DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 116 <-- 116 --> PDF |
Ako se u račun uzmu ovi podaci: An = 18.000 d. po ha, u = 100 god., postotak ukamaćenja p = 3%, porezna stopa 10%, to zemljišna renta iznosi: 18000 0,03 r = ...7»» — l = 29: 64 din, a zemljarina prema E n d r e s u: 10 29,64 JQQ = 2,96 ca 3 din. Po Weberov u pak zahtjevu iznosi zemljarina: 18000 10 =18din "100" Too- Ako se prekidno šumsko gospodarenje oporezuje po prosječnom, čistom prihodu (W e b e r - F.), to bi vlasnik šume platio poreza za 1S d — 3 d = 15 d više, nego po zemljišnoj reti (E n d . e s). Taj znatni višak dolazi odatle, što su u prosječnom iznosu sadržani kamati kapitala drvne mase, koji iznose 180 d — 29,64 d = 150,36 d po ha, a koje posjednik šume ne uživa, jer kod prekidnog gospodarenja uopće ne po stoji kapital drvne mase. Prema Endresov u shvaćanju pri plaćanju zemljarine od 3 d po ha plaća se faktično zemljarina na prihod, koji će unići nakon 100 godina u iznosu od 18-000 d uz gornje ukamaćenje od 3%. Međutim prema W e berov u shvaćanju plaća se zemljarina od prihoda u iznosu od 1.03´uo — i 180 ^ — = 109.312 d, ako se (kao što i treba) uzme u obzir kamato kamatni račun. Taj iznos vlasnik šume ne može nikad postići na 1 ha. Iz svega izloženog vidimo, da je u pitanju oporezivanja šuma shvaćanje E n d r e s a ispravnije i logičnije. Taj ispravni princip oporezivanja šuma, da se kod potrajnog šumskog gospodarenja u ime zemljarine oporezuje šumska, a kod rekidnog gospodarenja zemljišna renta, bio je zaveden u Bavarskoj. Oporezivanje šuma u ime zemljarine, kako ga danas shvaća We ber , postojalo je u Württembergu, Austriji, Mađarskoj, a postoji kod nas još i danas. O našim prilikama bit će govora na drugom mjestu ove radnje. Zemljarina, moramo istaći, sve više gubi važnost u naprednim zemljama, a na njeno mjesto dolazi porez na dohodak. Uzrok tome pojavu leži u činjenici, da katastarski čisti prihodi ostaju dulje vremena nepromijenjeni, jer njihovo ustanovljivanje uzrokuje velike troškove, pa se zbilja postignuti čisti prihodi šume često puta znatno razlikuju od katastarskih čistih prihoda. Pogotovu je to slučaj u današnjim nesigurnim i nestalnim prilikama. Zbog toga ovakovim načinom oporezivanja bivaju poreski obvezanici često puta previše ili premalo oporezovani. Da se to ne dogodi, te da se postigne što veća pravednost kod razreda poreza, odnosno da se porez na prihod plaća onda, kad prihod bude faktično realiziran, zaveden je u naprednim državama (kao glavni porez) porez na dohodak. 450 |