DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 115 <-- 115 --> PDF |
po ha, a zemljišna renta 33 d. po ha. Vlasnik šume dobiva godišnji čisti prihod ili šumsku rentu od 18.000 d. Od te svote otpada na zemljišnu rentu za 100 ha 3.300 d., dok ostatak od 14.700 d otpada na kamate kapitala drvne mase od cijele šume. Uz uvjet oporezivanja samo zemljišne rente i uz poreznu stopu od 10% platio bi vlasnik šume porez u ime zemljarine u iznosu od 3300 X 3QQ-— 330 d., dok bi ostatak od 14.700 d, koji predstavlja ka 14.700 pital u iznosu od ~QQ3~ = 490.000 d.. uz postotak ukamaćenja od 3%, ostao neoporezovan. Takav način oporezivanja ne bi bio pravedan i ispravan, kako smo gore istaknuli, jer bi renta kapitala drvne mase bila izdvojena od poreza. Prema izloženom treba dakle da služi kao poreska osnovica za razrez zemljarine kod potrajnog šumskog gospodarenja šumska renta, ako je zemljarina glavni porez i ne postoje porezi na dohodak i imovinu. Međutim moramo istaći, da taj porez nije sada više zemljarina u smislu spomenutom u početku, već da on predstavlja neki porez, koji se približuje porezu na dohodak. Oporezivanje prekidnog šumskog gospodarstva u ime zemljarine treba provesti prema prijedlogu Endres a po zemljišnoj renti. Karakteristika je prekidnog gospodarenja, da ono ne daje prihod svake godine, nego se godišnji drvni prirasti gomilaju jedan na drugi kroz cio vijek, te se drvna masa može uživati istom u doba zrelosti šume. Kod ovog načina gospodarenja ne postoji kapital drvne mase, a sječivi prihod uvećan za prihode od proreda prolongirane na kraj ophodnje i umanjen za upravne i kulturne troškove izdane za isto vrijeme, nije ništa drugo nego konačna vrijednost svih zemljišnih renta na kraju ophodnje. Pretpostavimo jednostavnosti radi, da se prihodi od proreda pokrivaju sa upravnim i kulturnim troškovima, te uzmimo u obzir samo glavni sječivi prihod. Ako čisti zemljišni prihod, koji se na koncu ophodnje poluči u obliku glavnog sječivog prihoda, treba u svrhu oporezovanja da se jednolično razdijeli na pojedine godine ophodnje, onda se to može da provede samo na osnovu jednadžbe: 1,0 y —1 A« = r- 0,0 p Čisti zemljišni prihod odnosno zemljišna renta, koja se ima prema En dres u oporezovati, iznosi: VV e b e r - F. pak zahtijeva da se oporezuje šumska renta, odnosno prosječni godišnji čisti prihod. A.. 449 8 |