DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 117 <-- 117 --> PDF |
2. Porez na dohodak. Ovaj porez odnosi se na ukupni godišnji čisti dohodak poreskog obvezanika bez obzira na to, da li su pojedini izvori dohotka već oporezovani drugim kojim porezom ili nisu.4 Sad nastaje pitanje, što se razumijeva pod dohotkom, jer na visinu i način oporezivanja znatno utječe pojam dohotka, kako to ispravno naglašuje H. W. W e b e r-5 O dohotku postoje različna shvaćanja i teorije. Prema H. W. W e b e r u, koji uzima u obzir podjelu G e r 1 o f f a, dadu se te teorije svrstati u ove četiri grupe: a) Konzumna teorija s predstavnicima Hermannom, Mariovom i Schmollerom, koji pod dohotkom smatraju sumu gospodarskih dobara, koju može neka osoba u izvjesnom odlomku vremena potrošiti u svrhu zadovoljenja svojih potreba, a da kod toga ne umanji svoju imovinu. Sličnu definiciju dohotka daje i L i e f m a n n,e koji operira s novcem, te pod dohotkom razumijeva samo novčani iznos, koji može neko konzumno gospodarstvo unutar gospodarske periode potrošiti za zadovoljenje svojih potreba, a da kod toga ne umanji svoju imovinu. b) Produktivna teorija sa predstavnicima W a g n e r o m i C o h il o m, koji pod dohotkom smatraju onu sumu dobara, koja u pravilnom ponavljanju stoji na raspolaganju jednom kućanstvu. c) Teorija izvora (Quellentheorie) sa predstavnicima N e u m a n nom, P h i 1 i p o v i c h o m, koji pod dohotkom razumijevaju sveukupne čiste prihode, koji u određenoj periodi vremena pritiču gospodarskom subjektu kao prihodi trajnih izvora. d) Fiskalna teorija dohotka zastupana po S c h a n z u, koji pod dohotkom smatra sve čiste prihode: novčano podavanje trećih osoba, poklone, nasljeđa, dobitke na lutriji, osigurnine, dobitke zbog konjunkture itd. Od toga se odbijaju kamati na dug i gubitak, odnosno umanjenje imovine. Takvim shvaćanjem dohotka — ističe Philippovich - Schan z je eliminirao pojam dohotka uopće iz ljudskog gospodarstva. Shvaćanje dohotka po Schanz u usvojeno je u glavnim potezima u njemačkom zakonu o dohotku od 1925 godine. Iz ovog kratkog prikaza shvaćanja o dohotku vidimo, da u tora pogledu postoje različita mišljenja. Zbog toga neki porezni zakoni, kao na pr. spomenuti njemački zakon o dohotku, ne daje definicije pojma dohotka i tek napominju, što se ima oporezovati kao dohodak. Kao najpodesnija definicija dohotka s obzirom na šumsko gospodarstvo izlazi, držimo, definicija H- W. Webe r a,7 koji pod dohotkom razumijeva onu sumu prihoda, koja pritiče kućanstvu nekog gospodarskog subjekta u gospodarskom periodu iz njegovog šumskog gospodarstva kao privrednog gospodarstva. Usvojivši tu definiciju za šumski dohodak uzet ćemo u razmatranje oporezivanje dohotka od šumskog gospodarstva. 4 Dr. Ing. Hufnagel : Gutsadministration und Gütterschätzung, g. 1923, str. 47 5 Vidi pod 1) str. 271. 6 R. Lief mann : Grundsätze der Volkswirtschaftslehre II Bd, 1922, str. 388. 7 Vidi pod 1) str. 274. 451 |