DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1937 str. 118 <-- 118 --> PDF |
U šumarskoj nauci postoje dva oprečna stajališta i u pitanju, što ima da služi kao poreska osnovica za razrez poreza na d o h o d a k. I ovdje jedno shvaćanje zastupa Weber-Freiburg, a drugo Endres. W e b e r - F. uzima u obzir pojam dohotka od S c h a n z a, pa ističe, da se kao dohodak ne smiju smatrati faktično unišli čisti primici nekog šumskog gospodarstva u jednoj godini, nego faktično nastali prirast vrijednosti, te se ima provesti tačno lučenje rente od kapitala i sastaviti u tom smjeru trgovačka bilanca. Prema tom shvaćanju predstavljaju sastojine imovinu i produktivno sredstvo, čiji prirast ili renta ima da se smatra kao dohodak i da se kao takav oporezuje. U godišnjim prihodima može često da se nalazi i dio kapitala drvne mase, koji ne može da se smatra kao dohodak. U takvom slučaju godišnji prihod predstavlja trošenje i zahvat u imovinu, te zbog toga onaj dio prihoda, koji predstavlja imovinu, ne bi smio doći pod porez. Radi toga zaWebera-F . predstavlja dohodak u šumskom gospodarstvu samo godišnji čisti prirast vrijednosti šume bez obzira na to, da li je taj prirast iskorišten ili je ostao i dalje u šumskom gospodarstvu kao privrednom gospodarstvu. Na osnovu takovog shvaćanja zahtijeva W e b e r, da se kod potrajnog i prekidnog šumskog gospodarenja oporezuje svake godine u ime dohotka čisti godišnji prirast šume. Kako smo međutim već kod zemljarine spomenuli i dokazali, takovo je shvaćanje za prekidno šumsko gospodarenje neispravno. Osim toga protivi se to i H. W. Weberovo j definiciji dohotka, jer se ne može godišnji čisti prirast vrijednosti kod prekidnog gospodarenja u godini svog postanka iskoristiti ili u novčanom obliku kućanstvu privesti. U tom slučaju plaćao bi vlasnik šume porez na dohodak, a da ovaj i ne postoji. Predodžba W e.b e r a - F. da godišnji prirast vrijednosti kod potrajnog šumskog gospodarstva predstavlja dohodak, može vrijediti samo za normalnu šumu, gdje je godišnji prirast vrijednosti jednak šumskoj renti. No što se zbiljno stanje šume više udaljuje od normalnog, to će postojati veća razlika medu njima. Zato Krieger, 8 koji je inače W e b e r o v pristaša s obzirom na oporezivanje dohotka kod potrajnog šumskog gospodarstva, ističe, da glavna Weberov a greška pri obrađivanju teorije oporezivanja dohotka od šumskog gospodarstva leži baš u pretpostavci jednakosti šumske rente i godišnjeg prirasta vrijednosti šume. Ta pretpostavka međutim vrijedi samo za normalnu šumu. Oporezivanje šuma na osnovu godišnjeg prirasta vrijednosti može se doduše provesti, ali je neispravno takav porez nazvati porezom na dohodak, kako to naglašuje Endres. 8 Dok Webe r ostaje konzekventno na svom shvaćanju oporezivanja dohotka od šumskog gospodarstva, dotle je Endre s tokom svoga rada mijenjao svoje mišljenje u tom smjeru. U prvom izdanju svoje šumarske politike on usvaja shvaćanje dohotka po »izvornoj teoriji« (spomenuta naprijed pod točkom c). Ali on to ne čini potpuno, te promatra oporezivanje dohotka sa stajališta stručnošumarskog i stajališta porezno-tehničkog. Sa stajališta porezno-tehničkog najpodesnije je, ističe Endres , da ne postoji nikakova razlika između 8 Dr. H. Krieger : Die Messung der wirtschaftlichen Leistungsfähigkeit des Waldes, god. 1929, str. 93. 9 Vidi pod 2), str. 870. 452 |