kulture čempresa.
Skupina na crvenici, na gotovo horizontalnom staništu, podignuta
ručno (sadnicama) poslije iskorišćavanja zemljišta za uzgajanje buhača,
u kojoj dolazi i alepski bor i po koji pinj, pokazuje vrlo interesantne osobine,
koje treba istaći. Tu se i čempres i alepski bor dobro pomlađuje
prirodnim putem. Obilan čempresov podmladak javlja se i izvan ograde.


359




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 24     <-- 24 -->        PDF

kultura čini na posjetioca vrlo dobar utisak. Na prvi pogled se čini, da
je piramidalna forma viša i vitkija. I jedna i druga forma ima dosta
češera.


Druga je starija kultura »Predolac«. I ovdje je sadnja izvedena na
tipičnom kršu, samo je tu jača prirodna vegetacija. Ekspozicija je južna,
obilna je t e r r a r o s s a. Kulturu, pored jedne i druge forme čempresa,
čini i ovdje alepski bor- I tu piramidalni čempres čini utisak, da je viši
od horizontalnog. Od prirodne vegetacije našao sam vrste Paliurus Spina
Christi, Juniperus oxycedrus, Juniperus macrocarpa, Phillyrea media,
Pistacia terebinthus, Rhamnus alaternus, Erica carnea. Tu dolazi i Osyris
alba, Ruscus aculeatus, Asparagus, Salvia.


Ovdje upada u oči, da se alepski bor mnogo razgranjuje i izgleda
daleko granatiji nego na drugim staništima. Razumljivo je, da alepski
bor često potiskuje čempres, naročito ako i prilike u visinskom priraštaju
daju za to mogućnosti.


Na ovom staništu našao sam samoniklog podmlatka alepskog bora,
dok čempresovog nisam našao. Pod borovima nije teško konstatovati
dosta obilnu prostirku, dok je ona pod čempresima dosta slaba ili je
uopće gotovo i nema.


Na putu od Metkovića preko Hutova, Ravnoga i Huma prema
Dubrovniku opaža se čempres pojedinačno na više mjesta. Razumije se,
on je i tu podignut ručno. Na tim staništima, kojima pojava čempresa
(i ako nije baš obilna) daje naročit izgled, upada u oči da medu prirodnom
florom zauzima vidno mjesto zelenika (Phillyrea). Ona je, čini se, ovdje
najjači floristički elemenat, koji nam može poslužiti, kako ćemo to i
kasnije istaći, kao indikator za staništa, na kojima se može čempres
ručno podignuti.


Još jedan momenat treba ovdje istaći. Od Uskoplja dalje prema
Gružu obilno se javlja Calycotome infesta i Erica verticillata — kapinika
i vrijes pozemljuh. To je znak, da se približava izrazito mediteransko
stanište.


c) Staništa u Župi Dubrovačkoj.


Tu sam obišao više skupina čempresa, koje dolaze i na laporu i na
crvenici i pokazuju mnogo zanimljivih osobina.


Čempres tu čini veoma karakteristične skupine, u kojima su izmiješani
razni debljinski i visinski razredi, a s time i razni razredi starosti.
Pored stabala visokih 20 i više metara dolazi redovno mnogo manjih,
a vrlo često i obilje podmlatka. Svaka skupina već na prvi pogled
pokazuje, da ima u njoj više generacija. Skupine prave utisak fami lijarnih
skupina u punom smislu riječi. Te markantne
osobine pokazuju skupine čempresa na staništima u Rijeci Dubrovačkoj,
pa kroz Župu sve tamo do Čilipa u Konavljima.


Ove skupine pokazuju sve znakove spontane
vegetacije. One se prije svega bogato prirodno
podmlađuju, daju dobar materijal i u određenom
postupku s njima otporne su protiv štetočini a.


Skupine čempresa u Župi dolaze sa vrstama Pistacia lentiscus,
Juniperus phoenicea, Juniperus oxycedrus, Paliurus Spina Christi, Myrtus
italica, Punica granatum, Celtis australis, Olea oleaster, Quercus ilex,
Ceratonia siliqua, Phillyrea, Laurus nobilis, Erica verticillata, Pinus


358




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 22     <-- 22 -->        PDF

noga značaja. Na mediteranskim je staništima prije svega vrlo jaka
insolacija- To je upravo jedna od najglavnijih osobina tih staništa. Istina,
mnoge se vrste brane naročitim uređajima u kori, pa se štetne posljedice
dadu barem donekle izbjeći. Sigurno je međutim, da krošnja gusta
do podnožja daje zaštitu pored ostaloga i protiv prejake ´insolacije. Napadaj
pomenutoga štetočinje upravo na onim dijelovima stabla, koji su
okresani odnosno zasječeni, gdje dakle nesmetani utjecaj insolacije dolazi
do punoga izražaja, a gdje je pored toga i stablo izranjeno, daje mnogo


Sliika 4. Pogled na sastojine na »Foto: Dr. Balcn.


razloga za zaključak, da je oštećivanje u vezi sa okresavanjem odnosno
zasijecanjem. Čempres kljaštre obično na podnožju, a i štete od B. cupressi
našao sam u najviše slučajeva do visine od 1% metra.


Inače B. cupressi rado napada i tuje- O tome sam se osvjedočio na
-Marjanu«, gdje je zbog napadaja toga štetočinje propalo mnogo tuja.
Čini se da ondje, gdje se blizu skupina čempresa nalaze tuje, ove stradavaju
najprije.


356




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 21     <-- 21 -->        PDF

posvema- U mnogo se slučajeva kod ove forme već od podnožja pored
glavnog terminalnog izbojka razvijaju i pobočni, pa stablo izgleda, kao
da se sastoji od više debala. Tu karakteristiku, da se naime razvija po
više samostalnih terminalnih odvjetaka, pokazuje piramidalna forma
često već od mladosti. Ako ne u prvoj, a ono u drugoj ili trećoj godini
opaža se to redovno potpuno jasno. Istina, grane i ogranci brzo zatvore
deblo, čempres je brzo posvema obučen, ali otvarajući mu krošnju lako
ćemo se osvjedočiti o pomenutoj činjenici. Međutim veći broj odvjetaka
ne smeta, a da piramidalni čempres ne poprimi svoju toliko izrazitu
formu, jer smještaj grana i ogranaka daje uslove za to.


Slika 3. Čempresi kod Gospe od Zdravlja kod Trogira.
Foto: Dr. Baien.


U blizini ove skupine čempresa, koja je podignuta ručno, dolaze
elementi makije odnosno elementi spontane mediteranske šume: Laurus
nobilis, Viburnum tinus, Coronilla emeroides, Phillvrea media, Quercus
ilex, Pistacia lentiscus. Osim toga tu dolazi Punica granatum, Ruscus
aculeatus, Paliurus Spina Christi; tu dolazi Asparagus i Smilax, a dolazi
mnogo i Euphorbia Wulfenii. Uz puteve dolazi obilno Lyceum europaeum.


Posmatrajući ovu skupinu, u kojoj su stabla razmjerno jakih dimenzija,
a kojih se starost cijeni, kako rekoh, na 80—100 godina, našao sam
da ima primjeraka i do 40 cm prsnoga promjera, a 20 više metara visine.


Nije teško konstatovati, da je ove čemprese silno zahvatio Buprestis
cupressi. Pri ispitivanju napadnutih debala pala mi je u oči činjenica,
da je ovaj štetočinja napao stabla, koja su bilo okresana bilo zasječena
bilo drugim načinom izranjena. U vezi ove činjenice treba imati
pred očima izvjesne pomenute karakteristike piramidalnoga čempresa,
koje se i ovdje jasno vide. On je po svojoj prirodi obučen do podnožja.
Zbog naročitih prilika u Mediteranu nije ova okolnost bez svoga zaseb


355




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 20     <-- 20 -->        PDF

horizontalna, a onda opet pojedina stabla, koja su slična sad jednoj sad
drugoj formi. Kod horizontalne forme odvajaju se grane od debla pod
uglorn od kojih 60°, pa i pod većim, a onda se vanjski ogranci tako razvijaju,
te grana izgleda, kao da je u horizontalnom položaju prema (Osi
debla. Kod piramidalne forme pak idu grane pod uglom od 30—45", a
onda se glavnoj osi grana ogranci tijesno priljubljuju zatvarajući deblo


354




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 19     <-- 19 -->        PDF

II.
GLAVNE OSOBINE POSJEĆENIH STANIŠTA I BILJNIH ZAJEDNICA.


Raznolikost, koja dolazi u sastavu naših mediteranskih šuma, javlja
se u dva glavna oblika: u broju vrsta s jedne i u odnosu između vrsta,
koje dolaze u zajednici, s druge strane. Što idemo više prema južnijim,
izrazito mediteranskim staništima, to je veći broj vrsta u šumi. Što su
staništa južnija i toplija, to je u prirodnoj šumi jasnije odvojena gornja
(redovno rjeđa) od donje (redovne vrlo guste) sastojine.


Čempres pripada među vrste, koje nisu vezane za najizrazitija
mediteranska staništa. On može činiti sastojine na našim najjužnijim, najtoplijim
staništima, ali ručno podignut dolazi i ondje, gdje se jedva osjećaju
tragovi od Mediterana-


Istina, ručno podignut, dolazi čempres vrlo često u čistim sastojinama.
No on je ipak izrazita vrsta za gornju sastojinu
u mediteranskoj šumi. Uzgojne osobine njegove traže što obilniju donju
sastojinu. Njezina se uloga ogleda prije svega u održavanju proizvodne
sposobnosti zemljišta.


Od mediteranskih vrsta, koje služe za proizvodnju tehničkoga
drveta, čempres je među najglavnijima. Raznolika uporabivost i dobra
svojstva njegova drveta daju mu mnogo prednosti, s kojima se druge
vrste u Mediteranu teško takmiče. Raznolikost staništa izaziva kod čempresa
izvjesne posljedice, koje su od naročite gospodarske važnosti.


U vezi toga mislim, da nije suvišno, ako već ovdje istaknem činjenicu,
da se čempres na jednim našim staništima (i sa strane matične
sastojine i pod njom, ako su uslovi podesni) odlično pomlađuje prirodnim
putem, naletom sjemena. Na drugim se pak, ma da i tu čempresove
kulture dobro napreduju, ili ne susrećemo s tom pojavom ili je ona
srazmjerno vrlo slaba. Tu se pomlađivanje sastojina može osigurati jedino
ručno. Vidi se to iz opažanja, koja ću ovdje iznijeti.


Da bih dao koliko toliko bližu sliku o staništima, navodim važnije
elemente, koji čine biljne zajednice, gdje dolazi čempres. U pogledu tih
biljnih zajednica napominjem, da sam u glavnom imao pred očima drvenaste
vrste, koje stvaraju makiju. Pri proučavanju čempresa, kao i u
drugim analognim slučajevima, podaci o vrstama pratilicama, koje su
rezultat stanišnih činilaca, mogu poslužiti kao osnova za ustanovljenje
indikatora, na temelju kojih se mogu stvarati zaključci, prije svega o
raznim šumsko-uzgojnim radovima.


Kako će se kulture čempresa kod nas vjerojatno sve više širiti,
floristički elementi sa staništa današnjih kultura kao i sa staništa spontanih
skupina čempresa mogu poslužiti pomenutoj svrsi.


Staništa, koja sam obišao, označio sam na priloženoj karti (slika 2).


a) Staništa u blizini Splita.


Kako sam napomenuo, obišao sam staništa kod Trogira i »Marjan
«. Skupina čempresa kod Gospe od Zdravlja blizu Trogira uzgojena je
u zasebnim prilikama, na zemljištu koje se mnogo razlikuje od drugih
zemljišta u okolici. Tu su čempresi na groblju. Starost čempresa cijeni
se na 80—100 godina. Sva stabla ne pokazuju potpuno jednaku formu,
pa nalazimo u jednom slučaju izrazito piramidalna, onda više ili manje


353




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 18     <-- 18 -->        PDF

gospodarska vrsta. On dolazi ili u čistim sastojinama ili u mješovitim, sa
raznim vrstama lišćara i četinara. Mnogo puta daje naročitu zaštitu protiv
vjetra dajući na taj način mogućnosti za poljoprivredne kulture, koje bi
se teško mogle održati bez te zaštite


Inače C. sempervirens dolazi u Mediteranu u dvije glavne forme,
koje susrećemo i na našim staništima. Habitus daje glavnu vidljivu podlogu
za njihovo razlikovanje.29 To su ove dvije forme: a) Cupressus sempervirens
var. stricta Ait. (C. pyramidalis Targ.-Tozz.; C. fastigiata DC;


C. sempervirens var. pyramidalis Nyman; C. sempervirens fastigiata
Mart.). Engl.: Upright Roman Cypress; franc. Cypres pyramidal.
To je piramidalna forma čempresa; krošnja mu je izgrađena u karakterističnoj
piramidalnoj formi ili u formi stupa- P a v a r i misli, da to
nije tipična forma, koja bi najčešće dolazila u prirodnim čempresovim
šumama u Mediteranu. On tvrdi, da je na prirodnim čempresovim staništima
ova forma najrjeđa.30 U svakom slučaju možemo kazati, da je piramidalna
forma naročito mnogo raširena, vjerojatno zbog svoje ljepote i
interesantnosti. U svim mediteranskim zemljama mnogo se sadi na grobljima
i smatra se simbolom žalosti i tuge. Na mnogim grobljima u Mediteranu
nalazimo ponekad čitave gajeve; mnoga stabla imaju i srazmjerno
vrlo velike dimenzije.


b) Cupressus sempervirens var. horizontalis Gord. Pin. (Cupressus
sempervirens L; Cupressus horizontalis Mili, Cupressus patula Spadoni;
Cupressus expansa Targ. Tozz; Cupressus orientalis hort; Cupressus
Tournefortii hört.). Engl. Horizontal Roman Cypress; franc: Cypres
horizontal.


Horizontalna forma čempresa drži se da je na mediteranskim staništima
spontana; u čempresovim šumama Perzije, Male Azije, Cipra,
Roda i Kirenaike u prevagi je.31 Konto s navodi, da horizontalna forma
dolazi spontano na Kreti, na Samosu i južnije od Patrasa na Panahaiku.3*


Krošnja daje glavnu osnovicu za razlikovanja ovih dviju forma. No
ima autora, koji tvrde, da se ove dvije forme razlikuju i po veličini i po
obliku češera.33 Na osnovu vlastitih opažanja mogu kazati, da jedna i
druga forma ima raznovrsnih češera i da prema tome izgleda, da to ne
može dati dovoljno osnova za njihovo razlikovanje. U vezi toga svakako
je najodlučniji habitus, koji već na prvi pogled daje dovoljno razloga za
razlikovanje jedne forme od druge.


Detaljnije posmatrajući razvijena stabla i jedne i druge forme možemo
lako uočiti ove osobine: Kod piramidalne forme deblo je redovno
sasvim sakriveno, do podnožja obučeno u grane. Grane su okratke, u .
njima su ponekad pored glavnog debla sakrivena i dva i tri sporedna.
Kod horizontalne forme naprotiv deblo je jasno istaknuto, redovno se ne
dijeli od podnožja pa do kite, te je jasno izgrađeno i odvojeno od grana.
Osim toga se kod horizontalnog čempresa odvajaju grane od debla ponekad
gotovo pod pravim uglom. Habitus mu je često sličan habitusu jele.


29 Beissner-Fitschen , Nadelholzkunde, Dritte Auflage, Berlin 1930.
30 V. op. c. pod 19.
31 V. op. c. pod 19.
32 P. Kontos, La distribution des Forets en Grece, Silva Mediterranea V.


Firenze 1930.
33 V. op. c. pod 7.


352




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 17     <-- 17 -->        PDF

i


izmijenio prvobitne odnose u velikoj mjeri- Ali i pored svega toga biće
razmatranje socioloških elemenata u prirodnim formacijama važan pomagač
za ocjenu naših današnjih, a onda i novih staništa, koja ćemo
davati čempresu.


H o 1 m b o e iznosi redovne čempresove komenzale na Kipru: P.
halepensis, Arbutus Andrachne, Pistacia terebinthus, Olea europea, Ouercus
coccifera. Sve su to vrste, koje su inače karakteristične za poodmaklo
regresivno stanje.25


Rube l nam iznosi podatke za staništa na Kreti.26 Prirodne čempresove
šume na Kreti, na vapnencu, sastoje se od vrste Cupressus sempervirens
var. horizontalis. C. sempervirens var. pyramidalis, koja se samo
rijetko javlja, smatra se mutacijom.


Stabla horizontalne forme na Kreti po svome habitusu mnogo su
slična jeli odnosno boru. Gdje je pun obrast i gust sklop, nema gotovo
nikakovih elemenata donje sastojine. Gdje je sklop slabiji, dolaze pod
glavnom sastojinom ove vrste: Phlomis fruticosa, Salvia triloba, Thymus
capitatus, Asphodeline lutea, Asphodelus microcarpus, Asparagus acutifolius,
Ceratonia siliqua, Euphorbia acanthothamnos, Orchis quadripunctatus,
Osyris alba, Olea europea oleaster, Urginea maritima.


Čempres se na Kreti penje do 1.500 m nadmorske visine. Niže položaje
zauzima poglavito alepski bor, a čempres tu dolazi utrešen; idući
na više od 500 m nadmorske visine, čempres dolazi sve više


Čempres i alepski bor vrlo su česti u smjesi, a nuzgredna im je
sastojina poglavito Cistus sp., Phomis fruticosa i Ouercus coccifera.


Gdje čempres na tim staništima nije na udaru čovjeka, dosegne
20—30 m visine, opseg mu je do 8 m, što znači da mu je promjer preko
2,5 m.


Jedan i drugi autor ističe, da čempres ne daje prostirke.
Na Kirenaici dolazi čempres u makiji, u kojoj prevladuje Arbutus
unedo i Myrtus communis odnosno u kojoj mnogo dolazi Pistacia lentiscus.
Tu ponegdje dolazi i na goloj stijeni, veoma je skromnih dimenzija,
a stabla su već od podnožja granata. Na tom su staništu skupine
čempresa redovno vrlo prorijeđene, upravo degradirane- U uvalama i
dolinama slika je bolja: ponekad dosegnu pojedina stabla visinu od
30—35 m.27
Sličnu sliku degradiranosti pokazuje čempres u Tunisu i u Maroku.
Izuzetak čine i tu staništa u dolinama i u uvalama.28
Na jugu Francuske i na brojnim talijanskim staništima dolazi čempres
kultiviran obilno. Ali ni tu mu nisu skupine svuda od naročite"
šumsko-gospodarske važnosti, jer ga nalazimo najčešće na grobljima i
oko crkvi. To je uostalom, možemo kazati, pravilo u čitavom Mediteranu,
a naročito to vrijedi za piramidalnu formu.
Međutim u Francuskoj kao i u drugim krajevima Mediterana, a naročito
u Italiji zauzima čempres staništa sve više kao izrazita šumsko


25 J. Hol m boe, Studies on the végétation of Cyprus, Bergen, 1914.
26 V. op. c. pod 14.
27 V. op. c. pod 7.
28 Dtto.


351




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 16     <-- 16 -->        PDF

svoju pravu domovinu. U vezi toga i zovu ga strani botaničari talijanskim


čempresom.


Mnogi istraživači drže, da je prvobitno stanovište čempresa Himalaja
odnosno visoravan Irana. Odatle je navodno migracijama prenesen
na jednu i na drugu stranu Mediterana sve do Atlantika. Na taj je lačin
zeuzeo čitav Mediteran.20


Danas čempresove skupine u Mediteranu pokazuju izvjesne zajedničke
osobine. Najčešće su na vrlo malim površinama, rijetko zauzimaju
suvisla, prostrana staništa. Ni po svome prostranstvu, a ni po postupku,
koji se u gospodarenju primjenjuje na njima, te skupine redovno ne pokazuju
običajne karakteristike šume- One su na mediteranskim staništima
danas najčešće ispresijecane sa poljoprivrednim kulturama, vrlo često sa
vinogradima, sa obrađenim zemljištima, pa i sa ljudskim naseljima. Vrlo
često dolaze skupine čempresa samo uz naselja.


Istraživači čempresa slažu se u tome, da je on u Mediteranu bio
negda rašireniji nego danas. Prema tome današnja akcija za proširenje
njegovo na mediteranskim staništima ima za cilj, barem u izvjesnoj mjeri,
da ga vrati na negdašnji položaj, koji je izgubio utjecajem čovjeka.21


T e o k r i t je negda slavio čempresove i lovorove šume na Etni,
kojih danas nema.22


Ako polazimo od pretpostavke, da je Mediteran zaista prastara domovina
čempresa, onda su današnja spontana nalazišta samo tragovi
negdanjih prostranih sastojina. A to nam je i sigurna osnovica za
daljnji rad.


Prema M a y r o v i m navodima čempresi pripadaju području zimzelenih
hrastova i toplijem području kestena.23,24 Prema tome bi područje
čempresa zahvatilo zimzelenu zonu, a onda i dobar dio zone mješovitih
lišćara. Uzevši međutim, da su spontana staništa čempresa kod nas
samo staništa u strogom Lauretum-u (okolica Dubrovnika, južne strane
Pelješca), pa imajući pred očima da kod nas kesten zalazi u Lauretum
samo u Boki Kotorskoj (Stoliv kod Prčnja i Erceg-Novi) moglo bi se tu
govoriti o dodiru staništa tih dviju vrsta. Staništa toplijega Castanetuma
daju mogućnosti za ručno podizanje čempresovih kultura.


Biologija čempresa na spontanim staništima u Mediteranu kao i
ondje, gdje je udomaćen, pokazuje interesantne osobine. Proučavanje tih
osobina daće nam podlogu za upoznavanje čempresa i na drugim staništima,
a onda i za donošenje odluka o uzgajanju ove vrste uopće.


Prije svega je od interesa analiza socioloških elemenata u prirodnim
formacijama. Istina je, treba imati pred očima činjenicu, da današnji
sociološki odnosi u prirodnim čempresovim skupinama u Mediteranu nisu
onakovi, da bismo ih mogli smatrati normalnima. Utjecajem čovjeka u
toku vremena oni su se izmijenili. Ovo je u toliko vjerojatnije, što se tu
radi o staništima starodrevne civilizacije i gdje je način života sigurno


V. Oip. c. ;pod 7.
V. op. c. pod 7.
V. op. c. pod 19.
H. Ma y r, Waldbau auf naturgesetzlicher Grundlage, Berlin, 1909.
H. M a y r, Fremdländische Wald — und Parkbäume für Europa, Berlin 1906.
350




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Čempres ne dolazi na velikim otocima Tihog Oceana. Ne nalazimo
ga niti na istoku Sjeverne Amerike. Tu ga zamjenjuje Chamaecyparis,
vrsta koja se po biološkim uslovima bitno razlikuje od čempresa.


U Mediteranu dolazi Cupressus sempervirens i Cupressus Dupreziana.
Ova je druga vrsta na izumiranju ili je već i izumrla, tako da
preostaje samo C. sempervirens, koji dolazi i na našim staništima.


U himalajskoj skupini nalazimo C. chasmeriana i C. torulosa.
Kinesku skupinu čine C. Duclouxiana i C. funebris Endl.
Na sjeveroameričkim staništima nalazimo više vrsta. U Meksiku


dolazi C. lusitanica, u Arizoni C. Arizonica, u Kaliforniji C. macrocarpa,


C. Goveniana i C. Macnabiana.
Zbog naših staništa najviše nas interesuje C. sempervirens. Ova
vrsta dolazi kod nas od davnih vremena, ukoliko nije ponegdje i sastavni
dio naše flore, jer je možemo smatrati negdje i kao spontanu. U ostalom
ovu vrstu čempresa kao spontanu na istočnim staništima Mediterana
smatraju mnogi istraživači: Camus, Riki i, Eig, Maugini, Trabut,
Maire, Rubel, Beauveri e.8"15


H e g i drži, da je ovaj čempres u Dalmaciji potpuno udomaćen.1"
Fitosociološke prilike, pa i obilno prirodno pomlađivanje na našim izvjesnim
staništima dali su vjerojatno povoda za ovakovo zaključivanje Hegijevo.
U pogledu toga, da je čempres domaći na istočnim staništima Mediterana,
ističem prije svega istraživanja A. Camus-a . U pogledu C. horizontalis
kaže ovaj autor, da su u Maloj Aziji, Perziji, Bitiniji, Siriji i na
otoku Kreti njegova staništa sve do 900 m nadmorske visine. Na Cipru
dosiže on na sjevernim ekspozicijama 1.000 m, stabla su mu tu visoka
U—12 m. Čempres tu ne daje nikakova povoda, da ga ne bismo smatrali
domaćom, spontanom vrstom.17 Za staništa na Kreti daje slična opažanja
Riki i.18


Da je čempres od davnina, a vjerojatno i spontan, u Grčkoj i u Italiji,
pa možda i u drugim krajevima Mediterana, govore navedena istraživanja
Rubel a, Beauverie-a i drugih. P a v a r i napominje staništa
u Toskani, gdje je čempres spontan.19 On ističe, da je u Italiji posljednje
spontano zapadno stanište čempresa u Evropi, gdje on nalazi


8 A. Camus, Les Cypres, Encyclopédie économique de Sylviculture, III. Paris


1914.
9 Rikli , Kreta u. Sizilien, Vegetationsbilder, XIII. 1915.
10 A. E i g, Les éléments et les groupes phytogéographique auxiliaires dans la


flore palestinienne, Berlin — Dahlem 1931.
11 A. Maugini , Appunti sulla vegetazione délia Cirenaica e sulla sua utilizazione
agraria, Firenze 1921.
12 L. T r a b u t, Le cypres (Cupressus sempervirens) spontané en Tunisie, Bull,
de la Soc. Bot. de France, 1906.
13 R. Maire , Contribution a l´étude de la flore de l´Afrique du Nord, Bull. de.


la Soc. d´Hist. Nat. de l´Afrique du Nord, 1929.
14 E. Rubel , Pflanzengesellschaften der Erde, Bern-Berlin 1930.
18 J. Beauver i e, Les gymnospermes vivantes et fossiles, Lyon, 1933.
16 Hegi, Illustrierte Flora von Mittel-Europa, I. München.
17 V. op. c. pod 8.
18 V. op. c. pod 9.
19 A. P a vari , Il cipresso, L´Alpe, 1931, IX.


349




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 14     <-- 14 -->        PDF

348




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Kaošto ćemo vidjeti, ne samo odnos ove vrste prema klimatskim
činiocima i prema zemljištu, već i količina materijala, što ga ona može
dati, pa napokon i sam kvalitet njenog drveta daje puno opravdanih
razloga, da je istaknemo kao vrstu, kojoj treba na staništima Mediterana
obratiti punu pažnju. Za to govore i indirektne koristi, što ih čempres
daje.


Istražujući prilike, u kojima je čempres kultiviran kod nas, a istražujući
i rezultate toga kultiviranja kao i staništa, gdje je posve udomaćen,
obišao sam:


I. Okolinu Splita i Kaštela do Trogira, 2. okolinu Metkovića, 3. okolinu
Dubrovnika — Župu i Konavlje, 4. Pelješac — okolinu Orebića i
5. Korčulu — bliža staništa, a naročito stare čemprese kod sv. Antuna.
I ako ova staništa poznajem u dobroj mjeri već otprije, u drugoj
polovici februara ove godine obišao sam ih ponova.
Razumljivo je, da ovim radom nisu ni izdaleka obuhvaćena sva
naša staništa, na kojima ova vrsta dolazi danas. Možemo kazati, da
manje skupine, a najčešće samo pojedine primjerke, nalazimo duž čitave
naše obale. Qlavna, ali ni tu baš obilna staništa čempresa dolaze uz
more, poglavito južnije od Šibenika. Ima ga i na otocima. Ponekad dolazi


dosta obilno i lijepo razvijen u kulturama raznih četinara ili u samostalnim
skupinama ili utrešen u makiji. Izvjesna staništa čempresa na sjevernim
dijelovima Hrvatskog Primorja navodi R o s s i." Čempres dolazi kultiviran
i dosta daleko u kontinentu, što u svakom slučaju povećava njegovu
važnost pri podizanju kultura.


Da bi izlaganja bila što potpunija, ovaj će prilog obuhvatiti ove
dijelove:


I. opće napomene o čempresu,
II. glavne osobine staništa i biljnih zajednica, koje sam posjetio,
III. šumsko-gospodarske osobine čempresa,
IV. zaključak.
I.
OPĆE NAPOMENE O ČEMPRESU.


Prirodna su staništa čempresa na sjevernom dijelu zemaljske kugle
i to samo u umjerenom pojasu. A ni tu nisu baš prostrana. Nalazimo ih u
Sjevernoj Americi (Arizona, Kalifornija, Meksiko), u Mediteranu i u Aziji.
U vezi toga imamo četiri skupine čempresa:7 1. mediteransku, 2. himalajsku,
3. kinesku, 4. arizonsko-kalifornijsku.


Prirodna staništa čempresa vezana su često za staništa izvjesnih
vrsta jela, s kojima se on dosta podudara ne samo u pogledu geografskoga
rasprostiranja nego i u pogledu biološkom. Tako na izvjesnim mediteranskim
staništima pored čempresa dolazi Abies cilicica var. cephalonica,
Abies pinsapo i Abies numidica; na američkim staništima dolaz; Abies
arizonica i Abies religiosa.


6 Ros´si, Pregled flore Hrvatskoga Primorja, Prirodoslovna istraživanja Kraljevine
Jugoslavije. Izdanje Jug. Akademije znanosti i umjetnosti, Sv. 17. Zagreb 1930.


7 A. J aube rt, P. A. B u roll et, Biologie et rôle forestier des cypres, Revue
des Eaux et Forets, 1934. No. 2~A.


347




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Navedeni momenti toliko su važni, te sam smatrao potrebnim da ih
istaknem i na ovom mjestu. Međutim poznavanje naših mediteranskih
šuma ni izdaleka nije iscrpljeno sa navodima u pomenutim publikacijama.
Nisu ondje detaljnije obuhvaćene ni sve vrste drveća, koje kod nas čine
mediteransku šumu, a nisu detaljnije izneseni ni mnogi specijalni zadaci,
kojima ima služiti šuma u Mediteranu i kojima treba podesiti šumsko
gospodarstvo i u pogledu izbora vrsta drveća i u pogledu strukture sastojine,
a onda i u pogledu postupka sa sastojinama.


I ako se na prvi pogled čini, da Mediteran ima svuda gotovo podjednake
stanišne i gospodarske osobine, prema kojima bi i zadaci šume
i šumskoga gospodarstva imali biti više ili manje istovjetni, ipak prilike
na raznim lokalitetima nisu ni tu podjednake. Tu sam činjenicu nastojao
istaći već i u pomenutim svojim radovima. Skretao sam pažnju da u
našem Mediteranu, kao malo gdje, i geografski položaj i konfiguracija
terena u vezi sa klimatskim i edafskim činiocima dovodi vrlo brzo da
posvemašnje izmjene u pogledu vrsta drveća.3


Klimatski činioci daju prije svega sigurnu osnovicu za razmatranje
ovoga pitanja, a onda i najjači dokaz da su tvrdnje, koje sam iznio,
tačne. U vezi toga javljaju se i razni zadaci, o kojima treba voditi računa
i pri uzgajanju šuma i pri postupanju sa podignutom sastojinom. Dovodeći
šumu s jedne strane u vezu sa stanišnim činiocima, jer je ona u stvari
njihov rezultat, a s druge sa životom i potrebama naroda, njezina će
uloga biti veoma raznolika. Upravo ovdje nisu samo izravn e ko risti
, koje daje šuma, uvijek najvažnije. Mnogo su puta neizravn e
korist i daleko veće, pa je u vezi toga i preča potreba, da se one zadovolje.
Otuda je potrebno i jače interesovanje za razne vrste, koje mogu
uspijevati na mediteranskim staništima, a kojima prije nije obracana veća
pažnja; otuda dolaze nastojanja, da se dublje upoznaju rezultati dosadan
jega rada u raznim pravcim; otuda dolazi i traženje puteva i načina,
kako da se uzgoji šuma na zemljištima, gdje je sada nema, a gdje je ne
može zamijeniti niti koja druga vrsta biljne proizvodnje.


Nastavljajući rad oko istraživanja vrsta drveća i njihovih osobina
na našim mediteranskim staništima, a onda nastavljajući proučavanja
naših mediteranskih šuma uopće — iznijeću ovdje daljnje rezultate toga
rada kao prilog za proučavanje i poznavanje čempresa
i njegovih sastojina.


Govoreći o mediteranskoj šumi na otoku Mljetu nisam spominjao
čempres. To je bilo zbog toga, što ga ondje nema, pa o njemu nisam
ni mogao donijeti podatke u tome radu.4


Govoreći o problemu pošumljavanja gologa Krša napomenuo sam
čempres kao jednu od vrsta, koje dolaze u obzir pri podizanju šuma
ručnim putem. Detaljnije mu nisam na tom mjestu obraćao pažnje, jer bi
to prelazilo okvir zadataka, koje sam postavio u toj publikaciji.5


U ovom ću radu nastojati da unesem više svjetlosti u pitanje o
čempresu kao o vrsti, koja treba da u našem šumskom gospodarstvu,
specijalno u izrazitom Mediteranu, zauzme daleko više mjesta nego
dosada.


3 V. op. C. pod 1.
4 V. op. c. pod 2.
5 V. op. c. pod 1.


346




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Dr. JOSIP BALEN (ZEMUN):


DRUGI PRILOG POZNAVANJU NAŠIH
MEDITERANSKIH ŠUMA


(DEUXIEME CONTRIBUTION A LA CONNAISSANCE DE NOS
FORETS MÉDITERRANÉNNES)


UVOD.


U svojim ranijim radovima osvrnuo sam se na izvjesne osobine naših
mediteranskih šuma. Pri tom sam imao pred očima s jedne strane
podizanje novih sastojina na našim mediteranskim golijetima, a s druge
strane osobine, koje imaju te šume u biljno-geografskom i u gospodarskom
pogledu na jednom od najizrazitijih naših mediteranskih staništa,
na otoku Mljetu.1´2


Iznesena opažana o šumi na Mljetu mogu služiti kao podloga za
proučavanja i na drugim našim analognim staništima, na kojima dolaze
iste vrste drveća. Ta opažanja možda mogu dati u izvjesnoj mjeri i osnovicu
za vođenje šumskoga gospodarstva u našem Mediteranu. Jer kao
izrazito mediteransko stanište daje otok Mljet na velikom dijelu svoga
teritorija zaista mnogo elemenata za proučavanje mediteranske šume.


I obilje vrsta drveća i pomlađivanje i iskorišćavanje glavnih i sporednih
šumskih prihoda u Mediteranu je vrlo interesantno uopće, a naročito
za stručnoga čovjeka. Ta interesantnost dolazi u prvom redu do
izražaja, kad se uporede rezultati proizvodnje na raznim kontinentalnim
šumskim staništima sa rezultatima, koje daje ovo stanište.


Šuma na Mljetu i njezina veza sa narodnim životom daje dovoljno
razloga dolasku do uvjerenja, da je tu šumsko gospodarstvo u mnogome
najuže povezano sa narodnim životom, a napose sa poljoprivredom. Ta
je povezanost jača nego na drugim našim staništima, dalje od Mediterana.


Mediteransko šumsko gospodarstvo čini zaseban dio našega šumarstva
i po trajanju ophođenja, naročito za lišćare, i po svojim proizvodima
i po odnosu prema poljoprivrednim kulturama.


Šuma u Mediteranu ima pored ostalih i ove dvije osobine: ona je
redovno orijetka u etaži glavne sastojine, što znači da se mora obratiti
pažnja donjoj, prizemnoj sastojini. Tu osobinu imaju šume na staništima,
koja su ili stepska ili su po klimatskim činiocima blizu stepskima. Osim
toga se šuma u Mediteranu javlja vrlo često na malim površinama, u
skupinama ili je isprepletena sa poljoprivrednim kulturama. Ni u tom
slučaju nema ona malo značenje za narodni život. Šta više — te se skupine
vrlo često ne mogu ukloniti bez jačih posljedica štetnih za odvijanje
narodnog života.


1 . a 1 e o, Naš goli Krš, Zagreb 1931.


2 B a 1 e n, Prilog poznavanju naših mediteranskih šuma, Š. L. 1935.


Primjetba: Ministarstvu šuma i rudnika, koje me je pomoglo da obiđem izvjesna
naša mediteranska staništa, izrazujem i na ovom mjestu svoju zahvalnost. — Pisac.


345




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Posmatrajući čiste skupine čempresa kod Trogira, pa onda sastojine
na »Marjanu«, gdje je on miješan najviše sa alepskim borom, izgleda da
se sporo čisti od grana i piramidalna i horizontalna forma. Naročito treba
istaći, da se forma horizontalna i u sklopu jasno razlikuje, pokazujući da
je sasvim nezavisna od utjecaja sklopa, jer i u sklopu zadržava svoj
karakteristični habitus.


Ni na staništu kod Trogira ni na »Marjanu« nema mnogo podmlatka,
a da bi se moglo govoriti o njegovom šumsko-gospodarskom značenju.
U mješovitim sastojinama na »Marjanu«, gdje je čempres na izrazitom
Kršu, nema pod njim prostirke. Prostirka je pod
borovima.


b) Staništa u okolini Metkovića.


U okolini Metkovića uzeo sam u proučavanje dvije kulture. Prvo je
kultura »B o b a 1 j«. Ona je podignuta na tipičnom golom Kršu godine
1926/27. Ekspozicija istočna i jugoistočna. Na površini ima dosta mrtvoga
kamenja. Inače su slojevi vapnenca najviše okomiti. Obilna je terr a


::,..... --.


Slika 5. Kultura »Bobalj « kod Metkovića.
Foto: Dr. Baien.


r o s s a. Od vegetacije, koja je ovdje spontana, mnogo dolaze naročito
vrste Salvia officinalis i Paliurus Spina Christi.
Ova se kultura sastoji od vrsta Cupressus sempervirens var. pyramidalis
i Cupressus sempervirens var. horizontalis. Tu i tamo sađen je


P. halepensis, tako te ima čempresa oko 0.8, a bora 0.2. Kultura je prema
autentičnim podacima izvedena sa jednogodišnjim sadnicama. Danas
357




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Surovost klime, kojoj je uzrokom upravo vjetar, može ublaživati
u velikoj mjeri zaštitni plašt. A tu čempres može imati i na našim staništima
prvoklasnu ulogu.


Sadanje skupine čempresa upravo u okolini Dubrovnika pokazuju,
da one daju zaštitu i ljudskim naseljima i obrađenim zemljištima. Z aštitu
od vjetra treba osigurati na mediteranskim
staništima i šumskoj proizvodnji.


Puštam iz vida oštećivanja, kakva pričinja vjetar na prostranim
šumskim područjima javljajući se brzinom, koja često prelazi 30 m u
sekundi, i iskorijenjujući mnogo puta šumu na stotinama, pa i hiljadama
ha. Štete od vjetra na mediteranskim staništima, gdje je šuma rijetko
kada prostrana, javljaju se u drugom pravcu.


Najčešće je prejako isušivanje zemljišta. Izaziva ga
redovno južnjak — već pomenuti »suhi gräd«. A od toga onda mnogo
stradavaju i starije kulture.


Vrlo je često i odnošenje gornjega sloja, osobito poslije
golomraziče ili sriži na golijetima mediteranskim- Na nezaštićenim staništima
ogoli vjetar sadnice i u rasadniku i u kulturama. Vrlo se često
zbog mehaničkog djelovanja vjetra stvara oko biljke lijevak. Dolazi žilje
na površinu i daje se mnogo mogućnosti za gubljenje vlage, pa onda i
za sve posljedice, koje dolaze od toga.


Odnošenje zemljišta i pravljenje lijevka vezano je najviše sa vjetrom
N E kvatranta — sa burom.


Hladna zračna struja (bura) uzrokom je i čestim mrazovima. Osim
golomraziče (sriži) javljaju se kao česte posljedice bure i kasn i mra z
o v i.


U vezi navedenoga treba i u šumskom gospodarstvu Mediterana
primijeniti zaštitne mjere. Protiv zimskih vjetrova (bure) treba zaštititi
mlade biljke i u rasadniku i u kulturama; u drugo doba godine treba
pružiti zaštitu poglavito protiv južnjaka.


Vrste napomenute kao podesne za podizanje zaštitnoga plašta


zbog zaštite poljoprivrednih kultura dolaze u obzir i ovdje. Medu njima


zauzima čempres jedno od najvažnijih mjesta. Cempresove sastojine ili


manje skupine podignute za zaštitu drugih sastojina odnosno za zaštitu


drugih kultura treba naročito paziti.


U vezi sa stvaranjem zaštitnoga plašta neće, držim, biti suvišno,


ako ovdje podsjetim i na potrebne zakonske odredbe u tom pogledu.


Stojeći na stanovištu, da je baš davanje pune zaštite protiv vjetra od


naročitoga utjecaja za sve kulture, potrebn o bi bilo, das c uvo


đenje sistema zaštitnih mjera pomoću zaštitnoga


plašta normira i zakonskim odredbama. Naročito vrijedi


taj princip za Mediteran.


Naš Zakon o šumama od 1. XII. 1929. govori u §-u 28- o za


štitnom pojasu dajući mogućnosti za osiguranje mjera u sastojini, koja


dolazi pod sječu, da ne bi stradala od vjetra susjedna sastojina, koja


ostaje. Za naše prilike i potrebe, sjecijalno u Mediteranu, mnogo je


važniji § 92. toga zakona.


Od stranih zakona zaslužuje pažnju mađarski zakon XIX iz


1923. godine o šumi i pošumljivanju u Mađarskoj ravnici, je r sadrž i


371




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 38     <-- 38 -->        PDF

mnogo detaljnih odredaba, koje se odnose na stvaranje
i održavanje zaštitnoga plašt a.iS


Interesantan je i talijanski kraljevski dekret No 215
od 13. februara 1933. Govoreći o sveopćim melioracijama sadrži on medu
ostalima i ovo:44


Učvršćivanje živih pijeskova i podizanje zaštitnih plašteva sadnjom
stabala pripada u nadležnost države, u koliko je to potrebno za postignuće
općih ciljeva, kojima služe melioracije.


Podizanje zaštitnih plašteva na našim staništima
specijalno od čempresa treba da bude najuže
povezano sa melioracionim radovima na golijetima
u Mediteranu . Po potrebi treba to normirati i zasebnim zakonskim
odredbama.


Slika 12. Cempresova kultura u Sinju.
Foto: Ing. Marčić.


Kao izrazita mediteranska vrsta čempres mnogo doprinosi estetici
primorskih krajeva. Naročito je pogodna kombinacija njegova sa lišćarima
(česmina) pa sa drugim raznim četinarima (pinj, alepski bor, cedar).
Ne može se ni zamisliti ljepota Primorja bez vegetacije, koja odgovara
primorskim staništima. Naša domaća flora je toliko interesantna,
da je rijetko kada može zamijeniti koja strana vrsta, koja ti se s njome
u ljepoti mogla takmičiti. Čempres sa česminom i pinjom rijetko kada
neće zadovoljiti i najistančaniji ukus- Za to pri stvaranju nasada, koji
imaju za cilj da pomognu ljepoti naših primorskih krajeva, a koji onda
imaju da privuku i zadrže stranca na našoj obali, treba obratiti pažnju


43 Loi XIX. de 1923. sur la plantation de forets etc. V. o. c. pod 39.
44 V. o. c. pod 39.


372




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Stanište u Metkoviću (»Predolac«)


Stablo br. 4 (si 48—56)


Diagram visinske linije piramidalnog čempresa pokazuje, da je visinski
priraštaj bio intenzivniji od jedanaeste do šestnaeste godine. U
jedanaestoj godini je visina iznosila 3 m, a u šestnaestoj 5 m; u dvadeset
četvrtoj nešto preko 6 m. Maksimalni tekući visinski priraštaj bio je
između desete i petnaeste godine (ispod 0.4 m), a maksimalni prosječni
visinski priraštaj u petnaestoj godini (oko 0-3 m).


Diagrami debljinske linije i debljinskog priraštaja, površinske linije
i površinskoga priraštaja kao i zapreminske linije i zapreminskoga priraštaja
pokazuju i ovdje srazmjerno malu drvnu proizvodnju.


..*,6...


SI. 48. Piramidalni čempres (Predolac).
Uzdužni presjek. Razmjer za visinu:
2 cm = lm, za debljinu: 0,5 cm = 1,0 cm.


397




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Stablo br. 2 (si. 30—38)


Diagrami visina pokazuju do pete godine analogan tok kao i kod
piramidalnoga čempresa, ali onda ovaj nešto zaostaje, tako da u sedmoj
godini dostigne visinu oko 2 m, a u dvanajstoj godini oko 3.30 m.


Diagrami debljinske linije i debljinskoga priraštaja, te površinske
linije i površinskoga priraštaja ne pokazuju većih razlika, upoređeni sa
podacima o piramidalnom čempresu. S obzirom na veću visinu piramidalnoga
čemresa diagram zapreminske linije i zapreminskog priraštaja
pokazuje slabiju proizvodnju nego kod piramidalne forme (slike 21—29)


m.
3,Sc JAO


3,oo žLL


i.iO ljio


0,30


SI. 30. Horizontalni čempres (Bobalj). Uzdužni
presjek. Razmjer za visinu; 2 cm = lm ;
za debljinu 0,5 cm = 1 cm.


m


f T 1 1 1


1 ^


Ô


\^^


-


Z


4


f 1 . \ 1 1 1 J 1


Ä" iO i 2


god.


SI. 31. Horizontalni čempres (Bobalj). Visinska linija.


391




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 58     <-- 58 -->        PDF

cm


i


l i


.


i


s .> /. pQ<2


SI. 32. Horizontalni čempres (Bobalj).
Diagram visinskoga priraštaja: a = tekući; SI. 33. Horizontalni čempres (Bobalj).
b) = prosječni. Diagram debljinske linije na v = 1,30 m.


2


m


i 1


QOOQ&


i /


....


*


> (A


0,3


>e


.<*


** .,...2


/
Ol V.


fz


c
S 10 12 gad. s *o-90i i.


SI. 34. Horizontalni čempres (Bobalj).
Diagram debljinskoga priraštaja na v = 1,30 m. Si. 35. Horizontalni čempres (Bobalj).
a = tekući; b = prosječni. " Površinska linija na v = 1,30 m.


392




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 59     <-- 59 -->        PDF

SI. 36. Horizontalni čemipres (Bobalj)
Diagram površinskoga priraštaja na v = 1,80 m. si. 37. Horizontalni čempres (Bobalj). Zapreminska
a = tekući, b = prosječni. linija.


SI. 38. Horizontalni čempres (Bobalj).
Diagram zaprerninskoga priraštaja: a = tekući,
b = prosječni.


393




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 39     <-- 39 -->        PDF

i čempresu. U južnom suncu, u društvu sa drugim vrstama domaće flore,
iznad najljepših predstavnika makije (planika, veliki vrijes, lempirika,
lovor), tu i tamo pored skupina, koje čini velika mlječika (Euphorbia
dendroides), čempres će nesumnjivo mnogo doprinositi ljepoti primorskih
krajeva, a s time i jednoj od glavnih proizvodnih grana — prometu
stranaca.


Miješanje stranih četinara (Abies pinsapo, Abies cephalonica. Cedrus)
trebaće podvrći zasebnom studiju.


Ranije smo istakli, da čempres ne vraća zemljištu oduzeta hraniva
stvaranjem humusa. Pod njim je humozni sloj redovno tanak. Zato popravljanje
zemljišta i u čempresovim sastojinama vrše druge vrste
(elementi makije, pa borovi). O tom ću detaljnije izložiti u narednom
dijelu ovoga rada.


2.
Uzgojne osobine čempresa ogledaju se u izvjesnoj mjeri već u
onomu, što sam naveo u I. i II. dijelu ovoga rada. Naročito vrijedi to
za njegovo geografsko rasprostiranje.


Tamo sam već istakao, da čempres dolazi, najviše ručno podignut,
redovno u manjim skupinama duž čitavoga Primorja, a da zalazi i duboko
u kontinenat. Kulture čempresa kod Mostara, Stoca, Širokoga
brijega i drugdje svjedoče o razmjerno velikom arealu, koji pripada
ovoj vrsti.


Na ovom ću mjestu uzeti u razmatranje:


1. uzgojne osobine čempresa u vezi sa stanišnim činiocima;
2. odnos čempresa prema oštećivanjima;
3. rezultat proizvodnje i
4- odnos između piramidalne i horizontalne forme.
Imajući pred očima stanišne prilike, a especialno klimatske činioce,
u kojima čempres dolazi kod nas, bilo da je ručno podignut bilo da se
prirodnim putem pomlađuje, pa uzimajući u obzir prije navedene florističke
elemente, s kojima on dolazi, možemo njegova staništa podijeliti
u tri skupine:


1. strogo mediteranska staništa, kamo spadaju prije
svega ona u okolici Dubrovnika, na Pelješcu i na Korčuli, a onda i sva
druga sa analognim florističkim elementima;
2. modificirana mediteranska staništa: okolina
Splita i Metkovića, zaklonjenija staništa u sjevernom Hrvatskom Primorju,,
te druga sa analognim florističkim elementima; /
3. kontinentalna staništa, kamo spadaju Sinj, Mostar,
Stolac, Široki Brijeg i staništa tome slična, a ovamo spadaju u dobroj
mjeri i staništa sjevernoga Hrvatskog Primorja, koja nisu naročito zaštićena.
Glavno je obilježje njihovo, da tu od zimzelenih vrsta još dolazi
zelenika (Phvllirea).
Navedena staništa odijeljena su naročitim uslovima, koji izlaze u
glavnom iz klimatskih činilaca, a onda su u vezi toga odijeljena i spontanom
florom, koja može služiti kao pouzdan indikator.


Strogo mediteranska staništa imaju naime ove karakteristike:
Srednja minimalna temperatura iznosi oko — 1,1° C,


373




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 40     <-- 40 -->        PDF

ekstremna minimalna temperatura oko — 5° C (ali rijetko i vrlo kratkotrajno).
Ta staništa imaju bogatu makiju, u kojoj dolazi Calycotome,
Arbutus, Ceratonia, Q. ilex, Q. coccifera, negdje i Nerium oleander i
Euphorbia dendroides, zatim Erica verticillata. Tu se čempres odlično
pomlađuje prirodnim putem. Današnje skupine čempresa pokazuju na
tim staništima sve osobine spontanih vrsta.


Modificirana mediteranska staništa imaju srednju
minimalnu temeperaturu oko — 2.3° C, ekstremnu minimalnu temperaturu
oko —10° C (ali rijetko), imaju siromašniju makiju, prirodno im je
pomlađivanje slabo-


Kontinentalna staništa imaju srednju minimalnu temperaturu
oko — 5° C,- ekstremnu minimalnu temperaturu oko — 14 odnosno
— 15° C (rijetko); od elemenata mediteranskih dolazi u većoj mjeri Phvliirea;
prirodnog pomlađivanja nema.


Slika 13. Skupine čempresa na crvenici u Župi (sa prirodnim podmlatkom izvan ograde).,
Foto: Dr. Baien.


Iz ovih navoda izilazi, da je čempres vrsta, koja može srazmjerno
daleko prodirati u kontinenat. Dolazak zelenike, čini se, siguran je indikator,
da na tom staništu može još uspijevati i čempres. S obzirom na
odnose između ekstremnih niskih temperatura i čempresa, a u vezi sa
prilikama na našim staništima, čempres sigurno izdrži preko — 10, pa
više od + 12° C. To potvrđuju ova opažanja:


U Hrvatskom Primorju bila je 1929/1930 godine najniža temperatura
u Senju — 18.3°, a u Crikvenici — 14° C. Mlade sadnice horizontalne
forme uginule su, kod starijih primjeraka uginuli su vrhovi. Piramidalni


374




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 41     <-- 41 -->        PDF

čempres u Senju je uginuo, a u Crikvenici ostao na životu.44" Za Bugarska´
staništa imamo podataka, prema kojima izdrži — 15° C.45


Sudeći po uspjehu prirodnoga pomlađivanja na našim staništima
jasno se vidi, da se čempres najbolje osjeća u pravoj mediteranskoj
zoni, u klimi planike, lovora i masline. Tu on nalazi svoj optimum. Istina,
kako pokazuju i navedeni podaci, zalazi čempres i dalje u zonu mješovitih
lišćara, dakle prema Mayrovoj klasifikaciji u Castanetum odnosno
u Quercetum. Samo tu, razumije se, nema govora o prirodnom pomlađivanju.
S obzirom na činjenicu, da čempres zauzima tako prostran areal
kao malo koja druga mediteranska vrsta, zauzima on i naročito mjesto
među vrstama, koje dolaze u obzir za ručno pošumljavanje, naročito na
kraškim golijetima, a i drugdje. Izvedene čempresove kulture pokazuju
to u punoj mjeri.


Naša opažanja pokazuju, da se čempres dobro razvija i na laporu
i na crvenici, i na dubljim i na plićim zemljštima. Ta nas činjenica upućuje,
da u pogledu zemljišta najčešće nema zapreka za njegovo uspješno
razvijanje, pa se čempres smatra tipičnom vrstom, koja je podesna za
najsiromašnija i najplića zemljišta, a i za zemljišta suha i kamenita. I na
kompaktnim, ilovastim, zemljištima daje također dobre rezultate. Imajući
pred očima upravo ove činjenice, čempres je vrsta naročito korisna
za podizanje proizvodnje na najsiromašnijim staništima. To potvrđuju i
navodi o čempresu na tuđim staništima.40


Čempres rodi sjemenom vrlo rano. I naša opažanja u Čilipima i na
Pelješcu, pa u kulturama kod Metkovića daju za to puno svjedočanstva.
U samoniku na stabalcima od jedva -30—50 cm visine našao sam vrlo
često po više češera. Postoji sasvim opravdano mišljenje, da ovaj prerani
urod sjemena, ako se pusti da češeri dozore, suviše iscrpljuje matično
stablo. Izgleda da je to od štete i za tok razvijanja uopće, a naročito
za formu stabla. Grmolika forma, koju često poprimaju stabalca čempresa,
čini se da je u vezi sa suviše ranim urodom sjemena. U vezi toga
biće korisno, ako se sa mladih stabalaca uklone češeri, koji su se pojavili
suviše rano.47


Čempresove sastojine podižu se najčešće ručno, sadnicama. Slijedi
to iz ranijih navoda o čempresovim staništima u nas. Uzgajanje sadnica
nije vezano sa mnogo poteškoća. Prije svega treba sabirati dozrele češere,
kad se počnu otvarati, i onda ih izložiti suncu. Pod utjecajem sunčane
toplote češeri se brzo otvaraju, iz njih ispadaju sitne lagane sjemenke,
koje su smeđe-sjajne, ako je sjeme zrelo. Klijavost čempresovog
sjemena redovno nije velika, jer ponekad ima gluhog polovica, a i više´
Kod sjetve treba dakle voditi brigu o klijavosti sjemena. S druge strane
treba obratiti pažnju suši, koja je neminovna na staništima čempresa.


Prema svojevremenim opažanjima u šumskim rasadnicima Inspektorata
u Senju dobio sam, da u rasadniku dočeka jesen otprilike broj


**a A. Kauders , Utjecaj ekstremnih temperatura na vegetaciju u Hrvatskom
Primorju. Š. L. 193.


45 D i m i t r o v i Stefan o v, Gorskodrevesni e.kzoti i razvždaneto im v Blgaria,
Sofia 1928.


46 V. o. c. pod 36.


47 V. o. c. pod 19.


375




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 42     <-- 42 -->        PDF

sadnica sadržan u priloženoj tabeli 1. Prilikom određivanja gustoće sjetve
treba ovo imati pred očima.


Tabela i.


kod klijavosti sjemena od:


Kod postupka sa
sjetvom :


90% 80% 70% 60% 50%


L>roj sadnica , koje dočekaju jesen


vrlo brižljivoga 50% 40% 30% 20% 10%


srednjega 35% 25% 16% 10% 5%


slaboga 20% 10% 5% 2% —


U rasadniku se prirede gredice i na njih se sije sjeme čempresovo
u redove. Sjetvu treba pokriti granama i polijevati. Kad sjeme počne
klijati, odnosno kad se javi ponik, grane se postepeno uklanjaju. Naredne
jeseni odnosno rano u proljeće sadnice se ili odmah prenesu na mjesto


! - —


Slika 14. Rasadnik u Splitu. Čempresove jednogodišnje i dvogodišnje sadnice.
Foto: Dr. Baien.


pošumljavanja ili se ostave nepresađene ili se presade u rasadniku, pa
se poslije godine dana, dakle kad budu dvogodišnje, prenesu na teren.


Prema rezultatima i na stranim i na našim staništima daju mlade
biljke prilikom podizanja kultura bolji rezultat nego starije. U vezi toga
treba biljke prenositi na mjesto pošumljavanja ili kao jednogodišnje ili
najkasnije kao dvogodišnje. Jače, odraslije, biljke treba dobro njegovati,


376




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 62     <-- 62 -->        PDF

*


w
»""


K


Qoo/S *


u.ootZS /


F


0,000$,


OoooiS


i M


S 1


** S. Jo 72 uM


SI. 44. Alepski bor (Bobalj). Površinska SI. 47. Alepski bor (Bobalj). Diagram zaprelinija
na v = 1,30 m. minskoga priraštaja, a = tekući, b = prosječni.


1
#2.


^


>a


tyocZS


5


m.
OfooZ


^ 6


ys
1 /


Oocet


//


( S

SI. 45. Alepski bor (Bobalj). Diagram SI. 46. Alepski bor (Bobalj). Zapreminska linija.
površinskoga priraštaja na v = 1,30 m:
a = tekući, b = prosječni.


396




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 43     <-- 43 -->        PDF

ako se s njima pošumljava. Zbog toga takve biljke služe za nasade u
parkovima, za drvorede i uopće ondje, gdje ima mogućnosti da im se
obrati intenzivnija pažnja. Inače su čempresove biljke vrlo osjetljive i
gube brzo vitalnost; dosta je da budu koji dan izvađene iz zemlje (ako
nisu naročito čuvane i njegovane), pa da postanu potpuno nepodesne za
pošumljavanje: Zbog toga ih treba saditi vrlo brzo, kad se jednom izvade
iz rasadnika. Čempresu u pogledu osjetljivosti, kad je izvađen iz rasadnika,
možda konkurira jedino alepski bor. Zato ako se čempresove sadnice
otpremaju na veću daljinu, treba ih vrlo dobro spakovati, a onda
prije sadnje podesnim postupkom vratiti u život. To znači, da ih treba
držati 24 sata u mutljagu, u vodi, u kojoj je razmiješana ilovača i gnoj.


Pošumljavanje sa čempresovim biljkama može se obaviti i s jeseni
i s proljeća. Svuda, gdje jesensko-zimski vegetacioni period gotovo neopazice,
s malim prekidom, prelazi u proljetni, bolje je izvršiti sadnju
s jeseni. Inače se može sadnja izvršiti u rano proljeće.


Čempres zaslužuje pažnju na svima staništima, gdje daje uspjeha.
Prema onome, što smo napomenuli ranije, njegov areal izlazi iz našega
najizrazitijega Lauretuma i zahvata zonu mješovitih lišćara. Kao indikator
staništa, na kojima- još može uspijevati čempres, fiksirali smo zeleniku.
No naročitu pažnju zaslužuje u prilikama, gdje je posve udomaćen,
u koliko već nije i spontana vrsta, i gdje pokazuje sve osobine spontane
flore. To su staništa čempresova u izrazitom Lauretumu, u zoni bogate
makije: okolica Dubrovnika (Župa i Konavlje), pa onda Pelješac, Korčula
i slična staništa.


Obilno prirodno pomlađivanje, koje nalazimo na staništima u Župi,
u Konavljima i na Pelješcu, možemo dovesti u vezu sa klimatskim prilikama,
koje ovdje vladaju, a onda sa otvaranjem češera na matičnim
stablima, te sa uslovima, koji su potrebni za odvijanje procesa klijanja
i nicanja. Osim toga je od osobitog interesa utjecaj klimatskih činilaca
sve dotle, dok se klica odnosno ponik ne razvije u biljku, dok biljka
dovoljno ne odrveni i dok prema tome ne postane dovoljno jaka protiv
klimatskih ekstrema.


Prema opažanjima češeri se čempresovi ovdje otvaraju pod kraj
augusta odnosno početkom septembra, dakle upravo ili pred kiše, koje
redovno dolaze o jesenjoj ravnodnevici, ili za vrijeme tih kiša. Meteorološki
podaci pokazuju, da su te kiše ovdje neizbježne- U ostalom upravo
na iskorišćavanju kiša o jesenjoj ravnodnevici odnosno brzo poslije nje
osniva se i prirodno pomlađivanje drugih vrsta u Mediteranu, primjerice
alepskoga bora.44


Da se iskoriste te kiše, izvodimo u Mediteranu pod jesen i ručno
kultiviranje (sa alepskim borom i sa pinjem).


Na jednoj je strani niska temperatura, koja može ugrožavati život
mladih biljki, a s druge strane je suša, koja je na ovim staništima naročito
opasna.


M&teorološki podaci pokazuju, da je ovo kraj sa izrazitim mediteranskim
osobinama. To dokazuju u dovoljnoj mjeri i floristički elementi,
koje smo naveli. Prisustvo planike naročito zasvjedočava možda jasnije
nego ma šta drugo, da je ovdje prava zona zimzelenih lišćara. Kultura
narandže i limuna koja je ovdje moguća bez naročite zaštite i koja danas
daje dobre, rezultate, također nam je jedan jasan dokaz za to.


377




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Iz ovoga slijedi, da vegetacioni period, koji nastaje baš sa kišama
oko jesenje ravnodnevnice, daje mogućnosti za klijanje sjemenoga naleta,
te da klimatske prilike omogućavaju, da se razvija klica i ponik i da
ne stradava od niskih temperatura. U proljetnom vegetacionom periodu,
koji u ovom kraju dolazi vrlo brzo, poslije maloga prekida (jesenskozimskog
vegetacionog perioda), biljke brzo ojačaju; naročito im ojača


I ´


Slika 15. Jednogodišnje čempresove sadnice iz šum. rasadnika u Splitu.
Foto: Ing. Marčić.


žilje, zahvati dublje slojeve i tako se spremi za borbu protiv ljetne suše.
Na taj način jesenji samonik nalazi mogućnosti da se razvije u bogat podmladak,
te da se održi i preko zime, a onda nalazi i mogućnosti za odr


378




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 45     <-- 45 -->        PDF

379




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 46     <-- 46 -->        PDF

žavanje tokom narednoga sušnoga ljetnoga perioda, što je od odlučnoga
utjecaja za uspjeh prirodnoga pomlađivanja uopće.
U vezi ovoga proljetna bi sjetva nailazila na mnoge zapreke. Prije
svega brzi dolazak suše ugrozio bi i klice i ponik.
Meteorološki podaci daće nam osnovicu za prosuđivanje utjecaja
klimatskih činilaca (vidi tabelu 2).48


U procesu prirodnog pomlađivanja veoma važnu ulogu ima na
ovim staništima i donja, prizemna flora — drugim riječima: elementi
makije. Poznato je, da čempres daje vrlo malo prostirke. To smo već i
prije istakli. Prema tome pod čempresom nisu redovno najbolji uslovi
za klijanje sjemena i za razvijanje korijenja, a onda ni za zaštitu potrebnu
prije svega u prvoj godini, naročito protiv suše- Elementi makije, koji
čine donju floru, od nenaknadive su važnosti u tom pogledu.


Na tim staništima, u izrazitom Lauretumu, dolazi čempres najviše
u manjim skupinama — izuzevši Pelješac, gdje su skupine veće sa više
ili manje elemenata makije. I Konavlje ima nešto većih skupina, u kojima
dolazi i Pinus halepensis i Pinus maritima. Sve spontane skupine čempresa
kod nas — ranije smo ih zbog naročitog izgleda nazvali familijarnim
skupinama — pokazuju karakteristike prebornoga tipa šume. I na
Pelješcu, gdje čempres dolazi na najprostranijoj površini od kojih desetak
ha, može se vrlo lako ustanoviti pomenuti tip. Miješanje drugih vrsta
drveća — naročito borova, bez obzira da li se radi o prebornom tipu
skupine, koji je nastao prirodnim putem, ili radi li se o podizanju kultura


— vrlo je poželjno. Čempres naime pored izvrsnih svojstava, koja smo
od česti već istakli, ima pomenuti nedostatak, da ne popravlja zemljište.
U čistoj se čempresovoj sastojini ne vraćaju zemljištu uzeta hraniva; tu
nema humusa, a pored toga zemljište ostaje suho. Izuzevši vrlo malen
broj travnatih vrsta i ponekad vrlo malo elemenata makije, često je
čempres čist u sastojini, a to znači onda i siguran put k deterioraciji zemljišta
i, naravno, sastojine.
Međutim upravo na staništima, na kojima dolazi čempres (i na
onima u izrazitom Lauretumu kao i na ostalima) treba voditi gospodarstvo
s obzirom na osiguravanje proizvodne sposobnosti zemljišta, a to
znači da se prije svega nastoji uspostaviti gusti mrtvi zemljišni pokrivač,
kako bi se stvorio humozni sloj. Osiguranje donje sastojine, koja će
pomagati i u stvaranju i u održavanju toga sloja, nameće se kao jedan od
prvih zadataka. U vezi toga slijedi dalje kao princip, da se i pri pošum-
Ijavanju čempresom i pri njegovanju čempresovih kultura primješaju i
druge vrste drveća, koje će pomagati da se ukloni pomenuti nedostatak.


Donju sastojinu treba da čine razni elementi makije. Dodavanjem
uz to i lišćara i četinara u glavnu sastojinu, čempresovu, pomoći će se i
stvaranje i nagomilavanje humusa.


P a v a r i govoreći o vrsti C. sempervirens kaže, da ona nije podesna
za stvaranje čistih sastojina, koje bi odgovarale na Kršu, i to zbog toga
što ne daje humusa, pa ne pruža ni zaštite zemljištu. U vezi toga na
zemljištu, gdje su čiste čempresove sastojine, redovno se ne može izbjeći
eroziji.


48 Meteorološki podaci Kr. mornarice za 1935. i 1936. godinu.


380




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Na vapnenastim zemljištima, na staništima suhim i toplim u zoni
Lauretuma, najbolje može poslužiti 0- ilex i P. halcpensis. Na silikatnim
zemljištima dolazi u toj zoni u obzir prije svega Pinus maritima i Pinus
pinea. Na izmaku Lauretuma i dalje, dokle može doprijeti čempres, dobro
dolazi 0- Cerris i Q. lanuginosa.


U Konavljima (Čilipi) primiješan je čempresu Pinus maritima, a
mjestimice i Pinus pinea. Vrstu Pinus maritima ovdje naročito cijene:
ne samo za to što ona stvara dobar humus za popravljanje šumskoga
zemljišta, nego i za to što jedan dio toga humusa odnosno Cetina služi
i za đubrenje poljoprivrednih zemljišta.


Na staništima u okolini Dubrovnika našao sam sa čempresom i cer
i hrast medunac, a na staništima na Pelješcu česminu i oštriku. Gdje


Slika 16. Čempres u Konavljima (na laiporu, u Cilipima). Vide se i češeri.
Foto: Dr. Baien.


ove vrste od prirode dolaze sa čempresom, treba ih podržavati. Na staništima,
gdje ih nema, ako prilike-dopuštaju, treba ih unositi. Unoseći
lišćare, prije svega vrste hrastova, u čempresove skupine odnosno unoseći
čempres u postojeće hrastove skupine može se formirati srednja
šuma, u kojoj će nisku (donju) sastojinu činiti pomenute vrste hrastova,
visoku (gornju) sastojinu čempres i s njime eventualno tu i tamo odgovarajuća
vrsta bora, a ponegdje i koje bolje i ljepše hrastovo stablo.


Kod podizanja novih kultura treba voditi računa o vjetru tako, da
se prvi redovi, koji su mu na udarcu, sade gusto. Pri tome ne treba zaboraviti
na uzgajanje donje sastojine- U koliko na danom staništu već
postoje elementi, koji mogu činiti donju sastojinu, treba ih čuvati naj


381




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 61     <-- 61 -->        PDF

..


1 I 1 I 1 1


! 1


If.


rm


-


.


k


~


3


.


2.
1


s to u god.


..\ 1 1 1 1 1 1


S /0 1L yod.


SI. 42. Aleipski bor (Bobalj). Debljinska


SI. 40. Alepski bor (Bobalj). Visinska linija.


linija na v = 1,30 m.


cm


A\


06 Y


\



.


a* \ Ct


>—._ é>


4


O.J -J >
0,1


J4/f


X i

SI. 41. Alepski bor (Bobalj). Diagram visinSI.
43. Alepski bor (Bobalj). Diagram
skoga priraštaja: a = tekući, b = prosječni. debljinskoga priraštaja na v = 1,30 m.
a = tekući, b = prosječni.


395




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 48     <-- 48 -->        PDF

brižljivije. Rubu sastojine u svakom slučaju treba posvećivati trajnu
intenzivnu pažnju.


Proredivanje u jednodobnoj sastojini čempresa treba provoditi što
opreznije, polagano, češće se vraćajući u sastojinu. Na vjetrovitim staništima
treba zabraniti kresanje grana- U tome slučaju čempres će brzo
stvoriti na rubu sastojine puniji zaštitni plašt.


Sječu u cilju regeneracije treba provoditi s naročitim obzirom na
utjecaj vjetra. Kod nas će smjer tih sječa biti SW **" NE, NW * SE odnosno
W **" E. U svakom slučaju treba nastojati da se sastojini poda više
ili manje preborni oblik. U tom će slučaju sastojine biti najbolje zaštićene i
protiv suhih i protiv hladnih vjetrova. Familijarne skupine čempresa u
okolici Dubrovnika, pa isti takav tip sastojina na Pelješcu pokazuje to u
punoj mjeri. U tim su skupinama rijetke vjetroizvale, a regeneracija je
potpuno osigurana.


Slika 17. Čempres u Konavljana (sa elementima makije).
Foto: Dr. Baien.


Kad se jednom čempres primi odnosno kad je podmladak poodmakao,
malo ima vrsta u Mediteranu, koje bi imale toliko životne sposobnosti
kao on. To potvrđuje pored ostaloga i srazmjerno vrlo široki areal,
u kome je moguće uzgajanje ove vrste, a prema tome i sposobnost da
izdrži velike oscilacije u temperaturi. Otpornost čempresa u raznim
pravcima nadilazi mnoge biljne vrste.


Prije svega čempres je vrlo dugovjeka vrsta. I čempresi na Korčuli
(kod Sv. Antuna) svjedoče o tome. Zasadio ih je oko godine 1707. biskup


382




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Nikola Španić. Oni i danas pokazuju, može se reći, punu snagu i dobru
fruktifikaciju-49


U povoljnim prilikama može čempres izdržati 400—500 godina.50


U pogledu oštećivanja od strane ekstremnih klimatskih činilaca kao
i od strane žive prirode smatra se čempres vrlo otpornom vrstom. A.
P a v a r i misli, da i nema parazita iz biljnoga ili životinjskoga svijeta, koji
bi mu mogao ugroziti život. Otporan i protiv utjecaja ekstremnih klimatskih
činilaca i protiv drugih raznih oštećivanja čempres je pun vitaliteta.
51 On prkosi navalama vjetra odlično. I ako mu se žilje, naročito
na plitkom zemljištu, razvija dosta površinski, vjetroizvale nisu baš česte.


S obzirom na to, da se čempres teško čisti od grana, pa je — naročito
piramidalna forma — obučen do podnožja, deblo mu je dobro zaštićeno
od sunca, što je za sva staništa, a osobito za ona u izrazitom Mediteranu,
od neocjenjive važnosti.


Pitanje oštećivanja, kojima je uzrokom Buprestis cupressi, a koja
se dovode vezu sa okresivanjem, dotakao sam u II. dijelu ovoga rada.
Međutim ovome pitanju trebaće obratiti još i zasebnu pažnju.52


Štete od munje nisu česte kod čempresa.
Utjecaj studeni odnosno niskih temperatura očituje se na mladim
biljkama često. Lišće pocrveni, a potom uski ljuskasti listići spadnu, pa se


49 Svjedočanstvo o sadnji ovih čempresa sadrži Memori a s u 11 Veseo vato
di Cur zo la — copia di un manoscritto che sia conserva presso la famiglia
Dimitri di Curzola. Proprieta. di Francesco Portolan di Curzola, 1889. Tu nalazimo
na strani 97—98 ovo:


»Dopo piu Prelati forestieri successe la momina di vescovo in Curzola de Curzolano
Nicolo Spanich era Canonico ... Ridotto in eta senile ritirossi nella casa patrimoniale
ove terminö li suoi giorni il 29. di novembre 1707.


»Era sua idea di ridurre una sepottura per se e per i vescovi suceessori sotto
la pradella dell altare, da lui eletto nella Cattedrale di S. Antonio, ma essendo stato
dal Veneto Dominio emanato un decreto che proibiva a far simili sepotture, sospese
V opera, ne voile essere sotterato in quella sotto la pradalla del Carminé, antica sepottura
dei Prelati ma nella Cappella di S. Antonio al Monte di Zagradaz poco
distante délia Citta che col suo romittagio riedificô facendo a spese sue anch e un a
comoda strada sp a I e g´g i a t a da cipressi e riducendo nella Chiesa una
sepottura in oui fu anche sepelito.«


50 V. o. c. pod 19.


51 V. o. c. pod 19. i 35.


52 Kr. banska uprava u Splitu izdala je jedno upustvo za tamanjenje štetočinje
Buprestis cupressi, koje glasi:


Ličinke kukca Buprestis cupressi probuše i progrizu u raznim smjerovima tvrdo
i zdravo čempresovo drvo. U svrhu tamanjenja dotičnog zareznika vlasnici napadnutih
čempresovih stabala će shodno odrediti, da bušotine budu čim prije napunjene pamukom
umočenim´ u benzin ili u sumporni ugljik (CS2) i da rupice feudu nakon toga
odmah začepljene glinom ili kakvim ljepilom.


Ako su pojedina stabla jače zaražena, treba ih odmah posjeći, iz šume odalečiti
i upotrebiti kao drvo za gorivo.


U svakom slučaju treba zabraniti kljaštrenje čempresovih grana, jer se time
ne postizava ništa, a na stablu stvaraju se rane. Ove, makar kako glatke bile, vremenom,
pod uplivom vlage, postaju leglo i zametak različitih gljiva i na ovakvim
mjestima još lakše napada zareznik Buprestis cupressi.


383




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 80     <-- 80 -->        PDF

m "i


to


. k 1


9


1 5—V 1—rwi»y


tes


a


7 / ii6
é


Ob


6


t


, 1
1


i / f


. \/ h J\
Y
X


lf\ i


i


1


S .> *5 *. 2S-*7... 1Fs i S. K, /S 2. 2i" If goa


SI. 85. Horizontalni čempres (Marjan). SI. 86. Horizontalni čempres (Marjan). Diagram
Visinska linija. visinskoga priraštaja: a = tekući, b = prosječni.


Cm


IZ


.


8


6


z


Y~ ft). 15 i o ii´ -?7gw< 1.


SI. 87. Horizontalni čempres (Marjan). SI. 88. Horizontalni čempres (Marjan). DiaDebljinska
linija na v = 1,30 m. gram debljinskoga priraštaja na v = l,30m.
a = tekući, b = prosječni.


414




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 50     <-- 50 -->        PDF

čini kao da je biljka uginula- Međutim kad se vrijeme popravi, opažaju
se ubrzo vidljive promjene: na grančicama, koje su izgledale kao suhe,
počinju se javljati zelenkaste tačkice, koje se sve više množe i povećavaju.
U kratkom vremenu ponova se zazeleni čitava krošnja, život se javi
ponova u punoj mjeri. Ova je pojava vrlo interesantna. Zato biljke, koje
na prvi pogled izgledaju da su uginule, ne treba vaditi, treba ih ostaviti
i sačekati toplije vrijeme, da im se život opet vrati.


Slika 18. čempresi kod Sv. Antuna na Korčuli.
Foto: Peručić.


Na oglednom dobru Poljoprivredno - šumarskog fakulteta u Zemunu
promatrao sam taj pojav s proljeća 1937. godine. Dvogodišnje čempresove
sadnice dopremljene su iz Crikvenice u proljeće 1936. Još početkom
marta 1937. imale su biljke pomenute karakteristike, bile su
crvenkaste, pokazivale su po spoljašnosti znakove umiranja. No to je bilo
samo prividno. Krajem marta i početkom aprila veći je dio biljki imao


384




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 51     <-- 51 -->        PDF

zelenu boju. Najniža temperatura zimi 1936/37 bila je na oglednom dobru


— 10,5° C dana 28. januara. Biljke su bile kroz svu zimu izložene i nesmetanom
utjecaju vjetrova, naročito utjecaju vjetra S. E- kvadranta t. j .
košavi, pa stalnom mrazu od 21. do 27. januara.53
0 velikoj vitalnosti čempresa i o njegovoj otpornosti protiv raznolikih
napadaja i oštečivanja od strane čovjeka i stoke nalazimo mnogo
podataka kod M a r i a n i a.31 Naročita mu je otpornost u tome da se poslije


Slika 19. Čempresi na Pelješcu (Podgorje).
Foto: Dr. Baien.


ranjavanja, zasijecanja i lomljenja redovno brzo oporavlja. A to je inače
rijetko kod četinara. Interesantan dokaz za to daju čempresove živice u
Toskani. Ponekad su te živice napuštene i više se ne režu, pa se ubrzo
mnogi čempresovi izbojci otmu toliko, te formiraju nova stabla, koja
ponekad postignu i vrlo zamašne dimenzije.


53 Podaci met. stanice Oglednoga dobra u Zemunu za 1937. godinu.
54 D. M a r i a n i, Osservazioni e note ipratiche sul cipresso. Piacenza, 1925.


, 385




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Jak vitalitet čempresa očituje se i u ovoj pojavi, koju je lako uočiti
i pratiti i na našim staništima:


Kako je čempres, naročito piramidalna forma, obučen do podnožja,
ostane vrlo često poslije sječe po koji izbojak na panju. Naročito kad se
mlađa stabalca iskorišćavaju, ovo je česta pojava. Poslije sječe, da tako
kažem poslije uklanjanja terminalnoga izbojka brzo preuzme njegovu
ulogu ili jedan ili više izbojaka zaostalih na panju i brzo se razvija novo
stablo.


Interesantne dokaze o vitalnosti čempresa daju opažanja na čempresovim
sastojinama, koje nastaju prirodnim putem na vrlo siromašnom
kamenitom zemljištu. Prije svega malo je vrsta, koje bi pokazivale toliko
skromnosti i koje bi se zadovoljavale sa uslovima, što ih pružaju takva
siromašna zemljišta- Prilikom sječe stabala i na tim staništima zaostaju


Slika 20. Izvala čemipresova u Konavljima (Cilipi). Desno od stojećeg čempresa je
Ar butu s une do. Foto: Dr. Baien.


na panjevima izbojci, koji se potom i tu brzo razvijaju i preuzimaju ulogu
negdanjeg stabla. Često se javljaju i izbojci iz žila, pa se čini poslije sječe
čempresa da imamo pred sobom izdanačku šumu.


Ako tome nadodamo još i napomenutu činjenicu, da je na pravom
čempresovom staništu u izrazitom Mediteranu* (pa bilo ono i vrlo siromašno)
prirodno pomlađivanje često iznad svega obilno — dokaz su
za to i naša pomenuta staništa — čempres je zaista rijetka vrsta, koja uz
potrebnu stručnu njegu osigurava trajnost proizvodnje u punoj mjeri. A
to je svakako jedan od najvažnijih zadataka šumskoga gospodarstva,
osobito na mediteranskim staništima.


386




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Na ovom mjestu treba da se dotaknem jednoga naročitoga neprijatelja
šume i šumskoga gospodarstva osobito u Mediteranu, kome treba
obratiti najintenzivniju pažnju, naročito u sastojinama četinara.


Požar i su na mediteranskim staništima od davnina jedni od
glavnih zatornika šume. Razumljivo je da su četinarske sastojine izložene
najvećim opasnostima i da najviše stradavaju. Svakogodišnji požari u
primorskim kulturama dokaz su za to.


Čuvene čempresove sastojine na Pelješcu stradale su od požara u
velikoj mjeri 22.-24. septembra 1907."


Na žalost može se kazati, da gotovo i nema ljeta, a da se požar ne
javi češće u Mediteranu. Pored intenzivnoga čuvanja, koje će biti najbolje
osigurano, ako su kulture u privatnoj svojini, najviše će pomoći
uzgajanje i održavanje mješovitih sastojina, lišćara sa četinarima. Mediteranski
lišćari, prije svega vrste koje dolaze u makiji, primiješani čempresu
mnogo će pomoći njegovoj obrani od požara.


3.
Da bi se mogla dobiti slika o drvnoj proizvodnji, koju daje čempres
na našim staništima, odnosno da bi se mogla dobiti slika o toku razvitka
čempresa, potrebno bi bilo iznijeti rezultate opsežnijih dendrometrijskih
ispitivanja. Prilike su dopustile međutim da mogu donijeti podatke o ispitivanju
samo malog broja stabala. Ti nam podaci ne mogu dati tačan
odgovor ni o toku razvijanja čempresovih sastojina ni o drvnoj proizvodnji-
Ali će nam ipak ti podaci dati izvjestan pogled u tok razvijanja
čempresa na našim staništima kao i pogled u drvnu proizvodnju, koju on
može osigurati kod nas. Zbog upoređivanja donosimo i analizu alepskoga
bora. Obavljene su analize ovih stabala:


A) sa staništa u Metkoviću
a) iz predjela »B o b a 1 j«
stablo br. 1) piramidalni čempres (SI. 21—29);
» » 2) horizontalni čempres (SI. 30—38);
» 3) alepski bor (SI. 39—47);


b) iz predjela »P r e d o 1 a c«
stablo br. 4) piramidalni čempres (SI. 48—56;)
» » 5) horizontalni čempres (SI. 57—65);
» » 6) alepski bor (SI. 66—74);


B) sa staništa »M a r j a n« kod Splita
stablo br. 7) piramidalni čempres (SI- 75—83);
» » 8) horizontalni čempres (SI. 84—92);
C) sa staništa u okolici Dubrovnika odnosno u K o n
a v 1 j i m a:


stablo br. 9) piramidalni čempres (Č i 1 i p i, SI. 93—101);


» » 10) piramidalni čempres (Bujici , SI. 102—110);


» » 11) piramidalni čempres (Za val je, SI. 111—119);


.. Marčić, Šumski požar (refleksije na šumskom garištu). Zadar 1907.


387




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 54     <-- 54 -->        PDF

D) sa staništa na Pelješcu (Orebić)
stablo br. 12) piramidalni čempres (O r s a n, Po´dgorje , Slika
120—128).
U vezi sa danim diagramima držim da neće biti suvišno, ako istaknem
izvjesne momente.


Staništa u Metkoviću (»Bobalj«).


Stablo br. 1 (si. 21—29)


Diagrami visinske linije i visinskoga priraštaja pokazuju, da je priraštaj
u visinu piramidalnoga čempresa do pete godine srazmjerno malen.
U to je doba čempres jedva prešao 1 m visine. Poslije toga je priraštaj
intenzivniji (između 5 i 7 godine), a onda opet pada. U sedmoj
godini dosegne visinu od 3 m, a u dvanajstoj 4 m.


Diagrami debljinske linije i debljinskog priraštaja kao i površinske
linije i površinskog priraštaja svjedoče o tipičnom sporom prirašćivanju.
To pokazuje i diagram zapreminske linije i zapreminskog priraštaja.


SI. 21. Piramidalni čempres. (Bobalj). Uzdužni
presjek. Razmjer za visinu: 2 cm = 1 m;
za debljinu 1 cm = 1 cm.


388




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Cr


y


2


i


Y S io /Z gad.


SI. 24. Piramidalni čempres (Bobalj).
SI. 22. Piramidalni čempres (Bobalj). Visinska linija. Diagram debljinske linije na v = 1,30 m.


´


Crrt.


->at


^


> &
«*


„«< >é


Ay r


/


/


/


/ / ,f
. / /


//


//


r 1
î m /a go*i J iO il $.&


´ ;


SI. 25. Piramidalni čempres. (Bobalj.) SI. 23. Piramidalni čempres (Bobalj). Visinski
Diagram detoljinskoga priraštaja na v = l,30m: priraštaj: a = tekući, to =s prosječni,
a = tekući, to = prosječni.


389




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 56     <-- 56 -->        PDF

.1


QoooS


3


m


Qoovs 0,ooiSo


0,ooo5i>


S U>. iz $a

SI. 26. Piramidalni čempres. (Bobalj). SI. 28. Piramidalni čempres (Bobalj).
Diagram površinske linije na v = l,30m. Zapreminska linija.


**,* m i c u
m.
qoaalls
[a.
u°3
OooaoS
OfmîS ´
-+ S S
é
^
<
>
e
>
fr´´ s
Slo
II god. 4"^ ? io iZyct l


SI. 27. Piramidalni čempres. (Bobalj). Diagram SI. 29. Piramidalni čempres (Bobalj). Diagram.
površinskoga priraštaja na v = 1,30 m. zapremins´koga priraštaja


390




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Stablo- br. 6 (si. 66—74)


Ovdje je odnos između alepskoga bora i čempresa sličan kao na
staništu Bobalj (SI. 21—47).
Diagram visnske linije alepskog bora pokazuje, da je od 6. pa do


15. godine tekući visinski priraštaj intenzivniji. Upoređujuči ovaj diagram
sa diagramom visinske linije piramidalnoga i horizontalnoga čempresa
na ovome staništu dobit ćemo ovaj rezultat: u 11 godini iznosi visina
alepskoga bora preko 4 m (prema 3 m), u 16- godini preko 7 m (prema
5 m), u 20. godini preko 8 m (prema 5.50 odnosno 6 m, si. 48—65).
Maksimalni tekući priraštaj dolazi između 10. i 15. godine, a maksimalni
prosječni oko 15. godine.
1 ostali diagrami pokazuju, da je alepski bor daleko napredniji na
ovome staništu i od jednoga i od drugoga čempresa.


SI. 66. Alepski bor (Predolac). Uzdužni presjek. Razmjer za
visinu 0,50 cm = 1 m; za debljinu 0,5 cm = 1 cm.


406




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 89     <-- 89 -->        PDF

m.
12
s
<
2
a S «O *" a ° ^-S" ´<» -»đ
io ´´sSI. 103. Piramidalni čempres (Bujici). Visinska linija.
...


SI. 104. Piramidalni čempres (Bujici). Diagram visinskoga priraštaja.
a = tekući, b = prosječni.


423




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 64     <-- 64 -->        PDF

SI. 49. Piramidalni čempres (Predolac). Visinska linija.


m


_V ´S.


.


r—~ " N


**«< e


/


.. /


/
/ f >CL
Ol / /


17


1/



´ s lo et *. .Y god.


SI. 50. Piramidalni čempres (Predolac). Diagram visinskoga
priraštaja: a = tekući, b = prosječni.


398




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 68     <-- 68 -->        PDF

SI. 58. Horizontalni čempres (Predolac). Visinska Unija.


SI. 59. Horizontalni čempres (Predolac). Diagram visinskoga
priraštaja: a = tekući, b = prosječni.


402




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 69     <-- 69 -->        PDF



7


6


S


«


3


2


i


i"

SI. 60. Horizontalni čempres (Predolac). Debljinska
linija na v = 1,30 m.


cm


Q,S


.
.
„.-*< l—Vç —-< >*.„


O.i L
""s


>


.,.


/ ´O.


/


o.l / /
1 t


t


» * 20 .« soi.


SI. 61. Horizontalni čempres (Predolac). Diagram
debljinskoga priraštaja na v = 1,30m: a = tekući,
b = prosječni.


403




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 71     <-- 71 -->        PDF

0. 0I2.S
0 OJLOO


O.o »so
0,oe>25


1 ´O IS 2o 71, gocl


Sl. 64. Horizontalni čempres (Predolac). Zapreminska
linija.


3


-m


0,ooAo


«2.
Qooo/5


_/ ->*> .*


O.oooSo


S*


s



QooolS


/


r* *>"


i 9 to ts .. .* .0 i.


SI. 65. Horizontalni čempres (Predolac). Diagram
zapreminskoga priraštaja: a = tekući, b = prosječni.


405




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 73     <-- 73 -->        PDF

S lo IS 2o llgoA.


SI. 67. Alepski bor (Predolac). Visinska linija.


SI. 68. Alepski bor (Predolac). Diagram visinskoga
priraštaja: a = tekući, b = prosječni.


407




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 74     <-- 74 -->        PDF

cm


S


6


ts


5 6 * »e 2 2 go.4.


SI. 69. Alepski bor (Predolac). Debljinska SI. 70. Alepski bor (Predolac). Diagram
linija na visini = 1,30 m. debljinskoga priraštaja na v = 1,30 m.
a = tekući, b =* .prosječni.


SI. 71. Aleipski bor (Predolac). Površinska linija SI. 72. Alepski bor (Predolac). Diagram površinna
v = 1,30 m. skoga priraštaja na v = 1,30 m: a = tekući,
b = prosječni.


408




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 81     <-- 81 -->        PDF

2.
m


m*


0,oi


0,01,


0,0i


Oooi, a,oz


aoi


io

SI. 89. Horizontalni čempres (Marjan).
Površinska linija na v = 1,30 m.


QooaS





*


> r-"1
»´


s t


r


t


´


4b*> ««<


. "> «" . U


2/9.* i


SI. 90. Horizontalni čempres (Marjan). .a
gram površinskoga priraštaja na v = 1,30 .
a = tekući, b = prosječni.


415


\


S 10

SI. 91. Horizontalni čempres Marjan).
Zapreminska linija.


3


m


Qoaif


\OL


O.OOS


0,ooZ


U


S .


0,001. i


´


iJ,S \\]


S" ´0 *S 2o ZSl?cy0c


´


SI. 92. Horizontalni čempres (Marjan). Diagram
zapreminskoga priraštaja, a = tekući,
b — prosječni.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 65     <-- 65 -->        PDF

frri


0>


.~ .»« 8** ff-<}6


0.1


/ s /


to *s~ Zo iU god


-


SI. 51. Piramidalni čempres (Predolac). Debljinska SI. 52 Piramidalni čempres (Predolac). Diagram
linija na v = 1,30 m. debljinskoga priraštaja na v = 1,30 m: a = tekući,
b = prosječni.


m1
X
trt
1 OoooZS
i a.
ÔUOJU )


Qooeu


*><* >é


<


.....


0,ooio J --´


J


O,oo oeS


*


y /


/ ^é


, ´


. ´o ff x " *o <& 2o 2*éqoii.


o »cod.
SI. 53. Piramidalni čempres (Predolac). SI. 54. Piramidalni čempres (Predolac). Diagram poPovršinska
linija na v = 1,30 m. vršinskoga priraštaja na v = 1,30 m: a = tekući;
b = prosječni.


399




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 66     <-- 66 -->        PDF

i


m


u,Oio


-


´ Š ´0 W 2a IMyod.


SI. 55. Piramidalni čempres (Predolac).
Zapreminska linija.


3


m


.Z.


Oodta


Qooo´/S


unooSc





/


S t


0,»ooZS


S ^"


mmt *´


.. ´0 /$* U 24. go d.


SI. 56. Piramidalni čempres (Predolac). Dia


gram zapreminskoga priraštaja: a = tekući,


b = prosječni.


Stablo br. 5 (si. 57—65)


Diagram visinske linije horizontalnoga čempresa pokazuje prilično
ravnomjerni visinski priraštaj sve do 22. godine. U upoređenju sa piramidalnim
čempresom na ovom staništu izlazi, da je u 11 godini iznosila
visina nešto preko 3 m. U 16. godini ona je iznosila 5 m (kao i kod piramidalnoga),
u 20. godini preko 6 m (više nego kod piramidalnoga), a u


24. preko 7 m, dakle preko 1 metar više nego kod piramidalnoga (si.
48—56).
400




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Kod diagrama debljinske linije opaža se poslije desete godine osjetljiva
razlika: dok je u desetoj godini debljina piramidalnoga čempresa


1.5 cm, kod horizontalnoga iznosi ona oko 2.5 cm. U petnajstoj godini
kod piramidalnog čempresa iznosi ona ispod 4 cm, a kod horizontalnog
gotovo 5 cm; u 20- godini kod piramidalnoga nešto preko 5 cm, a kod
horizontalnoga preko . cm; u 24. godini kod piramidalnoga oko 6.5 cm, a
kod horizontalnoga 7 cm.
Analogno tome postoji odnos između stalih diagrama, iz kojih se
vidi nadmoć horizontalnoga čempresa, koja se očituje na ovome staništu
naročito poslije petnaeste godine (SI. 48—56).


SI. 57. Horizontalni čempres (Predolac). Uzdužni
presjek. Razmjer za visinu 1,5 cm = 1 m,
za debljanu 0,5 cm = 1 cm.


401 s




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 60     <-- 60 -->        PDF

Stablo br. 3 (si. 39—47)


Visinska linija ovoga alepskoga bora pokazuje, da je ovdje počevši
od četvrte pa do sedme godine visinski priraštaj srazmjerno jak. U četvrtoj
godini visina je nešto preko 1 m, a u sedmoj 3 m. U to je vrijeme dakle
visina alepskoga bora jednaka visini piramidalnoga čempresa. U dvanaestoj
godini visina je bora preko 4.50 m, dok je u to doba visina
piramidalnog čempresa na tome staništu 4 m, a horizontalnoga 3.30 m
(slike 21—38).


I ostali diagrami pokazuju, da je alepski bor u nadmoći i prema
jednom i prema drugom čempresu.


SI. 39. Alepski bor (Bobalj). Uzdužni presjek.
Razmjer za visinu 2 cm = 1 m; za debljinu
0,5 cm = 1 cm.


394




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 90     <-- 90 -->        PDF

tntn


ZOo


«a*


f fao
rio
6o


ho


io
3 č ´C isla
VST 3< 35" T o **Votf ^0


(


SI. 105. Piramidalni čempres (Bujici). Detoljinska linija na v = 1,30 m.


mm


7


&


S ^, a.
>—-.—: — !—"3
>


.


Af


3 4


»


/


. é
„> f


^


s


c)
r/
S fo 7J- 2o .. .. 3S~ ** O *.f ^.


SI. 106. Piramidalni čempres (Bujici). Diagram debljinskoga ipriraštaja
na v = 1,30 m: a = tekući, b = prosječni.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 102     <-- 102 -->        PDF

436




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 103     <-- 103 -->        PDF

437




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 104     <-- 104 -->        PDF

438




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 105     <-- 105 -->        PDF

439




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 106     <-- 106 -->        PDF

440




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 107     <-- 107 -->        PDF

441




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 108     <-- 108 -->        PDF

Tabela 5.


Stanište Vrst
drveća 5 | 10 15Drvne
| 20
mase ispitivanih stabala u godini :
! 25 | 30 | 35 | 40 | 45 | 50 | 55 60
m3
pir. v 0,0007
Metković
(1) čempres
hor.
0,000009
0,001
—Bobalj (2) čempres 0,00007
alep. 0,00275
(3) bor 0,00083
pir. 0,000013 0,002639
Metković
(4) čempres
hor. 0,000046
0,000379
0,00485
0,00649
—Predolac (5) čempres 0,001258 0,02025
alep. 0,00165 0,02975
(6) bor 0,000099 0,01055
pir. 0,0000713 0,010929
Mar j an (7) čempres
hor.
(8) čempres
0,00005
0,0025752
0,0012187
0,008169
0,027189
0,02306
0,010117
pir. 0,00056 0,00584 0,02370 0,06373 0,12891
Okolica
Dubrovnika
(9) čempres
pir.
(10) čempres
0,00026
0,00008
0,00028
0,00088
0,00095
0,00270
0,01302
0,00967
0,02782
0,04018
0,05573
0,03525
0,08856
0,11815
0,14728
0,16999
pir. 0,01002 0,08805 0,24384 0,41842 0,54149 0,63080
(11) čempres 0,01)083 0,03901 0,15861 0,33150 0,48356 0,58508
Pelješac
pir.
(12) čempres — — — 0,00017
0,00131
0,00261
0,00413
0,00756
0,01101
0,01582
0,02055
0,02743


godišnjoj ophodnji ima na 1 ha 600—700 stabala; u pravilnoj visokoj šumi
iznosila bi drvna masa:


na slabijem zemljištu 700 X 016 = 112 m3
na dobrom zemljištu 600 X 0.57 = 342 m3


Razumljivo je, da je ovo samo račun zbog orijentacije. S obzirom
na strukturu sastojina trebaće ovome pitanju još obratiti pažnju.


4.
U novije doba počelo je kultiviranje čempresa (i piramidalnoga i
horizontalnoga) u većoj mjeri. Od 1930. godine sve više raste broj posađenih
sadnica. Prema podacima banske uprave u Splitu imamo 0 broju
zasađenih čempresovih sadnica u primorskoj banovini ove cifre za posljednjih
7 godina:


Godine 1930 komada 432.400
« 1931 511.900
« 1932 645.600
« 1933 529.800
« 1934 670.300
« 1935 712.600
« 1936 718-800


Svega 1930—1936 komada 4,221.400


442




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 70     <-- 70 -->        PDF

..


0,oos


<3".2


Qool


3" m ls 2o ftgcxl.


SI. 62. Horizontalni čempres (Predolac). Površinska
linija na v = 1,30 m.


.**,*





QoooZu


— i
Ocoo/S _> ^


**
^
Qpoolo /


f


4


QOOOQS .


Ly y


´O V lo 2k,



SI. 63. Horizontalni čempres (Predolac). Diagram površinskoga
priraštaja na v = 1,30 m: a = tekući,
b = prosječni.


404




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 75     <-- 75 -->        PDF

m. ,
0,03


0,oZ


0,01


(


S lo IS Za llÇoU.


SI. 73. Alepski bor (Predolac). Zapreminska linija.


s


m


0,00 t


0,oo s


0,002.


S > 6


O,ool j»


/


>
*


»«* "


´


rf™^


io /5- 20 .... d.


SI. 74. Alepski bor (Predolac). Diagram zapreminskoga
priraštaja: a = tekući, b = prosječni.


409




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 76     <-- 76 -->        PDF

Stanište kod Splita »Marjan«


Stablo br. 7 (si. 75—83)


Diagram visinske linije piramidalnoga čempresa pokazuje jaki visinski
priraštaj počevši od 5. godine. U petoj godini iznosi visina oko
2 m, u 10. preko 4 m, u 15. oko 6.50, a u 20. gotovo 10 m.


Diagrami debljinske linije i debljinskoga priraštaja kao i površinske
linije i površinskoga priraštaja, te zapreminske linije i zapreminskoga
priraštaja pokazuju jače vrijednosti nego na staništu u Metkoviću.


SI. 75. Piramidalni čempres (Marjan). Uzdužni
presjek. Razmjer za visinu 1 cm = 1 ni; za
debljinu 0,5 cm = 1 cm.


410




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 77     <-- 77 -->        PDF

SI. 76. Piramidalni čempres (Marjan).
Visinska linija.


cm


9


7


S


i


.^


4 S *o /y 2oZt go

SI. 78. Piramidalni čempres (Marjan).
Debljinska linija na v = 1,30 m.


m


L6 é


l-´f 1


0,3


..


0,2. b


0,1


S /o ff .> 2/ gad


SI. 77. Piramidalni čempres (Marjan).
Diagram visin. priraštaja: a = tekući,
b = prosječni.


SI. 79. Piramidalni čempres (Marjan). Diagram
debljinskoga priraštaja na 1,30 m : a = tekući,
b = prosječni.


411




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Stablo br. 8 (si. 84—92)


Diagram visinske linije horizontalnog čempresa pokazuje, da je i
ovdje jači visinski priraštaj počevši od 5- godine. U petoj godini visina
iznosi nešto više od 1 m, u 10. oko 4 m, u 15. oko ., a u 25. oko 10 m.


Diagram debljinske linije upoređen sa diagramom piramidalnoga
čempresa pokazuje na ovome staništu interesantan tok. Ovdje je debljina
u petoj godini oko 2 cm (kod piramidalnoga preko 3 cm), u 15. godini
ispod 6 cm (kod piramidalnoga preko 6 cm), u dvadesetoj godini oko
9 cm (kod piramidalnog nešto ispod 9 cm, si. 75—83).


SI. 84. Horizontalni čempres (Marjan). Uzdužni
presjek. Razmjer za visinu 1 cm = 1 m, za debljinu
0,4 cm = 1 cm.


413




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 78     <-- 78 -->        PDF

SI. 82. Piramidalni čempres (Marjan).
Zapreminska linija.


m


Cjoob


0,00^


0toos


<


ttS /o is- .../.. i.


SI. 80. Piramidalni čempres (Marjan).
Površinska linija.


SI. 83. Piramidalni čempres (Marjan).
Diagram zapreminskoga priraštaja.
a = tekući, ´b = prosječni.


..


>«,


0,oooS


OjOeok


ötooo$ S´ ,.*
QoooZ i
/
/
/
f
\.
* s to ´6 toMgoa .


SI. 81. Piramidalni čempres (Marjan).
Diagram površinskoga priraštaja na
v = 1,30 m. a = tekući, b = prosječni.


412




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 88     <-- 88 -->        PDF

Stablo br. 10 (si. 102^-UO)


Diagram visinske linije ovoga piramidalnog čempresa pokazuje
jači priraštaj poslije 5. godine, a onda poslije 25. U 50. je godini tendencija
za daljnji visinski priraštaj.


Stablo je u 5. godini visoko preko 1 m, u 10. preko 2 m, u 20.
ispod 6 m, u 30. preko 9 m, u 40. oko 11.5 m, u 45. oko 12.5 m, a u 50.
preko 13m.


Debljinska linija pokazuje, da stablo u 50. godini postigne gotovo
20 cm debljine.


SI. 102. Piramidalni čempres (Bujici).
Uzdužni presje´k. Razmjer za visinu 1 cm = 1 m,
za debljinu 1 cm = 5 cm.


422




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 98     <-- 98 -->        PDF

a onda se opet diže tako, da prvi maksimum tekućega visinskoga prira


štaja postigne između 10. i 15- godine, a drugi između 20. i 25. godine.


Stablo je u petoj godini visoko preko 2 ni, u 10. ispod 6 m, u 15.


preko 9 m, u 20. ispod 11 m, u 25. iznad 13 m, u 40. preko 18 m, u 50.


preko 19 m, u 60. preko 20, a u 65. oko 21 m.


Debljinska linija pokazuje i ovdje interesantan tok. U 35. godini


debljina je preko 25 cm, u 40. između 25 i 30 cm, u 45. gotovo 30 cm,


u 50. oko 30 cm, u 60. ispod 32 cm, a u 65. oko 32 cm-


Stanište na Pelješcu (Orsan, Podgorje)


Stablo br. 12 (si. 120—128)


Daigram visinske linije (kao i ostali diagrami) pokazuje, da je ovaj


piramidalni čempres bio zaista u teškim prilikama. On se je razvijao


na slabom zemljištu, u gustišu, zasjenjen i od starijih čempresovih sta


bala, a i od borova. To pokazuju podaci analize:


Stablo u desetoj godini nije bilo ni 1 m visoko, u 20. godini bilo je
oko 1.50 m, u 30. ispod 2.50 m, u 40. jedva preko 3 m, u 50. ne dosiže
ni 4.50 m. Intenzivniji je priraštaj između 55 i 75. godine. U 75. godini
stablo je preko 9 m visoko. U 130 godina ne dosiže 11.50 m.


Debljinska linija pokazuje, da stablo ima istom u 80. godini 16 cm,
a u 100. godini 20 cm.


Važniji podaci nakon izvršenih analiza sažeti su u priloženim tabelama
3, 4 i 5. Na osnovu izvršenih obličnih analiza izračunani
su o b 1 i č n i brojev i za stabla piramidalnoga čempresa sa staništa
u okolici Dubrovnika. Te su analize dale ove rezultate:


Stablo broj 9 . . . f = 0,5303;


« 10 .. . f = 0,6345;


« 11 .. . f = 0,5055.


Redovnoj formi piramidalnoga čempresa ovo i odgovara.
Ako u daljnja razmatranja uzmemo stabla sa staništa u okolini Dubrovnika
(SI. 93—119), prije svega mogućnost upotrebivosti za kućnu
građu, i ako nam svako od analiziranih stabala predstavlja srednje
stablo za izvjesno stanište, dolazimo do interesantnih zaključaka. Prije
svega vidimo, da čempres na slabijem staništu postigne u 60.
godini oko 20—22 cm prsnoga promjera, dok u to vrijeme n a dobro m
staništ u postigne preko 30 cm. Osim toga je razlika i u visini. Dok
u prva dva slučaja u 50. godini dostigne visinu od 13—14 m, na dobrom
je zemljištu visina u 50. godini preko 19 m. U vezi toga postoji velika


razlika i u kubnom sadržaju. Dok u prvom slučaju drvna masa pojedinog
stabla iznosi jedva 0.15—0.17 m3, u drugom je slučaju već oko 0.63 nv\
Iz ovoga slijedi, da na slabijem zemljištu postigne čem


pres povoljne dimenzije za seosku građu u 60. godini, a na dobrom
zemljištu već u 25—30 godini!
U vezi ovih podataka možemo stvoriti i izvjesnu sliku o prihodu,
koji može dati čempresova šuma na jednom ha. Pretpostavimo, da u 60


432




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 99     <-- 99 -->        PDF

433




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 100     <-- 100 -->        PDF

434




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 101     <-- 101 -->        PDF

435




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 109     <-- 109 -->        PDF

S obzirom na daljnji rad sa čempresom, koji treba da zauzme što
više mjesta u šumskom gospodarstvu našeg Mediterana, potrebno je da


o jednoj i o drugoj formi iznesem još nekoliko napomena, koje će, nadam
se, biti od koristi u radu oko podizanja čempresovih kultura.
Imajući pred očima spontane sastojine horizontalne forme na Kreti,
na Kipru i u (Kirenaci na jednoj strani, a na drugoj sastojine piramidalne
forme na našim staništima (u okolici Dubrovnika i na Pelješcu), koje
pokazuju sve osobine spontane flore, nije lako odlučiti, koja je od pomenutih
dviju forma prvotna- Prema tome mogu da postoje dva slučaja:


1) Prvotna je forma horizontalna, dok je piramidalna
forma samo mutacija, koja je uzgajana i kultivirana
zbog svoje karakteristične forme;


2) prvotna je forma piramidalna, a horizontalna
je mutacij a odnosno ona je nastala prilagođavanjem morskoj i
toploj klimi.


Nas šumare međutim interesujc, da li danas ova dva varieteta dolaze
u čistoj liniji i da li mogu na nasljedstvo prenositi svoje osobine.
To je jedno, a drugo je, koji je od ova dva varieteta za šumsko gospodarstvo
bolji?


Navodi o sastojinama i o njihovom pomlađivanju na Kipru, na Kreti
i u Kirenaici pokazuju, da tu dolazi isključivo var . horizontal i s,
a to onda vodi do zaključka, da se tu radi i o čistoj liniji, u kojoj se
pomlađivanjem prenose osobine matičnih stabala na potomstvo.


Navodi o sastojinama na našim staništima (u Župi i Konavljima pa
na Pelješcu), gdje dolazi var. pyramidalis, dovode do zaključka,
da je i tu čista linija sa jednakim posljedicama prilikom pomlađivanja.


Rijetki primjerci horizontalne varijete, koji dolaze medu podmlatkom
u Župi i Konavljima, te na Pelješcu, mogu značiti možda atavizam
ili ponavljanje mutacije. Prema tome podmladak jasno pokazuje, da se
radi o čistim linijama. No pored toga treba imati pred očima još nešto:56


U vezi opažanja Bouchet - ovih o hibridima, koji nastaju na staništima,
na kojima se nalaze obje varitete, a pretpostavivši da je u
danom slučaju horizontalna varieteta brojčano jača, nije bez interesa
šematički iznijeti proces hibridizacije. Pri tome će nam označivati H
horizontalne dominantne determinante, a p piramidalne
recesivne determinante.


1) HH pp


Hp Hp Hp Hp


Prema tome, pretpostavši da su obje biljke homozigotne, biće u
prvoj generaciji sve potomstvo horizontalno-heterozig
o t n o. U daljnjoj hibridizaciji mogu biti ovi slučajevi:


66 V. o. c. pod 35.


443




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 91     <-- 91 -->        PDF

m


o01




o S"~ « ´S" -io »«-» ^s-
SI. 107. Piramidalni čempres (Bujici). Površinska linija na v = 1,30 m.


m?


..


ö. oo -f o


O OO OO


e


*.-*


<-*


»<+


<*


Ö.OOÖ 4 **
*<*!**


.


V
>r


--C r*"


c ^""r ^ 1


<
<
x


o


» c- TO ?S"° -^ J° 3-5- <* c, *<^. Ä*


SI. 108. Piramidalni čempres (Bujici). Diagram površinskoga priraštaja
na v = 1,30 m: a = tekući, b = prosječni


425




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 92     <-- 92 -->        PDF

«I3


q <*


°,°a


°,°.


u,e>2


i


cl S- -fo *s~ 1° iS~ .. Ji" Vo *-.. «T


SI. 109. Piramidalni čempres (Bujici). Zapreminska linija.


LS


-


5Q_


0,005


** é


^


,-"


+ ´
0,0 01 >:


^


^


>
,-´


,>
„«rf . ´


-J-, < p»«< r-*
c . -fo 1. .. IC .. 3S~ *o ^S~„ ^*0


SI. 110. Piramidalni čempres (Bujici). Diagram zapreminskoga priraštaja,
a = tekući, b = prosječni.


426




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 93     <-- 93 -->        PDF

427




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 110     <-- 110 -->        PDF

2J HH Hp


HH Hp HH Hp


Ako je jedna biljka čista linija horizontalna, druga horizontalnohibridna,
biće sve potomstvo horizontalno, ali polovina čista linija, a
polovica hibridna.


3) pp Hp


pH pp pH pp


Ako je jedna biljka čista linija, piramidalna, a druga horizontalnohibridna,
biće polovica čista linija piramidalna, a polovica horizontalnohibridna.


4) Hp Hp


HH Hp Hp pp


Ako su obje biljke horizontalno-hibridne, biće % potomstva horizontalna
(čista linija), jedna četvrtina piramidalna (čista linija), a polovica
horizontalno-hibridna.


Iz ovoga slijedi, da će na staništu gdje su oba varijeteta izmiješana,
biti u većoj mjeri hibridi. Istina, javiće se i čiste linije, ali će glavno
obilježje davati hibridi, jer će se na istoj matičnoj biljci izvršavati oplodavanje
sa polenom raznoga porijekla.


U Župi i Konavljima narod kaže, da su piramidalni čempresi
»m u š k i«, a horizontalni »žensk i«.


Kako se u obilnom podmlatku piramidalne forme nađe i koji horizontalni
primjerak, vjeruje narod u Župi i Konavljima, da se ponekad
»muški čempres prometne u ženski«


Imajući pred očima već ranije istaknute osobine horizontalnoga
varieteta (deblo pravno, nedjeljivo često od podnožja pa do vrha kite;
priraštaj veći) ova se forma više cijeni, a prema tome joj i na našim
staništima, gdje se radi o podizanju sastojina za proizvodnju drveta, treba
obratiti naročitu pažnju.


Kad se međutim radi o estetskim razlozima, piramidalna forma
često mnogo više zadovoljava. Pažnja, koja se ovoj formi obraća u
mediteranskim krajevima, potvrđuje to dovoljno. Jednako je piramidalna
forma od važnosti, kad se radi o vjetrobranima odnosno o zaštitnim
pojasevima.


444




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 94     <-- 94 -->        PDF

428




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 95     <-- 95 -->        PDF

429




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 96     <-- 96 -->        PDF

430




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 97     <-- 97 -->        PDF

Ovo je stablo raslo na vrlo dobrom staništu, gdje je i vlaga bila
dobra.
Diagram visinske linije ovoga piramidalnog čempresa pokazuje
jači priraštaj poslije 5. godine. Između 10. i 20. godine pada taj priraštaj.


431




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 82     <-- 82 -->        PDF

Staništa u okolici Dubrovnika odnosno u Konavljima


Stablo br. 9 (si. 93—101)


Diagram visinske linije piramidalnog čempresa pokazuje intenzivniji
priraštaj poslije 15. godine, a onda i poslije 45. godine. Stablo je u


5. god. oko 1 m visoko, u 10. ispod 2 m, u 20. preko 4 m, u 30. oko 4 m,
u 40. ispod 10 m, u 45- ispod 11 m, u 50. ispod 13 m, a u 55. iznad 14 m.
U to vrijeme pokazuje i tendenciju za daljnji povoljan visinski priraštaj.
Debljinska linija pokazuje interesantan tok. U 10. je godini debljina
ispod 1 cm, u 20. preko 5 cm, u 25. oko 8 cm, u 30. oko 10 cm, u 35.
preko 12 cm, u 50. gotovo 20 cm, a u 55. god. ispod 22 cm. U to vrijeme
stablo postizava dimenziju, koja daje seosku gradu.


SI. 93. ´Piramidalni čempres (Čilipi). Uzdužni presjek.
Razmjer za visinu 1 cm = 1 m, za debljinu 1 cm = 5 cm.


416




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 83     <-- 83 -->        PDF

417




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 84     <-- 84 -->        PDF

418




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 85     <-- 85 -->        PDF

rn.trt,
6
5 \
4
*>
Ar* A ´ Hr" ,*r -«< * . ´
A
* *" V \\V
" 1
a.
.
3
/
f
>
/
2 L
/
/
<
/
i
f
1
1
1 rt
1i
t
i> S,
/
-to ´S 2° 2S~ .. 3S*-
o <\. 5-0 #S .9oet


SI. 97. Piramidalni čempres (Čilipi). Diagram debljinskoga priraštaja na v = 1,30 m.
a = tekući, b = prosječni.


419




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 86     <-- 86 -->        PDF

..
SI. 98. Piramidalni čempres (Cilipi). Površinska linija u v = 1,30 m.
0 001..
0, ooto
>..
Ö, ĐOOO
o,o»o .
^
»* u.´
»- ´ "1 <"
-* .» *
/
A
*** >€


> . «i «* 2o iy ?o IS- 4-o *S-^yotgf 9


SI. 99. Piramidalni čempres (ČiKpi). Diagram površinskoga priraštaja na v = 1,30 m.
a == tekući, t> = prosječni.


420




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 87     <-- 87 -->        PDF

°.°s


°. °v


!i ig I
´5~ -2o J^-- . . 3S" »f *"° ?«/y


SI. 100. Piramidalni čempres (Čilipi). Zaipreminska linija.


«2.
OL


o,oo y


0, oo &


», $"


°. "OJ
^"
A
*
e
^ ´ , >
qoo2.
^* .<*
^* >
°, oof
1 3C)— *
L «O. "* -7.
J,
.* -´
2 o
»** -ZS.-"
*-J .
..
«I"
35Vo
**" fOfociSV


SI. 101. Piramidalni čempres (Čilipi). Diagram zapremins´koga priraštaja,
a = tekući, b = prosječni.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 111     <-- 111 -->        PDF

IV. ZAKLJUČAK.
U vezi navedenih razlaganja mogu se utvrditi ovi zaključci:
1) U zoni bogate makije, u izrazitom Lauretumu — blizu Dubrovnika,
u Župi i Konavljima, gdje od brojnih vrsta, koje čine makiju, dolazi
i Arbutus unedo, te Erica verticillata, kao i na južnoj strani poluotoka
Pelješca, gdje u makiji dolazi Nerium oleander, Euphorbia dendroides,
te Erica verticillata — piramidalni čempres pokazuje osobine spontane
vrste. Tu se vrlo dobro pomlađuje prirodnim putem.
2) Čempres, i piramidalni i horizontalni, dolazi u Jugoslaviji kultiviran
na raznim staništima počevši od izrazitoga Mediterana pa do zone
mješovitih lišćara odnosno do Quercetuma. Prema dosadanjim opaža


njima Phyllirea media (zelenika) je indikator staništa, na kojima čempres
još može uspijevati. Najniža je temperatura na tim staništima oko — 14" C.
3) Pri prirodnom pomlađivanju piramidalnoga čempresa, čini se,
ima mnogo korisnoga utjecaja pored izrazitih mediteranskih klimatskih
činilaca, naročito pored ekvinokcijalnih kiša još i vrijes pozemljuh (Erica
verticillata). Na tipičnim mediteranskim staništima u okolici Dubrovnika
i na južnoj strani poluotoka Pelješca izgleda da ovaj vrijes označava
jedan od prvih stadija u sukcesiji, koja treba da dovede do klimaksa,


n kome piramidalni čempres igra važnu ulogu.
4) Čempres je vrsta vrlo skromna i veoma otporna protiv raznih
štetnih utjecaja i za to naročito podesna za naša siromašna staništa, prije
svega za staništa u Mediteranu.
No jer čempres vraća zemljištu vrlo malen dio oduzetih hraniva,
stvarajući slabu prostirku, nije podesan za stvaranje čistih sastojina. Za
stvaranje mješovitih sastojina dolazi u obzir na vapnenastom zemljištu


P. halepensis, na silikatnom P. pinea i P. maritima- Od lišćara dolaze u
obzir prije svega vrste Quercus. Sa elementima makije treba naročito
racionalno postupati, jer i od njih zavisi održavanje proizvodnje snage
zemljišta u velikoj mjeri.
5) Čempres daje dobar tehnički materijal naročito za domaću upotrebu.
Osim toga može odlično poslužiti za stvaranje vjetrobrana pomažući
tako uspijevanje i poljoprivrednih i šumskih kultura.


Zahvaljujem gg. Ing. Josipu M a r č i ć u, Ing. Špiri Vučetiću,
Ing. Franji Stepančiću, Ing, Josipu Z e c u i Ing. M. M a n d i 1 u, koji
su mi bili od pomoći prilikom terenskih radova. Zahvaljujem gg. Ing.
Drag- M i r k o v i ć u i Drag. Tomičiću na pomoći prilikom izrade
diagrama.


Résumé.


Dans la zone des riches maquis, dans le typique Lauretum de la proximité de
Dubrovnik (ou, parmi de nombreuses especes qui forment le maquis, on rencontre
Arbutus unedo ainsi que Erica verticillata), de meme sur le versant sud de la péninsule
Pelješac (ou l´on trouve dans le maquis Nerium oleander, Euphorbia dendroides et
Erica verticillata) le Cypre s pyramida l montre les caractéristiques d´une espece
spontanée. Il s´y régénere tres ´bien par la voie naturelle.


En Yougoslavie, on cultive le Cypres pyramidal et le Cypres horizonta
l dans les stations le plus diverses, a partir de la Méditerranée typique jusqu´au
Quercetum. D´apres les données acquises jusqu´a présent, la Phyllire a medi a


445




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 112     <-- 112 -->        PDF

indique les stations ou le Cypres peut encore prospérer. Dans ces stations le température
la plus basse est d´environ — 14° C.


Il parait qu´a côté des facteurs climatiques méditerranéens, surtout des pluies
équinoxiales, c´est particulierement l´Eri c a ver t ic i li a t a qui exerce une influence
favorable sur la régénération naturelle du Cypres pyramidal. Dans les stations
méditerranéennes typiques, dans les environs de Dubrovnik et sur le versant sud de
la péninsule Pelješac, on pourrait conclure que la présence de cette espece désigne
l´un des premiers stades dans la succession qui doit amener au climax, dans lequel
le Cypres pyramidal jouera un rôle important.


Le Cypres est une espece tres sobre, tres résistante aux influences nuisibles
et, pour cela, il parait etre particulierement approprié a nos stations pauvres, surtout
a celles de notre Méditerranée.


Mais étant donné que le Cypres rend au terrain tres peu d´éléments nutritifs
pris, a cause de quoi il forme une couche tres maigre, il n´est pas indiqué pour la
formation des peuplements pures. A cause de cela l´auteur prévoit, a côté de cette
espece, pour le terrain calcaire le Pinus halepensis et pour le terrain siliceux Pinus
pinea et Pinus maritima. D´entre les essences feuillues l´auteur recommande en premier
lieu le s Quer e u s. Les éléments des maquis doivent etre traités d´une façon vraiment
rationelle, car c´est d´eux que dépend, en grande partie, le maintien de la force
productive du sol.


Le Cypres fournit un bon bois d´oeuvre, surtout pour l´usage domestique. A part
de cela, il peut tres bien servir a la protection des cultures agricoles et forestieres
contre la violence des vents.


L´accroissement des toutes les deux variétés du Cypres sur les différentes stations
ainsi que l´accroissement du pin d´Alep sont représentés par les diagrammes
(fig. 21—128).


L´auteur


446