DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 113     <-- 113 -->        PDF

Ing. MIL. PLAVŠIĆ (ZAGREB);


OPOREZIVANJE ŠUMA*


(ASSIETTE DES IMPÔTS SUR LES FORETS)


Posljednjih godina tuže se vlasnici šuma (Krajiške imovne općine,
zemljišne zajednice, privatnici itd.), da je porez na šume previsok. Poreske
vlasti da razrezuju porez na šume bez poznavanja glavnih osobina
šumskog gospodarstva i tehnike šumske produkcije. Povodom toga držim
za potrebno, da ukratko teoretski i kritički prikazem glavne poreze, koji
terete šumsko zemljište i šumsko gospodarstvo, zatim poreze, koji su
za šume važili nekada u Hrvatskoj, Slavoniji i Vojvodini, te današnje
porezno zakonodavstvo Jugoslavije, u koliko se odnosi na šume-


Prije nego prijeđemo na razmatranje o oporezivanju šuma moramo
odmah istaći, da se kod prosuđivanja poreskih sistema ne smije nikada
zaboraviti činjenica, da u praksi ne postoji niti može da postoji potpuno
pravedno i sasvim točno razrezivanje poreza uopće, a pogotovo ne kod
šumskog gospodarstva. Sve kad bi teorija i bila u stanju da brojčano
obuhvati sve porezu podložene faktore s obzirom na mjesne, vremenske
i lične prilike, ipak bi potpuna tačnost odmjere poreza bila znatno oslabljena
radi nepokretnosti i glomaznosti porezne tehnike. Radi toga je i
bilo i bit će uvijek nezadovoljnika među poreskim obvczanicima.


U razmatranje ćemo uzeti tri glavna poreza, koja obično terete
šumski posjed, a to su: 1. porez na prihod od zemljišta (zemljarina);


2. porez na dohodak; 3. porez na imovinu.
1. Porez na prihod od zemljišta (zemljarina).
Taj je porez historijski najstariji iza glavarine. On predstavlja tekući
porez na čisti prihod, pod kojim se razumijeva skup onih dobara,
koja su plod nekog određenog izvora (na pr. zemljišta) po odbitku svih
troškova potrebnih za postignuće tog prihoda. Čisti je prihod uvijek novčani
prihod ili u novcu izražena vrijednost ekonomskih rezultata privredno-
gospodarskog djelovanja.1


Zemljarina ima da tereti čisti prihod prosječne prihodne sposobnosti
zemljišta bez obzira na lične prilike vlasnika, trenutno stanje tržišta itd.
Radi toga se ona i zove realni ili objektivni porez. U glavnom svi porezni
zakoni uzimaju kod šuma u obzir prihod, koji se može postići ria osnovu
uobičajen e ophodnje, vrsti drva i načina gospodarenja, a ne dolazi
u obzir prihod, koji bi se mogao postići rentabiln i j om vrstom drveća
ili p o d e s n i j i m načinom gospodarenja. Uzrok tome leži u nepokretnosti
i glomaznosti porezne tehnike, kao i u konzervativnosti šumskog
gospodarstva-


Kao osnovica za razrez zemljarine služi katastarski čisti prihod,
koji je dulje vremena stalan. Radi toga će se dogoditi, ako je polučeni


* Teoretsko razmatranje u pogledu oporezivanja šuma, izrađeno u Zavodu za
uređivanje
šuma na ´Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu.
1 Dr. H. W. Weber : Forstwirtschaftspolitik 1926, str. 270.


447