DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 113 <-- 113 --> PDF |
Ing. MIL. PLAVŠIĆ (ZAGREB); OPOREZIVANJE ŠUMA* (ASSIETTE DES IMPÔTS SUR LES FORETS) Posljednjih godina tuže se vlasnici šuma (Krajiške imovne općine, zemljišne zajednice, privatnici itd.), da je porez na šume previsok. Poreske vlasti da razrezuju porez na šume bez poznavanja glavnih osobina šumskog gospodarstva i tehnike šumske produkcije. Povodom toga držim za potrebno, da ukratko teoretski i kritički prikazem glavne poreze, koji terete šumsko zemljište i šumsko gospodarstvo, zatim poreze, koji su za šume važili nekada u Hrvatskoj, Slavoniji i Vojvodini, te današnje porezno zakonodavstvo Jugoslavije, u koliko se odnosi na šume- Prije nego prijeđemo na razmatranje o oporezivanju šuma moramo odmah istaći, da se kod prosuđivanja poreskih sistema ne smije nikada zaboraviti činjenica, da u praksi ne postoji niti može da postoji potpuno pravedno i sasvim točno razrezivanje poreza uopće, a pogotovo ne kod šumskog gospodarstva. Sve kad bi teorija i bila u stanju da brojčano obuhvati sve porezu podložene faktore s obzirom na mjesne, vremenske i lične prilike, ipak bi potpuna tačnost odmjere poreza bila znatno oslabljena radi nepokretnosti i glomaznosti porezne tehnike. Radi toga je i bilo i bit će uvijek nezadovoljnika među poreskim obvczanicima. U razmatranje ćemo uzeti tri glavna poreza, koja obično terete šumski posjed, a to su: 1. porez na prihod od zemljišta (zemljarina); 2. porez na dohodak; 3. porez na imovinu. 1. Porez na prihod od zemljišta (zemljarina). Taj je porez historijski najstariji iza glavarine. On predstavlja tekući porez na čisti prihod, pod kojim se razumijeva skup onih dobara, koja su plod nekog određenog izvora (na pr. zemljišta) po odbitku svih troškova potrebnih za postignuće tog prihoda. Čisti je prihod uvijek novčani prihod ili u novcu izražena vrijednost ekonomskih rezultata privredno- gospodarskog djelovanja.1 Zemljarina ima da tereti čisti prihod prosječne prihodne sposobnosti zemljišta bez obzira na lične prilike vlasnika, trenutno stanje tržišta itd. Radi toga se ona i zove realni ili objektivni porez. U glavnom svi porezni zakoni uzimaju kod šuma u obzir prihod, koji se može postići ria osnovu uobičajen e ophodnje, vrsti drva i načina gospodarenja, a ne dolazi u obzir prihod, koji bi se mogao postići rentabiln i j om vrstom drveća ili p o d e s n i j i m načinom gospodarenja. Uzrok tome leži u nepokretnosti i glomaznosti porezne tehnike, kao i u konzervativnosti šumskog gospodarstva- Kao osnovica za razrez zemljarine služi katastarski čisti prihod, koji je dulje vremena stalan. Radi toga će se dogoditi, ako je polučeni * Teoretsko razmatranje u pogledu oporezivanja šuma, izrađeno u Zavodu za uređivanje šuma na ´Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. 1 Dr. H. W. Weber : Forstwirtschaftspolitik 1926, str. 270. 447 |